Connect with us

Društvo

CIJENE PODIVLJALE! Namirnice poskupjele i do 70 odsto, kućni budžeti na udaru

Pojedine osnovne životne namirnice u Republici Srpskoj za samo dvije godine poskupjele su i više od deset maraka, a prednjače mliječna čokolada i mljevena kafa, dok su znatno skočile i cijene junetine i teletine.

  • Mliječna čokolada: sa 18,77 KM na 31,72 KM po kilogramu (rast od oko 70 odsto)
  • Mljevena kafa: poskupjela za oko 11 KM po kilogramu
  • Teletina bez kosti: skuplja za 7,34 KM
  • Junetina sa kostima: sa 13,75 KM na 18,54 KM po kilogramu
  • Glavni razlozi poskupljenja: rast berzanskih cijena, klimatske promjene i globalne krize
  • Dodatni faktori: rast plata i penzija, što povećava količinu novca u opticaju
  • Najviše pogođeni: građani sa najnižim primanjima, jer najveći dio budžeta troše na hranu i energiju

Čokolada poskupjela čak 70 odsto

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, ako se uporedi januar 2024. i isti mjesec ove godine, cijena mliječne čokolade skočila je sa 18,77 na 31,72 KM po kilogramu, što je poskupljenje od 12,95 maraka. Prostom matematičkom računicom dolazimo do zaključka da je čokolada poskupjela za čak 70 odsto.

Kilogram mljevene kafe u posmatranom periodu poskupio je za oko 11 KM, teletina bez kosti za 7,34 KM, dok je junetina sa kostima sa 13,75 KM poskupjela na 18,54 KM, odnosno za 4,82 KM u odnosu na januar 2024. godine.

Rast cijena ovih proizvoda samo je dio trenda poskupljenja hrane, koji već duže vrijeme utiče na kućne budžete građana.

Klimatske promjene i berzanske cijene

Predsjednica Udruženja potrošača “ToPeer” iz Doboja Snežana Šešlija istakla je da se poskupljenja mogu posmatrati iz dva ugla – jedan se odnosi na berzanske cijene, a drugi na klimatske promjene zbog kojih nema mnogo proizvoda na tržištu.

– Kakao je značajno poskupio, a kao razlozi se navode loši prinosi i klimatske promjene, zbog čega na tržištu ima manje proizvoda i teže je zadržati raniji nivo cijena – rekla je Šešlija za “Glas”.

Kako je istakla, mnogo veći problem je što u BiH i Republici Srpskoj dolazi i do poskupljenja hrane koja se proizvodi na domaćem tržištu.

– Riječ je o proizvodima koje ne moramo uvoziti i koje bismo mogli imati u dovoljnim količinama na našem tržištu – naglasila je Šešlija.

Najviše pritužbi roditelja u jesen

Naglašava da je najviše pritužbi građana stiglo tokom jeseni.

– Određeni problemi su se pojavili već u martu, ali najviše pritužbi bilo je u septembru i oktobru, kada djeca kreću u školu. Tada roditelji više obraćaju pažnju na kućni budžet i postaju svjesni koliko su cijene prehrambenih proizvoda porasle – pojasnila je Šešlija i dodala da u BiH i dalje nedostaje jasniji mehanizam kontrole cijena.

Naglašava da nemamo ujednačen stav o ukidanju PDV-a na osnovne životne namirnice, te da ne možemo u potpunosti prepustiti trgovcima da slobodno formiraju cijene bez određenih parametara koji bi štitili životni standard građana.

Više novca u opticaju podstaklo rast cijena

Ekonomista i izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske “SWOT” Saša Grabovac pojasnio je da cijene potrošačkih dobara u velikoj mjeri zavise od tražnje na tržištu.

– Kod nas je u proteklom periodu došlo do povećanja plata i penzija, što je značilo i veću količinu novca u opticaju. Taj novac u najvećoj mjeri završava u maloprodaji, pa trgovci imaju prostor da povećavaju cijene sve dok građani mogu da ih plaćaju – rekao je Grabovac za “Glas”.

Dodaje da su na rast cijena takođe uticali i globalni šokovi kao što su korona virus, rat u Ukrajini, sukobi na Bliskom Istoku, ali i nagli rast cijena nafte i prirodnog gasa.

– Pošto su energenti dio troškova proizvodnje skoro svakog proizvoda, to se direktno odražava i na rast cijena hrane i pića – naglasio je Grabovac.

Prema njegovim riječima, poskupljenja najviše pogađaju domaćinstva sa najnižim primanjima.

– Najsiromašniji građani su najviše opterećeni jer u strukturi njihove potrošnje najveći udio imaju hrana i energenti, a upravo ti proizvodi su najviše poskupjeli. Građani sa većim primanjima takođe osjete rast cijena, ali znatno manje – zaključio je Grabovac.

Inflacija

Saša Grabovac upozorava da, kada je riječ o narednom periodu, neizvjesnost i dalje postoji.

– Već imamo visok nivo cijena koji je ostao nakon pandemije i rata u Ukrajini. Ukoliko se geopolitičke tenzije nastave i ako ponovo dođe do poremećaja u transportu nafte i energenata, možemo očekivati novi talas inflacije – naveo je Grabovac.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno