Za samo godinu dana završeni i prodati novi stanovi u Banjaluci su po kvadratu poskupjeli za čak 1.143 marke.

Skok cijena, osim u gradu na Vrbasu, zabilježen je i u Doboju, Bijeljini, Istočnom Sarajevu i Trebinju.

U Republičkom zavodu za statistiku su za “Nezavisne novine” potvrdili da je u Banjaluci u četvrtom kvartalu 2021. godine prosječna cijena završenih i prodatih novih stanova po kvadratnom metru iznosila 2.477 KM, a u posljednjem tromjesečju 2022. koštali su u prosjeku 3.620 KM.

U istom periodu u Doboju je po kvadratu cijena skočila sa 1.737 na 1.962, a u Bijeljini sa 1.767 na 1.952 KM.

Kako nam je potvrđeno iz Republičkog zavoda za statistiku, rast je zabilježen i u Istočnom Sarajevu, gdje je cijena sa 1.632 otišla na 2.008, te u Trebinju sa 1.905 na 2.492.

Trebinjski gradonačelnik Mirko Ćurić kaže da cijene nekretnina u gradu na Trebišnjici idu značajno čak i iznad onih koje su izračunali statističari. U centru grada, kako ističe, cijene prelaze 4.500 KM po kvadratu.

“Ono što je zanimljivo jeste da se prvo prodaju stanovi na atraktivnim lokacijama i sa velikim iznosima. Zanimljivo je i to što prije nego što se krene u radove, odnosno dok se tek temelji grade, dobiju se potrebne dozvole i skoro pa sve do jednog stana je prodat. Vi sada da dođete u Trebinje da kupite stan koji je završen – ne možete ga naći bez obzira na to da li imate novac ili ne. Svi su prodati minimum godinu dana unaprijed”, kaže Ćurić za “Nezavisne novine”.

Gradonačelnik Trebinja dodaje da se trude i pokušavaju iznaći rješenje da Trebinjci kupe jeftinije stanove, ali ako se ljudi bave prodajom te imaju kupca za 3.000, 4.000 ili 5.000, činjenica je da će po toj cijeni prodavati dok traje.

Statistička računica pokazuje da su znatno poskupjeli stanovi i u Bijeljini, a Jovan Vasilić, predsjednik bijeljinskog Udruženja potrošača “Zvono”, ističe da su takve informacije i do njega stigle.

“Ipak, u Bijeljini se gradi kao da ne znam koliko će naroda doći, iako, koliko vidim, svijet odlazi. Ljudi kupuju stanove, ulaže onaj ko ima para. Najvećim dijelom stanove kupuju oni koji rade vani, kako im novac ne bi pojela inflacija. Ima i ovih koji pokušavaju riješiti svoj stambeni problem, ali je to veoma teško, kamate za kredite su visoke. Koliko vidim, stanove najčešće kupuju oni koji već imaju novca, a osnovni motiv je da se taj novac ne obezvrijedi”, ističe Vasilić za “Nezavisne novine”.

Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala u Privrednoj komori Republike Srpske, kaže da aktuelna situacija dovodi do zaključka da je vrlo teško praviti dugoročna predviđanja u ovoj oblasti.

Prema njegovim riječima, ono što možemo reći kada se radi o broju aktuelnih gradilišta, broju izdatih građevinskih dozvola te trenutnoj potražnji stanova jeste da i ova godina sigurno obećava jaku građevinsku sezonu.

“Što se same cijene tiče, nju diktiraju određeni ulazni parametri kao što su cijena lokacije, zatim projektovanja, izvođenja, cijena radne snage, te građevinskog materijala i ukoliko dođe do smanjenja bilo kog od ovih parametara mi možemo očekivati da u toj mjeri može doći do smanjenja cijene kvadrata stana. U ovom slučaju imamo jedino značajno pojeftinjenje građevinskog čelika, ali su ostali materijali na istom nivou ili su poskupjeli ako poredimo situaciju sa prethodnom godinom”, ističe Petrović za “Nezavisne novine”.

Iz Republičkog zavoda za statistiku ističu da su lokacija zgrade i kvalitet gradnje dva osnovna faktora koja utiču na prosječnu cijenu u svim gradovima.