Connect with us

Društvo

NEDOSTIŽAN SAN ZA MNOGE: Koliko godina rada je potrebno za kupovinu stana u BiH?

Za kupovinu stana u BiH, uz prosječnu platu od 1.680 maraka mjesečno, potrebno je najmanje devet do deset godina rada, dok u Sarajevu i Banjaluci taj period prelazi 12 godina, što BiH svrstava među evropska tržišta sa jednim od najnepovoljnijih odnosa cijena nekretnina i prihoda.

Ove procjene zasnivaju se na teorijskom modelu u kojem bi građanin cijelu svoju mjesečnu platu izdvajao za stan, bez ijedne potrošene konvertibilne marke na hranu, režije, prevoz ili bilo koje druge životne troškove.

U realnim uslovima, taj odnos postaje značajno nepovoljniji, jer osnovni troškovi života, inflacija, rast kamatnih stopa i kreditno zaduživanje dodatno produžavaju vrijeme potrebno za kupovinu nekretnine i u praksi ga čine gotovo nemogućim bez dvostrukih prihoda u domaćinstvu.

VEĆI CENTRI
U većim urbanim centrima taj problem je posebno izražen. U Sarajevu i Banjaluci cijene kvadrata kreću se između 3.900 i 4.000 maraka, dok na pojedinim atraktivnim lokacijama prelaze i te iznose. Stan od 60 kvadratnih metara u takvim uslovima dostiže cijenu od 230.000 do 240.000 maraka, što praktično znači da bi prosječan radnik morao izdvajati kompletnu platu više od decenije da bi došao do vlasništva nad nekretninom, i to bez uračunavanja svih troškova života koji u međuvremenu nastavljaju da rastu.

Iako BiH nije obuhvaćena najnovijim evropskim istraživanjima o pristupačnosti stanovanja, domaće tržište sve jasnije prati trendove koji su već vidljivi u većem dijelu Evrope: rast cijena koji sistematski nadmašuje rast prihoda i produbljuje jaz između rada i mogućnosti sticanja imovine. Stanovanje se tako postepeno pomjera iz sfere osnovne životne potrebe u sferu ekonomske privilegije, posebno u urbanim centrima.

ŠTA KAŽE PRAKSA
Kada se uračunaju svi prateći troškovi života, inflacija i činjenica da se stan najčešće kupuje putem stambenog kredita, realni period dolaska do vlastitog doma značajno se produžava. U praksi, otplata kredita se proteže i do 20 godina.

Prema podacima platforme “Numbeo”, evropsko tržište nekretnina već pokazuje jasnu podjelu na urbane centre u kojima je stanovanje postalo teško dostupno i one u kojima su cijene i dalje relativno usklađene sa prihodima. U vrhu te liste nalaze se Lisabon i Split, gdje je odnos cijene nekretnine i godišnjeg prihoda domaćinstva 18,7 prema jedan, što znači da je potrebno gotovo dvije decenije bruto zarade za kupovinu prosječnog stana.

Odmah iza slijedi niz gradova poput Praga, Milana, Tirane, Beča, Beograda, Pariza i Londona, u kojima je za kupovinu nekretnine potrebno između 16 i 18 godina ukupne zarade, pri čemu se u pojedinim slučajevima dodatno povećavaju i troškovi kreditiranja.

Ovi podaci pokazuju da se pristupačnost stanovanja u Evropi sve manje razlikuje po državama, a sve više po pojedinačnim urbanim centrima u kojima rast cijena nadmašuje rast prihoda i redefiniše odnos između rada i stanovanja.

Prema evropskim pokazateljima, u sve većem broju gradova troškovi stanovanja prelaze preporučeni prag od 30 odsto mjesečnih prihoda domaćinstva, što se u ekonomskim analizama već smatra znakom opterećenog tržišta i snažnog pritiska na životni standard.

U takvim uslovima, kako se navodi na platformi “Numbeo”, sve više građana ostaje u dugoročnom najmu ili se zadužuje na periode od 20 i više godina, čime se problem pristupačnosti stanovanja dodatno prenosi na naredne decenije i generacije koje tek ulaze na tržište rada.

SUŠTINSKE RAZLIKE
BiH pripada grupi zemalja sa izrazito visokim stepenom vlasništva nad nekretninama.

Prema ranijim analizama, više od 90 odsto domaćinstava živi u stanu ili kući koja je u njihovom vlasništvu, što je znatno iznad evropskog prosjeka.

U većem dijelu Evropske unije značajan dio stanovništva cijeli život provode kao podstanari, što dodatno naglašava razlike u strukturi tržišta i načinu na koji se stanovanje doživljava.

Glas Srpske

Društvo

PAKLENI DAN PRED NAMA: Temperatura ide do 35 stepeni, mogući i pljuskovi!

Bosnu i Hercegovinu danas očekuje pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme. Jutarnje temperature kretaće se od 13 do 18 stepeni, dok će dnevne dostizati i do 35°C. U poslijepodnevnim časovima ponegdje su mogući lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom, uglavnom u centralnim i istočnim krajevima zemlje.

Meteorolozi upozoravaju na visoke temperature i pojačano UV zračenje, pa se građanima savjetuje da izbjegavaju duži boravak na suncu u najtoplijem dijelu dana.

Ljeto pokazuje zube, a osvježenje će danas mnogi potražiti u hladu, pored rijeka i jezera.

Nastavi čitati

Društvo

NOVI UDAR NA KUĆNI BUDŽET: Hljeb u pojedinim pekarama poskupio preko noći

U zemlji u kojoj se cijene dižu brže od plata i penzija, još jedno poskupljenje prošlo je gotovo tiho. Osim što ga nisu propustili primjetiti oni koji svakog dana ulaze u pekaru.

Hjleb od više vrsta brašna, težine 550 grama, koji je donedavno koštao dvije marke, danas se prodaje za 2,40 KM. Naizgled „samo“ 40 feninga više. U stvarnosti, čak 20 odsto skuplje. A penzija otišla gore 3,5%….

Neke banjalučke pekare ponovo pomjeraju granice ekonomske logike. Ako ste prošle sedmice ušli u pekaru s namjerom da kupite hljeb, vjerovatno vas je dočekao hladan tuš. Cijena je sa okrugle 2 KM skočila na 2,40 KM. Nema tu sitnih korekcija, fening po fening, da se narod navikne. Kad se poskupljuje, ide se odmah jako. 40 feninga gore.

Za one koji hljeb kupuju redovno, matematika je neumoljiva.

-Rekli su mi da su morali da poskupe i da nova cijena važi od prošle sedmice. Nije poskupjelo za deset ili dvadeset feninga, nego odmah četrdeset. Gramaža ista, nadam se i sastav isti. A penzija će mi biti veća za 17 maraka. Eto, za tih 17 KM više mogu da kupim sedam hljebova – priča za Srpskainfo penzioner Rajko K.

Nije, međutim, poskupio samo hljeb.

U nekim banjalučkim pekarama komad pite sa 4,5 otišao je na 4,8 KM, parče pice više nije 3,3 KM, već tri i po marke. U pojedinim pekarama više cijene dočekale su i kifle, kroasani, zemičke… Nekada se govorilo da je hljeb simbol osnovne životne namirnice. Danas postaje simbol inflacije.

Murisa Marić, predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ upozorava da je postalo sasvim normalno da svako povećanje ulaznih troškova odmah završi na računu građana. Ali kada troškovi padnu cijene ostanu iste.

–Kod nas je postala praksa slobodnog formiranja cijena. Bilo šta da poskupi za deset feninga, odmah osjetimo na proizvodima, bez obzira postoji li realan osnov ili ne. I to uvijek drastično vidimo na hljebu i pekarskim proizvodima. Kada je gorivo pojeftinilo, nismo vidjeli da je bilo koji proizvod postao jeftiniji. Međutim, čim nešto poskupi, automatski rastu i cijene u prodavnicama i pekarama – kaže ona za Srpskainfo.

Drugim riječima, tržište kod nas odlično pamti kako da poskupi, ali ima ozbiljnih problema sa pamćenjem kada treba pojeftiniti.

-Za hljeb i pekarske proizvode teško se može upratiti kolika je prodaja, koliko je poskupjelo, koliko je gramaža, koliko je uopšte različitih proizvoda. Ima tu mnogo posla i za inspekcijske organe – govori ona i dodaje kako danas imamo situaciju da je kifla skoro u rangu cijene pola hljeba.

-To zaista nema smisla. Neko bi morao ozbiljno da se pozabavi ovim cijenama i načinom na koji se formiraju – poručuje Marićeva. Prema njenim riječima, zahvaljujući medijima neko o ovim problemima i govori.

-Ušli smo u kolotečinu. U smislu, tako je. Ako možeš kupi, ako ne možeš, nemoj. Neću tako da živim – poručuje ona.

Poskupljenje od 40 feninga možda ne zvuči dramatično onome ko hljeb kupi povremeno. Ali porodici koja svakodnevno kupuje dva hljeba to znači gotovo 300 maraka više na godišnjem nivou, samo za jednu osnovnu životnu namirnicu.

A kada se tome dodaju skuplje pite, peciva, mlijeko, meso, voće, povrće, računi i lijekovi, postaje jasno zašto mnogi već sredinom mjeseca prestanu brojati dane do plate i počnu brojati marke u novčaniku.

Podsjećamo, povećanje penzija od 3,55 odsto u Republici Srpskoj primenjivaće se od avgustovske isplate. Najniža penzija u Srpskoj iznosi 361,75 KM. Najniža penzija za 15 godina penzijskog staža i više je 434,15 KM, a najniža penzija za 20 godina penzijskog staža i više, a manje od 30, iznosi 506,52 KM. Najniža penzija za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 iznosi 578,94 KM, a najniža penzija za 40 godina penzijskog staža i više iznosi 723,70 KM.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

SPEKTAKL NA PETRIĆEVCU: Romana Panić stiže na „Petrovdanske dane“

Ljubitelje dobre muzike u petak, 17. jula, očekuje koncert naše sugrađanke i popularne pop pjevačice Romane Panić, koji će biti održan u okviru manifestacije „Petrovdanski dani Petrićevca“.

Koncert počinje u 20.00 časova na sportskim terenima kod Osnovne škole „Miloš Crnjanski“ na Petrićevcu, gdje će publika imati priliku da uživa u dobro poznatim hitovima i odličnoj atmosferi.

„Petrovdanski dani Petrićevca“ već godinama okupljaju veliki broj posjetilaca kroz sadržaje koji njeguju tradiciju, ali i donose kvalitetan zabavni program za sve generacije. Manifestaciju organizuju Mjesna zajednica Petrićevac i Parohija petrićevačka, uz podršku Grada Banjaluke.

Svi su dobrodošli, poručuju organizatori ističući da posjetioce očekuje veče ispunjeno muzikom, druženjem i lijepom atmosferom.

Nastavi čitati

Aktuelno