Connect with us

Društvo

NEDOSTIŽAN SAN ZA MNOGE: Koliko godina rada je potrebno za kupovinu stana u BiH?

Za kupovinu stana u BiH, uz prosječnu platu od 1.680 maraka mjesečno, potrebno je najmanje devet do deset godina rada, dok u Sarajevu i Banjaluci taj period prelazi 12 godina, što BiH svrstava među evropska tržišta sa jednim od najnepovoljnijih odnosa cijena nekretnina i prihoda.

Ove procjene zasnivaju se na teorijskom modelu u kojem bi građanin cijelu svoju mjesečnu platu izdvajao za stan, bez ijedne potrošene konvertibilne marke na hranu, režije, prevoz ili bilo koje druge životne troškove.

U realnim uslovima, taj odnos postaje značajno nepovoljniji, jer osnovni troškovi života, inflacija, rast kamatnih stopa i kreditno zaduživanje dodatno produžavaju vrijeme potrebno za kupovinu nekretnine i u praksi ga čine gotovo nemogućim bez dvostrukih prihoda u domaćinstvu.

VEĆI CENTRI
U većim urbanim centrima taj problem je posebno izražen. U Sarajevu i Banjaluci cijene kvadrata kreću se između 3.900 i 4.000 maraka, dok na pojedinim atraktivnim lokacijama prelaze i te iznose. Stan od 60 kvadratnih metara u takvim uslovima dostiže cijenu od 230.000 do 240.000 maraka, što praktično znači da bi prosječan radnik morao izdvajati kompletnu platu više od decenije da bi došao do vlasništva nad nekretninom, i to bez uračunavanja svih troškova života koji u međuvremenu nastavljaju da rastu.

Iako BiH nije obuhvaćena najnovijim evropskim istraživanjima o pristupačnosti stanovanja, domaće tržište sve jasnije prati trendove koji su već vidljivi u većem dijelu Evrope: rast cijena koji sistematski nadmašuje rast prihoda i produbljuje jaz između rada i mogućnosti sticanja imovine. Stanovanje se tako postepeno pomjera iz sfere osnovne životne potrebe u sferu ekonomske privilegije, posebno u urbanim centrima.

ŠTA KAŽE PRAKSA
Kada se uračunaju svi prateći troškovi života, inflacija i činjenica da se stan najčešće kupuje putem stambenog kredita, realni period dolaska do vlastitog doma značajno se produžava. U praksi, otplata kredita se proteže i do 20 godina.

Prema podacima platforme “Numbeo”, evropsko tržište nekretnina već pokazuje jasnu podjelu na urbane centre u kojima je stanovanje postalo teško dostupno i one u kojima su cijene i dalje relativno usklađene sa prihodima. U vrhu te liste nalaze se Lisabon i Split, gdje je odnos cijene nekretnine i godišnjeg prihoda domaćinstva 18,7 prema jedan, što znači da je potrebno gotovo dvije decenije bruto zarade za kupovinu prosječnog stana.

Odmah iza slijedi niz gradova poput Praga, Milana, Tirane, Beča, Beograda, Pariza i Londona, u kojima je za kupovinu nekretnine potrebno između 16 i 18 godina ukupne zarade, pri čemu se u pojedinim slučajevima dodatno povećavaju i troškovi kreditiranja.

Ovi podaci pokazuju da se pristupačnost stanovanja u Evropi sve manje razlikuje po državama, a sve više po pojedinačnim urbanim centrima u kojima rast cijena nadmašuje rast prihoda i redefiniše odnos između rada i stanovanja.

Prema evropskim pokazateljima, u sve većem broju gradova troškovi stanovanja prelaze preporučeni prag od 30 odsto mjesečnih prihoda domaćinstva, što se u ekonomskim analizama već smatra znakom opterećenog tržišta i snažnog pritiska na životni standard.

U takvim uslovima, kako se navodi na platformi “Numbeo”, sve više građana ostaje u dugoročnom najmu ili se zadužuje na periode od 20 i više godina, čime se problem pristupačnosti stanovanja dodatno prenosi na naredne decenije i generacije koje tek ulaze na tržište rada.

SUŠTINSKE RAZLIKE
BiH pripada grupi zemalja sa izrazito visokim stepenom vlasništva nad nekretninama.

Prema ranijim analizama, više od 90 odsto domaćinstava živi u stanu ili kući koja je u njihovom vlasništvu, što je znatno iznad evropskog prosjeka.

U većem dijelu Evropske unije značajan dio stanovništva cijeli život provode kao podstanari, što dodatno naglašava razlike u strukturi tržišta i načinu na koji se stanovanje doživljava.

Glas Srpske

Društvo

TUŽILAŠTVO KRENULO U AKCIJU! Sumnje na teške nezakonitosti u Memorijalnom centru Srebrenica!

Okružno javno tužilaštvo Bijeljina formiralo je predmet u vezi sa sumnjama na nezakonitosti u Memorijalnom centru Srebrenica, ali odluka o sprovođenju istrage još nije donesena, rečeno je Srni u ovom tužilaštvu.

Navode da postoji zahtjev postupajućeg tužioca za prikupljanjem dokumentacije, kao i predzmanje mjera i radnji od strane određenih ovlaštenih lica s ciljem provjere navoda i prikupljanja dokaza.

Odluka o sprovođenju istrage još nije donesena, već se sva lica saslušavaju u svojstvu svjedoka.

Nakon prikupljanja sve relevantne dokumentcije i dokaza tužilac će biti u prilici da donese konačnu tužilašku odluku, rečeno je u tužilaštvu.

Nastavi čitati

Društvo

PUTUJETE U HRVATSKU? Ako imate ovo sa sobom, moraćete prijaviti, limit od 10.000 evra više NISU SAMO NOVČANICE!

Ako želite izbjeći neprijatnosti na ulasku u Hrvatsku, važno je znati za pravila koja se primjenjuju od 26. marta 2026. godine.

Mnogi putnici pojam “gotovina” na granici povezuju samo s novčanicama koje nose u novčaniku ili prtljagu. Međutim, hrvatski propisi o unosu i iznosu gotovine obuhvataju i neke manje očigledne oblike novca i sredstava plaćanja.

Među njima su i određene kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima. Zbog toga je važno razlikovati običnu bankovnu karticu od pripejd kartice, posebno za putnike koji iz Bosne i Hercegovine ulaze u Hrvatsku.

U kategoriju gotovine, prema tim pravilima, spadaju i novčanice i kovanice, određene vrste čekova, putnički čekovi, zadužnice i novčani nalozi. Obuhvaćeni su i određeni zlatnici, kao i zlatne poluge, zrnca i grumeni propisane čistoće.

Predmet carinskih kontrola

Za putnike je posebno važno naglasiti da se ova pravila ne odnose na novac koji se nalazi na uobičajenom bankovnom računu. Ako neko na standardnoj debitnoj kartici ima, na primjer, 15.000 ili 30.000 evra, to samo po sebi ne znači da preko granice fizički prenosi taj iznos u gotovini.

Propisi o pripejd karticama odnose se na drugačiju vrstu finansijskog instrumenta.

Prema Uredbi Evropske unije 2018/1672, pripejd kartica je nenominalna kartica koja pohranjuje novčanu vrijednost ili omogućava pristup sredstvima koja se mogu koristiti za plaćanje, kupovinu robe i usluga ili zamjenu za novac, a pritom nije povezana s bankovnim računom.

Upravo mogućnost da se velika vrijednost fizički prenese preko granice u obliku malog predmeta jedan je od razloga zbog kojih su ovakvi instrumenti predmet carinskih kontrola.

Prema trenutno objavljenim informacijama Hrvatske Carinske uprave, svaka fizička osoba koja pri ulasku u Evropsku uniju ili izlasku iz nje sa sobom nosi gotovinu u vrijednosti od 10.000 evra ili više, odnosno protivvrijednost tog iznosa u drugoj valuti ili drugim sredstvima plaćanja, dužna je taj iznos prijaviti carinskom službeniku.

To znači da putnici ne bi trebali obraćati pažnju samo na broj novčanica koje imaju kod sebe, već i na druga sredstva koja se, prema propisima, smatraju gotovinom.

Prag od 10.000 evra

Praktično, osoba koja iz Bosne i Hercegovine ulazi u Hrvatsku i sa sobom nosi veću količinu novca, zlato ili odgovarajuću pripejd karticu ne bi trebala automatski zaključiti da se prag od 10.000 evra odnosi isključivo na novčanice.

Hrvatska Carinska uprava navodi da se gotovina može prijaviti putem propisanog obrasca, koji je moguće elektronski ispuniti i poslati prije dolaska ili odštampati i predati carinskom službeniku na graničnom carinskom uredu.

Obrazac se može ispuniti i direktno na graničnom prijelazu, a dostupan je na hrvatskom i engleskom jeziku.

Carinska uprava je i tokom 2026. godine objavila više slučajeva neprijavljenog unosa gotovine preko granice, uz izrečene novčane kazne, što dodatno pokazuje koliko je važno poštovati obavezu prijave iznosa od 10.000 evra ili više, prenosi “Avaz”.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno sunčano i vrlo toplo, temperatura do 36 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno sunčano i vrlo toplo, a po podne se očekuje prolazno naoblačenje.

Jutro će biti svježe, a u višim predjelima hladno, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab i promjenljiv vjetar, a po podne slab do umjeren, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha biće od 13 do 18, na jugu do 22, u višim predjelima oko devet, a dnevna od 30 do 36, u višim predjelima od 24 stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Aktuelno