Connect with us

Politika

CIK NA METI KRITIKA Objavljuju imena građana koji prijavljuju PREDIZBORNI LOV U MUTNOM

Zbog predizbornog lova u mutnom, odnosno kampanje prije zvanične kampanje, do sada su kažnjene brojne stranke, što nije sporno, ali za mnoge jeste to što Centralna izborna komisija (CIK) BiH objavljuje imena onih koji su im to prijavili.

Analitičari kažu da je ovakva praksa neprihvatljiva jer, prije svega, ugrožava same građane koji se odluče da prijave predizborne malverzacije, a onda i zato što djeluje odvraćajuće na one koji su namjeravali da se obrate CIK-u zbog uočenih nepravilnosti.

Dakle, da pojednostavimo – postavlja se pitanje da li će Marko imati hrabrosti da prijavi neku stranku ili kandidata kad vidi da je objavljeno ime i prezime Petra koji je to isto uradio.

Pitanje je potpuno legitimno, smatra politička analitičarka Tanja Topić, koja ističe da je sporno to što CIK radi.

“Na ‘javnu oglasnu’ tablu postavljaju se građani koji dolaze u jednu vrstu opasnosti u smislu da im se mogu osvetiti daleko moćnije političke partije zbog te vrste prijava. To ne bi bio problem u jednom demokratskom društvu, u kojem je svijest i političkih subjekata i samih građana na višem nivou, gdje se to podrazumijeva i kao građanska dužnost”, kaže Topićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

I politički analitičar Velizar Antić smatra da bi CIK trebalo da odustane od prakse objavljivanja imena ljudi koji prijavljuju političke partije koje krše pravila igre u izbornom procesu.

“Javno objavljivanje imena sasvim sigurno predstavlja odvraćajući faktor prilikom bilo kakvog prijavljivanja malverzacija jer svi znamo da živimo u partokratskom društvu u kome su političke partije na vlasti u potpunosti ovladale čitavim sistemom”, rekao je Antić.

Prema njegovim riječima, javno objavljivanje imena može biti veliki problem za građane, pogotovo u manjim mjestima gdje se svi jako dobro znaju.

“CIK bi ljudima koji prijavljuju malverzacije trebalo da bude zahvalan što učestvuju u procesu poboljšanja izbornog procesa i ne bi trebalo da ih dovodi u nezgodnu situaciju da oni sutra imaju probleme jer osveta partija na vlasti često znači da su vam mnoga vrata zatvorena”, istakao je Antić.

Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u “Transparency Internationalu BiH”, takođe ocjenjuje da je riječ o problematičnoj praksi CIK-a.

“Mnogi prijavioci nisu ni svjesni da će njihov identitet biti objavljen, prvo političkim strankama protiv kojih podnose prigovor, a drugo i cijeloj javnosti, jer se sve sjednice CIK-a javno prenose uživo. Oni mogu da trpe štetne sankcije u smislu odmazde od strane političkih partija, ucjena i slično”, rekao je Ožegović za “Nezavisne novine”.

Drugi razlog zbog kojeg to CIK ne bi trebalo da radi je, prema riječima Ožegovića, to što oni koji znaju za ovu praksu ne žele direktno da prijave CIK-u političke stranke.

“Oni traže neke zaobilaznice da bi to prijavili, a direktno prijavljivanje je najbolji način prijavljivanja. Pritom, ova praksa djeluje odvraćajuće jer građani su oni koji su na terenu, vide nepravilnosti i taj resurs je neprocjenjiv. Zbog toga mi gubimo veliki broj informacija o nepravilnostima sa terena”, pojašnjava Ožegović.

Zoran Krešić, novinar “Večernjeg lista”, izdanje za BiH, kaže da ne vidi nijedan razlog zašto bi prijave protiv političkih stranaka bile javne, jer je u suštini jedino bitno jesu li stranke prekršile nove zakonske odredbe ili, pak, nisu.

“Zato mislim da Središnje izborno povjerenstvo ne bi trebalo da objavljuje identitet prijavitelja kako oni ne bi imali posljedice, odnosno da im se ti ljudi osvete na izvjestan način. S druge, pak, strane ja naše zakonske odredbe, kada je riječ o kampanji, ne smatram dobrim i mislim da su prerestriktivne. Pogledajte američki primjer, tamo je i atentat sastavni dio kampanje… A smije se, primjerice, voditi kampanja i na dan izbora”, kaže za “Nezavisne novine” Krešić, dok iz CIK-a na naš upit nisu odgovorili.

Podsjetimo, građani BiH će lokalnu vlast birati 6. oktobra, a iako nas još nekoliko sedmica dijeli do predizborne kampanje, brojne stranke su se već uveliko zahuktale u prikupljanju glasova.

Politika

UGROŽENO POLA REPUBLIKE SRPSKE! Na Trgovskoj gori žele da skladište radioaktivni otpad iz CIJELE HRVATSKE

Informacije o planovima Hrvatske da na granici sa BiH skladišti radioaktivni otpad i dalje saznajemo iz medija, te na Trgovskoj gori namjeravaju da smještaju ne samo opasan otpad iz Krškog, nego i iz drugih dijelova Hrvatske, rekao je Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada.

On je istakao da je Ekspertski tim iz BiH više puta tražio od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada na šta nije bilo odgovora.

“Još jedna u nizu obmana iz Hrvatske je raskrinkana, zahvaljujući medijima. Više puta su predstavnici Ekspertskog tima iz BiH tražili od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada i svaki put bili manipulisani na različite načine. Svaki put su ostajali bez odgovora”, kazao je Crnković.

Prema njegovim riječima, od Hrvatske su tražene informacije o radioaktivnom otpadu koji žele da skladište u graničnom pojasu, ali da izbjegavaju da odgovore već 26 godina.

“Zahvaljujući medijima, danas smo saznali da Hrvatska ide u javnu nabavku za obradu i kondicioniranje radioaktivnog otpada, gdje traže od izvođača da uradi tu toliko pominjanu karakterizaciju. Sada je jasnije zašto se toliko insistiralo da se u hrvatskim medijima o radioaktivnom otpadu priča o broju betonskih kocki i njihovoj težini, a ne o suštini – šta je unutra i koliko je to zaista radioaktivno. Na tom nije stajalo zamagljivanje slike, pa se konstantno priča tobože o kontaminiranim rukavicama iz Krškog, kao da se u Krškom proizvode rukavice, a ne električna energija koja za posljedicu ima stvaranje radioaktivnih otpada i istrošenog nuklearnog goriva”, objasnio je Crnković.

Dodao je da ti drugi opasni otpadi izazivaju po mnogima još veću zabrinutost, obzirom na teške kriminalne afere u Hrvatskoj kojima je moguće svjedočiti u posljednjih mjeseci, od zakopavanja uvezenih opasnih otpada širom Hrvatske pa nadalje.

“Podsjećam da je BiH sredinom godine aktivirala mehanizme ESPOO konvencije, te da je na odgovornima od lokalnog nivoa, na nivou Republike Srpske, Federacije BiH i BiH da imaju rezervisana sredstva za 2026. godinu, kako za pokretanje tužbi, tako i za finansiranje aktivnosti koje doprinose odbrani interesa građana”, zaključio je Crnković.
Nezavisne

Nastavi čitati

Politika

IZMJENE KRIVIČNOG ZAKONA RS! Novac ili rad mijenjaju godinu dana zatvora

Vlada Republike Srpske utvrdila je na sjednici održanoj 4. decembra, Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, po hitnom postupku, kojim se propisuje da se izrečena kazna zatvora koja ne prelazi jednu godinu može, na zahtjev osuđenog, zamijeniti novčanom kaznom ili radom u javnom interesu, ako sud ocijeni da izvršenje kazne zatvora nije neophodno.

Ove izmjene stižu u cilju izvršenja odluke Ustavnog suda Republike Srpske, odnosno otklanjanja ranije uočenih nedostataka u primjeni zakona.

U Prijedlogu se pojašnjava šta su uslovi da se odobri zahtjev osuđenog.

“Prilikom ocjenjivanja zahtjeva osuđenog, cijeniće se njegova ličnost, da li je došlo do promjene njegovog ponašanja nakon osude, odnos osuđenog prema izvršenom krivičnom djelu i oštećenom, spremnost da nadoknadi štetu prouzrokovanu krivičnim djelom ili da vrati imovinsku korist stečenu izvršenjem krivičnog djela kao i druge okolnosti koje ukazuju da izvršenje kazne zatvora ne bi bilo neophodno za ostvarenje svrhe kažnjavanja”, rečeno je iz Vlade Srpske.

Nastavi čitati

Politika

EU ODOBRILA REFORMSKU AGENDU BIH: Otvara se put ka skoro milijardu eura pomoći

Evropska komisija pozitivno je ocijenila Reformsku agendu Bosne i Hercegovine, čime je napravljen ključni korak ka dobijanju 976,6 miliona eura iz Instrumenta EU za reforme i rast, potvrđeno je za Nezavisne iz Delegacije Evropske unije.

Kako navode, Reformska agenda koju su institucije BiH dostavile 30. septembra 2025. godine ispunjava sve ciljeve propisane Uredbom o Instrumentu za rast.

– Agenda jasno definiše prioritetne reforme neophodne za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije, jačanje privatnog sektora, smanjenje odlaska talenata, te unapređenje temeljenih prava i vladavine prava. Sada je na Bosni i Hercegovini da potpiše i ratifikuje Sporazum o instrumentu i Kreditni sporazum. Dodjela sredstava, uključujući i predfinansiranje, može početi tek nakon njihovog stupanja na snagu i ispunjavanja svih uslova – pojasnili su iz Delegacije EU.

Plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja sveobuhvatnu mapu puta za ekonomsko približavanje regiona Evropskoj uniji. Radi se o paketu vrijednom šest milijardi eura, zasnovanom na principu “investicije za reforme”.

Isplata sredstava zavisiće od uspješnog provođenja Reformske agende, koja obuhvata ključne reforme u oblastima vladavine prava, funkcionisanja institucija, ekonomskog razvoja i socijalnih politika.

Pozitivna ocjena Brisela predstavlja značajan iskorak, ali dalji proces zahtijeva brzo djelovanje institucija BiH kako bi sredstva bila odblokirana i dostupna za ulaganja u razvojne projekte širom zemlje.

Nastavi čitati

Aktuelno