Connect with us

Društvo

CIJENE PODIVLJALE! Namirnice poskupjele i do 70 odsto, kućni budžeti na udaru

Pojedine osnovne životne namirnice u Republici Srpskoj za samo dvije godine poskupjele su i više od deset maraka, a prednjače mliječna čokolada i mljevena kafa, dok su znatno skočile i cijene junetine i teletine.

  • Mliječna čokolada: sa 18,77 KM na 31,72 KM po kilogramu (rast od oko 70 odsto)
  • Mljevena kafa: poskupjela za oko 11 KM po kilogramu
  • Teletina bez kosti: skuplja za 7,34 KM
  • Junetina sa kostima: sa 13,75 KM na 18,54 KM po kilogramu
  • Glavni razlozi poskupljenja: rast berzanskih cijena, klimatske promjene i globalne krize
  • Dodatni faktori: rast plata i penzija, što povećava količinu novca u opticaju
  • Najviše pogođeni: građani sa najnižim primanjima, jer najveći dio budžeta troše na hranu i energiju

Čokolada poskupjela čak 70 odsto

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, ako se uporedi januar 2024. i isti mjesec ove godine, cijena mliječne čokolade skočila je sa 18,77 na 31,72 KM po kilogramu, što je poskupljenje od 12,95 maraka. Prostom matematičkom računicom dolazimo do zaključka da je čokolada poskupjela za čak 70 odsto.

Kilogram mljevene kafe u posmatranom periodu poskupio je za oko 11 KM, teletina bez kosti za 7,34 KM, dok je junetina sa kostima sa 13,75 KM poskupjela na 18,54 KM, odnosno za 4,82 KM u odnosu na januar 2024. godine.

Rast cijena ovih proizvoda samo je dio trenda poskupljenja hrane, koji već duže vrijeme utiče na kućne budžete građana.

Klimatske promjene i berzanske cijene

Predsjednica Udruženja potrošača “ToPeer” iz Doboja Snežana Šešlija istakla je da se poskupljenja mogu posmatrati iz dva ugla – jedan se odnosi na berzanske cijene, a drugi na klimatske promjene zbog kojih nema mnogo proizvoda na tržištu.

– Kakao je značajno poskupio, a kao razlozi se navode loši prinosi i klimatske promjene, zbog čega na tržištu ima manje proizvoda i teže je zadržati raniji nivo cijena – rekla je Šešlija za “Glas”.

Kako je istakla, mnogo veći problem je što u BiH i Republici Srpskoj dolazi i do poskupljenja hrane koja se proizvodi na domaćem tržištu.

– Riječ je o proizvodima koje ne moramo uvoziti i koje bismo mogli imati u dovoljnim količinama na našem tržištu – naglasila je Šešlija.

Najviše pritužbi roditelja u jesen

Naglašava da je najviše pritužbi građana stiglo tokom jeseni.

– Određeni problemi su se pojavili već u martu, ali najviše pritužbi bilo je u septembru i oktobru, kada djeca kreću u školu. Tada roditelji više obraćaju pažnju na kućni budžet i postaju svjesni koliko su cijene prehrambenih proizvoda porasle – pojasnila je Šešlija i dodala da u BiH i dalje nedostaje jasniji mehanizam kontrole cijena.

Naglašava da nemamo ujednačen stav o ukidanju PDV-a na osnovne životne namirnice, te da ne možemo u potpunosti prepustiti trgovcima da slobodno formiraju cijene bez određenih parametara koji bi štitili životni standard građana.

Više novca u opticaju podstaklo rast cijena

Ekonomista i izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske “SWOT” Saša Grabovac pojasnio je da cijene potrošačkih dobara u velikoj mjeri zavise od tražnje na tržištu.

– Kod nas je u proteklom periodu došlo do povećanja plata i penzija, što je značilo i veću količinu novca u opticaju. Taj novac u najvećoj mjeri završava u maloprodaji, pa trgovci imaju prostor da povećavaju cijene sve dok građani mogu da ih plaćaju – rekao je Grabovac za “Glas”.

Dodaje da su na rast cijena takođe uticali i globalni šokovi kao što su korona virus, rat u Ukrajini, sukobi na Bliskom Istoku, ali i nagli rast cijena nafte i prirodnog gasa.

– Pošto su energenti dio troškova proizvodnje skoro svakog proizvoda, to se direktno odražava i na rast cijena hrane i pića – naglasio je Grabovac.

Prema njegovim riječima, poskupljenja najviše pogađaju domaćinstva sa najnižim primanjima.

– Najsiromašniji građani su najviše opterećeni jer u strukturi njihove potrošnje najveći udio imaju hrana i energenti, a upravo ti proizvodi su najviše poskupjeli. Građani sa većim primanjima takođe osjete rast cijena, ali znatno manje – zaključio je Grabovac.

Inflacija

Saša Grabovac upozorava da, kada je riječ o narednom periodu, neizvjesnost i dalje postoji.

– Već imamo visok nivo cijena koji je ostao nakon pandemije i rata u Ukrajini. Ukoliko se geopolitičke tenzije nastave i ako ponovo dođe do poremećaja u transportu nafte i energenata, možemo očekivati novi talas inflacije – naveo je Grabovac.

Related Topics:

Društvo

ODLUKA USKORO PRED SUDOM: Hoće li “Nova Ljubija” u stečaj?

U Okružnom privrednom sudu u Prijedoru 9. juna biće održano ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova Ljubija”, objavio je ovaj sud.

Sud je prethodno odredio materijalno-finansijsko vještačenje nad rudnikom “Nova Ljubija” iz Prijedora, a na prijedlog privremenog stečajnog upravnika.

Gordan Pavlović je 4. marta, kao lice ovlašteno za zastupanje rudnika “Nova Ljubija”, podnio Okružnom privrednom sudu u Prijedoru prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

Sud je 18. marta donio rješenje kojim se pokreće prethodni postupak radi utvrđivanja uslova za otvaranje stečaja i za privremenog stečajnog upravnika imenovao LJiljanu Mandić. Predmet vodi sudija Bojana Rauš Pilipović.

Ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova LJubija” zakazano je za 9. juna u 9.00 časova.

Nastavi čitati

Društvo

ŽELJEZNICE NA IVICI PUCANJA: Sindikat alarmira, Vlada saziva sjednice

U Željeznicama Srpske stanje je očajno, kažu u Sindikatu preduzeća. Da li se može i kako sačuvati nekadašnji gigant koji je povezivao cijelu zemlju, razmotriće Vlada Srpske na tematskoj sjednici koja će, kako je najavljeno, biti održana najkasnije do polovine juna.

Postavlja se pitanje šta će biti sa radnicima.

– 10 miliona maraka koje je Vlada Srpske obezbijedila za ovu godinu, Željeznice su potrošile još u aprilu, nekako su obezbijeđena i nova skoro 4 miliona maraka, ali to stanje u preduzeću ne popravlja mnogo – otvoreno kaže ministar saobraćaja i veza Zoran Stevanović.

Jasno je da je neodrživ model poslovanja gdje su, kako Stevanović kaže, prihodi pali za 70%, obaveze ne prestaju da rastu.

Nastavi čitati

Društvo

EKONOMSKI ALARM ZA BIH: Drastičan rast uvoza, deficit se mjeri milijardama

Podaci entitetskih zavoda za statistiku pokazuju da i Federacija BiH i Republika Srpska iz mjeseca u mjesec povećavaju uvoz.

Ukupan izvoz FBiH 3,8 milijardi KM

Tako je FBiH u četiri mjeseca ove godine imala ukupan izvoz od 3,8 milijardi KM, a ukupan uvoz 7,1 milijardu KM, što znači da je deficit iznosio oko 3,3 milijarde KM.

U aprilu ove godine FBiH je ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti od milijardu i 56 miliona KM, što je za 31,7 miliona ili 3,1 odsto više u odnosu na mart, odnosno za 73,1 milion KM ili 7,4 odsto više u odnosu na april prethodne godine.

“U istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti dvije milijarde i 42 miliona KM, što je za 87,9 miliona KM ili 4,5 odsto više u odnosu na mart, ili 13,8 odsto više u odnosu na april prethodne godine. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom je 51,7 odsto, što je za 0,7 odsto manje u odnosu na mart, kada je pokrivenost bila 52,4 odsto”, stoji u podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Obim robne razmjene RS 4,2 milijarde KM

Sa druge strane, u periodu januar – april ove godine obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 4,2 milijarde KM.

“Od ovoga se na izvoz odnosilo 1,7 milijardi KM, a na uvoz 2,5 milijardi KM. Spoljnotrgovinski deficit u periodu januar – april 2026. godine iznosio je 869 miliona KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 66,2%. Izvoz je u periodu januar – april 2026. godine smanjen za 0,8% u odnosu na period januar – april 2025. godine, dok je uvoz povećan za 4,1%”, navodi se u podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske.

Dalje se dodaje da je obim robne razmjene najveći sa Srbijom i vrijedan je 722 miliona KM.

Slijedi Italija sa 563 miliona KM, te Hrvatska sa 434 miliona KM.

Gavran: Jedino podaci na državnom nivou daju realnu sliku

Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da je izražavanje podataka o spoljnotrgovinskoj razmjeni na entitetskom nivou problematično iz najmanje dva razloga.

“Međunarodna trgovina odvija se između država, a ne dijelova država i to ne oslikava pravi odnos učešća u takvoj trgovini, jer ne prepoznaje činjenicu da su u izvozu iz jednog entiteta učestvovali u mnogim slučajevima i radnici, i sirovine, i komponente iz drugog entiteta, kao što ne prepoznaje u uvozu da je značajan dio uvezene robe u jedan entitet na kraju prodat ili utrošen na području drugog entiteta ili od potrošača/korisnika iz drugih entiteta. Zbog toga jedini podaci na državnom nivou daju realnu sliku”, istakao je Gavran.

Prema njegovim riječima, u ovom slučaju, kada su u oba entiteta trendovi isti, nema nikakve dileme da je povećanje deficita negativno.

“Bez obzira na eventualno ‘prelivanje’ uvoza i izvoza između entiteta, očito je stanje nepovoljno u cijeloj državi. Iako tu ima značajniji efekat rasta cijena goriva i rasta cijena generalno, to ne može biti opravdanje za rast deficita. Da je uzrok u enormnim ulaganjima i povećanju obima proizvodnje koji zahtijevaju novu opremu, to bi eventualno mogao biti rijetki primjer privremenog opravdanog deficita, ali nemamo takvih najava i projekata. Ovo je jednostavno odraz lošeg stanja u ekonomiji pojačanog negativnim vanjskim faktorima”, naglasio je Gavran.

Nastavi čitati

Aktuelno