Pojedine osnovne životne namirnice u Republici Srpskoj za samo dvije godine poskupjele su i više od deset maraka, a prednjače mliječna čokolada i mljevena kafa, dok su znatno skočile i cijene junetine i teletine.

• Mliječna čokolada: sa 18,77 KM na 31,72 KM po kilogramu (rast od oko 70 odsto)
• Mljevena kafa: poskupjela za oko 11 KM po kilogramu
• Teletina bez kosti: skuplja za 7,34 KM
• Junetina sa kostima: sa 13,75 KM na 18,54 KM po kilogramu
• Glavni razlozi poskupljenja: rast berzanskih cijena, klimatske promjene i globalne krize
• Dodatni faktori: rast plata i penzija, što povećava količinu novca u opticaju
• Najviše pogođeni: građani sa najnižim primanjima, jer najveći dio budžeta troše na hranu i energiju

Čokolada poskupjela čak 70 odsto

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, ako se uporedi januar 2024. i isti mjesec ove godine, cijena mliječne čokolade skočila je sa 18,77 na 31,72 KM po kilogramu, što je poskupljenje od 12,95 maraka. Prostom matematičkom računicom dolazimo do zaključka da je čokolada poskupjela za čak 70 odsto.

Kilogram mljevene kafe u posmatranom periodu poskupio je za oko 11 KM, teletina bez kosti za 7,34 KM, dok je junetina sa kostima sa 13,75 KM poskupjela na 18,54 KM, odnosno za 4,82 KM u odnosu na januar 2024. godine.

Rast cijena ovih proizvoda samo je dio trenda poskupljenja hrane, koji već duže vrijeme utiče na kućne budžete građana.

Klimatske promjene i berzanske cijene

Predsjednica Udruženja potrošača “ToPeer” iz Doboja Snežana Šešlija istakla je da se poskupljenja mogu posmatrati iz dva ugla – jedan se odnosi na berzanske cijene, a drugi na klimatske promjene zbog kojih nema mnogo proizvoda na tržištu.

– Kakao je značajno poskupio, a kao razlozi se navode loši prinosi i klimatske promjene, zbog čega na tržištu ima manje proizvoda i teže je zadržati raniji nivo cijena – rekla je Šešlija za “Glas”.

Kako je istakla, mnogo veći problem je što u BiH i Republici Srpskoj dolazi i do poskupljenja hrane koja se proizvodi na domaćem tržištu.

– Riječ je o proizvodima koje ne moramo uvoziti i koje bismo mogli imati u dovoljnim količinama na našem tržištu – naglasila je Šešlija.

Najviše pritužbi roditelja u jesen

Naglašava da je najviše pritužbi građana stiglo tokom jeseni.

– Određeni problemi su se pojavili već u martu, ali najviše pritužbi bilo je u septembru i oktobru, kada djeca kreću u školu. Tada roditelji više obraćaju pažnju na kućni budžet i postaju svjesni koliko su cijene prehrambenih proizvoda porasle – pojasnila je Šešlija i dodala da u BiH i dalje nedostaje jasniji mehanizam kontrole cijena.

Naglašava da nemamo ujednačen stav o ukidanju PDV-a na osnovne životne namirnice, te da ne možemo u potpunosti prepustiti trgovcima da slobodno formiraju cijene bez određenih parametara koji bi štitili životni standard građana.

Više novca u opticaju podstaklo rast cijena

Ekonomista i izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske “SWOT” Saša Grabovac pojasnio je da cijene potrošačkih dobara u velikoj mjeri zavise od tražnje na tržištu.

– Kod nas je u proteklom periodu došlo do povećanja plata i penzija, što je značilo i veću količinu novca u opticaju. Taj novac u najvećoj mjeri završava u maloprodaji, pa trgovci imaju prostor da povećavaju cijene sve dok građani mogu da ih plaćaju – rekao je Grabovac za “Glas”.

Dodaje da su na rast cijena takođe uticali i globalni šokovi kao što su korona virus, rat u Ukrajini, sukobi na Bliskom Istoku, ali i nagli rast cijena nafte i prirodnog gasa.

– Pošto su energenti dio troškova proizvodnje skoro svakog proizvoda, to se direktno odražava i na rast cijena hrane i pića – naglasio je Grabovac.

Prema njegovim riječima, poskupljenja najviše pogađaju domaćinstva sa najnižim primanjima.

– Najsiromašniji građani su najviše opterećeni jer u strukturi njihove potrošnje najveći udio imaju hrana i energenti, a upravo ti proizvodi su najviše poskupjeli. Građani sa većim primanjima takođe osjete rast cijena, ali znatno manje – zaključio je Grabovac.

Inflacija

Saša Grabovac upozorava da, kada je riječ o narednom periodu, neizvjesnost i dalje postoji.

– Već imamo visok nivo cijena koji je ostao nakon pandemije i rata u Ukrajini. Ukoliko se geopolitičke tenzije nastave i ako ponovo dođe do poremećaja u transportu nafte i energenata, možemo očekivati novi talas inflacije – naveo je Grabovac.