Connect with us

Politika

SRPSKA SLIJEDI SRBIJU!? Evo šta o ISKOPAVANJU LITIJUMA misli opozicija

Iskopavanje litijuma u Republici Srpskoj, polako ali sigurno postaje izvjesno, a time i politička top tema, koja će, prema ocjenama mnogih, da eskalira za nekoliko mjeseci, možda već nakon lokalnih izbora u oktobru.

Vlast u Srpskoj, na čelu sa predsjednikom Miloradom Dodikom, sve otvorenije najavljuje mogućnost korištenja raspoloživih rijetkih metala, među kojima je i litijum.

Što se tiče vladajućih, taktiziranja je sve manje, naročito nakon što je Srbija sa EU potpisala Memorandum o strateškom partnerstvu o održivim sirovinama, lancima proizvodnje baterija i električnim vozilima.

S druge strane, opozicionari su mjesecima unazad potpisivali peticiju protiv iskopavanja litijuma (za sada na području Majevice, opština Lopare), a inicirali su i Deklaraciju o protivljenju otvaranja rudnika litijuma, koja nije dobila podršku u Narodnoj skupštini.

Pitali smo ih da li su i dalje takvog stava, ili se nešto promijenilo nakon odluke Srbije da krene u potencijalno korištenje litijuma na svojoj teritoriji.

Vukanović: Protiv smo

Najdirektniji stav protiv litijuma čuli smo od lidera liste Za pravdu i red, Nebojše Vukanovića.

–Mi smo protiv iskopavanja litijuma i prodaje zemlje strancima. To je pretvaranje Republike Srpske i BiH u koloniju. Ne samo ovdje. Pošto bi se i projekat Jadar u Srbiji slijevao u Drinu i ostavio posljedice, podržavamo borbu naroda protiv rudnika litijuma Jadar, ne miješajući se u političke prilike – kaže Vukanović za Srpskainfo.

Prema njegovom mišljenju, to bi ostavilo „užasne ekološke posljedice“ i pretvorilo bi nas u afričku koloniju.

-S dolaskom Šolca u Beograd i izjava koje daju britanski, njemački i američki ambasador o litijumu, izgleda da treba da se žrtvujemo mi za njihovu ekologiju, za čistu zemlju. To je najbolja potvrda naše politike da su stranci najveće zlo ovih prostora i da upravo oni kreiraju ovakav sistem, drže svoje marionete na vlasti kako bi uništili zemlju, pretvorili je u koloniju zarad svojih interesa. Borba protiv njih je možda čak i prioriet u borbi protiv pljačkaškog sistema – poručuje Vukanović.

Borenović: Ozbiljna pitanja

Predsjednik PDP Branislav Borenović podsjeća da je rečeno da su ovo vrlo ozbiljna i osjetljiva pitanja, tiču se zaštite životne sredine i zdravlja ljudi i da nam trebaju najbolji standardi i najbolji evropski ekološki zakoni kako je to u uređenim zemljama definisano.

-Rekli smo da je neophodna ocjena ustavnosti posljednjeg zakonskog rješenja o geološkim istraživanjima jer su iz ovih životno važnih pitanja izuzete lokalne zajednice – rekao je Borenović.

Miličević: Ništa bez stava struke
Predsjednik SDS Milan Miličević tvrdi da se nije promijenio njegov stav, kao ni stav stranke, o litijumu.

-Kada je u pitanju zdravlje ljudi, priroda, voda, vazduh, to ne smije da bude političko pitanje. Radi se o vrlo krupnom i ozbiljnom pitanju koje je iznad politike. Svaka politika ili svaki projekat koji bi narušavao zdravlje ljudi i prirode, je nešto protiv čega treba biti. Ne mogu da budem do kraja kompetentan, osim da kao ljekar kažem da se radi o šteti po ljudsko zdravlje – kaže Miličević.

Prema njegovim rijećima, ta vrsta tehnologije, eksploatacije, obrade ovakvih vrsta metala je štetna i ona se ne radi u razvijenim zemljama.

-Radi se u zemljama trećeg svijeta i ne može nikakav prihod i biznis svjetskih korporacija biti važniji od zdravlja nacije. To je moj ljudski stav koji je iznad politika. Uslov svih uslova je da se izjasne stručni ljudi, bez uplitanja sa strane. Bojim se da je to u našoj zemlji, u kojoj ne postoji nikakav ozbiljan sistem, prosto nemoguće. Sve je ispolitizovano. Znači, jedan stručni, nezavisni tim koji bi o tome mogao da razgovara. Bez toga – ni u kom slučaju – zaključuje Miličević.

Trivić: Dok se ne razjasni, biću protiv

Predsjednica NF Jelena Trivić kaže da je sramno da je lokalnim zajednicama u Republici Srpskoj Zakonom o geološkim istraživanjima oduzeta nadležnost za davanje saglasnosti na ovu temu.

-Očigledno vlast u Republici Srpskoj ima uvijek isti pristup – da prirodna bogatstva pokušavaju iskoristiti samo za sebe. Zašto bi bilo ko vjerovao da će Dodik i klika bilo šta uraditi u korist naroda? Pogledajte šumsko bogatstvo i šta je od njega napravljeno – kaže Trivićeva.

Kako kaže, o litijumu se u Republici Srpskoj generalno malo zna, ili bolje reći ne zna ništa.

-Smatram da bi se moralo imati mnogo više podataka da bi se iznio jasan stav, a tih podataka od nadležnih u Republici Srpskoj nema ni u tragovima. Dok god se ne razjasne svi aspekti kopanja, biću protiv toga ako je riječ o rudarenja u Loparama. Dodatno, u zemlji okovanoj korupcijom na čijem je čelu Milorad Dodik, vjerovati da će eksploatacija rudnog bogatstva donijeti dobro svima, a ne samo šačici vlastodržaca, je u najmanju ruku naivno – naglašava Jelena Trivić.

Podsjećamo, poslanici opozicije glasali su u Narodnoj skupštini za Dekleraciju o protivljenju otvaranja rudnika litijuma, bora, natrijuma, stroncijuma, kalijuma i prateće asocijacije elemenata na teritoriji opštine Lopare. Deklaracija, koja je bila narodna inicijativa, odnosno peticija građana, ipak nije prošla u maju u Narodnoj skupštini.

Za nju je glasalo 21 poslanik, od 64 prisutna. Budući da niko nije protiv i niko uzdržan, to znači da čak 43 poslanika uopšte nisu željela da glasaju. Peticiju je na protokol NSRS predao Rado Savić, načelnik opštine Lopare (SDS).

Related Topics:

Politika

DRINIĆ “U svakom dijelu naše Banjaluke ostavili smo djela”

 U svakom dijelu naše Banjaluke ostavili smo djela koja najbolje svjedoče o našem radu, trudu i posvećenosti. Gdje god da pogledate, vidjećete konkretne rezultate – to su projekti koji čine naš grad boljim, ljepšim i funkcionalnijim za svakog građanina.

Istakao je to kandidat PDP-a za odbornika u Skupštini grada Banjaluka Nebojša Drinić sinoć u naselju Trapisti.

– Trapisti su odlučno pokazali da su za djela! Ujedinjeni smo u zajedničkom cilju – stvaranju bolje budućnosti za sve. Dok su drugi obećavali, mi smo marljivo radili i ispunjavali ono što smo obećali. Naša djela su dokaz da riječi same po sebi ne znače mnogo ako ih ne prati stvarna akcija – naglasio je Drinić.

Posebno se zahvalio svim simpatizerima i članovima na njihovoj bezrezervnoj podršci i povjerenju.

– Zajedno smo postigli velike stvari, ali ovo je samo početak. Mi smo tim koji se ne zadovoljava polovičnim uspjesima – mi smo tim za pobjedu! Naša snaga leži u jedinstvu, u vjeri u naš zajednički cilj, i u želji da gradimo budućnost ispunjenu napretkom i uspjehom. Idemo dalje, zajedno, jer svaki novi dan donosi nove prilike za pobjedu! – istakao je Drinić.

Kandidat za gradonačelnika Banjaluke Draško Stanivuković istakao je da Trapiste očekuju nova djela.

– Osnovaćemo muzej u objektu stare hidroelektrane pomoću koje je zasijala prva sijalica u Banjaluci, modernizovaćemo Ulicu Ilije Garašanina, a uredićemo i parking ispred boračkih zgrada. Ogromnu podršku mještana Trapista dobili smo zahvaljujući djelima koja smo realizovali u protekle četiri godine poput izgradnje parka, javne rasvjete, obnove više ulica, renoviranja starog mosta i najvažnijeg djela — legalizacije zgrade na koju se čekalo skoro dvije decenije, a u kojoj žive porodice poginulih boraca, ratnih vojnih invalida i bivši radnici „Čajaveca“! – istakao je Stanivuković.

Dodao je da Banjaluka glasa za djela.

Nastavi čitati

Politika

PRITISCI SU NEŠTO SA ČIM SE NOSIM SVAKI DAN: Počelo još jedno političko ročište protiv mene, ali DJELA pobjeđuju!

Ovakvih procesa do sada sam imao trocifren broj, preko stotinu, i iz svakog sam izašao kao pobjednik kaže Stanivuković.

Pritisci su nešto sa čim se svaki dan nosim i što je moja svakodnevica!

Napisao je na X profilu gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

– Baš u periodu izborne kampanje počelo je suđenje zbog realokacija koje sam vršio kako bih obezbijedio sredstva za realizaciju najvažnijih projekata u gradu poput Centralnog spomen-obilježja, škole u Adi i Kuće Milanovića kao i za povećanje subvencija za privatne vrtiće i stipendije, ali i kako bismo obezbijedili redovno održavanje higijene u našem gradu.

Upravo zbog svega toga danas je počelo još jedno političko ročište protiv mene.

Ovakvih procesa do sada sam imao trocifren broj, preko stotinu, i iz svakog sam izašao kao pobjednik! Tako će biti i ovaj put, jer DJELA pobjeđuju! Nastavljamo dalje još snažnije za našu Banjaluku! – zaključio je Stanivukovića.

Nastavi čitati

Politika

“LEGITIMNI HRVAT” DALEKO OD PREDSJEDNIŠTVA: Da li je moguć dogovor Hrvata i Bošnjaka?

Andrej Plenković, premijer Hrvatske, tokom posjete BiH ponovo je govorio o Izbornom zakonu BiH i legitimnom predstavljanju Hrvata, prije svega u Predsjedništvu BiH, međutim, iz kasnijih “napada” bošnjačkih političara na Plenkovića može se zaključiti da dogovor Bošnjaka i Hrvata u ovom trenutku uopšte nije moguć, a to je pokazalo i posljednjih 15 godina od kada traju razgovori na tu temu.

Plenković je “napadnut” jer je za presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju “Sejdić i Finci” (donesena u decembru 2009. godine) rekao da su “jedan pravni put ostvarivanja političkih ciljeva” i da su “fabricirane”. Odmah nakon toga na Plenkovića su se obrušili bošnjački političari, koji tvrde da su presude nešto što se mora implementirati, a to bi u praksi, između ostalog, značilo da i dalje Bošnjaci, recimo, mogu izabrati hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

“U ovim političkim okolnostima nisu sazreli uvjeti za postizanje dogovora. Čelnici političkih stranaka iz Sarajeva, bez obzira što se deklarativno izjašnjavaju da su spremni za postizanje dogovora i kompromisa, u praksi, kada dođe trenutak i kada treba naći balans između nacionalnog i građanskog principa, povuku se sa različitim obrazloženjima i opravdanjima, zato što su protiv”, rekao je za “Nezavisne” Danijel Vidović, politikolog iz Mostara.

On kaže da je jedini način da se dođe do rješenja pritisak međunarodnog faktora, u prvom redu američke administracije.

“BiH je, vidimo vrlo jasno, američka kolonija i Evropa tu ima sekundarnu ulogu”, rekao je Vidović, dodajući da je Hrvatska kao članica EU temu BiH podigla visoko u Briselu, ali da Brisel ne igra glavnu ulogu.

Inače, dogovori o novom Izbornom zakonu BiH, u kontekstu legitimnog predstavljanja, traju već godinama, a uporna insistiranja Hrvata da sami sebi biraju člana Predsjedništva BiH do sada nisu dala nikakve rezultate. I pred prošle opšte izbore bilo je nekoliko pokušaja dogovora među političkim predstavnicima Hrvata i Bošnjaka, međutim, na kraju su izbori održani po Izbornom zakonu koji je ponovo omogućio da Željko Komšić, kao hrvatski član, u Predsjedništvo BiH bude izabran bošnjačkim glasovima.

Koliko je u ovom trenutku BiH daleko od postizanja dogovora o Izbornom zakonu BiH, a što je jedan od uslova za početak pregovora BiH sa EU, govore i izjave bošnjačkih i hrvatskih političara.

Recimo, nakon presude “Kovačević”, koju je Evropski sud za ljudska prava donio prošle godine, Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, rekao je da “oni koji zazivaju građansku državu i kroz nekakvu presudu vide za to prostora, jasno im poručujemo da dok u Ustavu imamo hrvatskog člana Predsjedništva, dok god imamo hrvatski klub Doma naroda i na entitetskoj i državnoj razini, to jasno svjedoči o potrebi ustavne jednakopravnosti hrvatskog naroda”.

S druge strane, tu istu presudu tada je komentarisao i Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, koji je kazao da svaka nova presuda Evropskog suda za ljudska prava potvrđuje neupitnu istinu, a to je “da je budućnost evropske BiH, budućnost građanske BiH”.

Pored presuda Evropskog suda za ljudska prava koje govore o tome da su diskriminisani svi oni koji se ne izjašnjavaju kao Srbi, Hrvati i Bošnjaci jer ne mogu biti birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda, tu je i odluka Ustavnog suda BiH koja, s druge strane, u predmetu “Ljubić” kaže da postojeći Izborni zakon BiH krši prava konstitutivnih naroda da biraju svoje legitimne predstavnike, što je zagarantovano Ustavom BiH.

“Hrvati u BiH plaćaju ceh Vašingtonskom sporazumu. Tada su, zarad rješavanja pitanja Srba u Hrvatskoj, žrtvovani od vlastitog rukovodstva i spojeni u nespojivu uniju sa Bošnjacima. Bošnjaci nikad neće dozvoliti da Hrvate predstavljaju pravi Hrvati. Legitimno je da se to pitanje postavlja iz Hrvatske, ali se možda treba postaviti pitanje političkog predstavljanja Srba u Republici Hrvatskoj. Postavlja se pitanje ko treba da odlučuje ko je Srbin ili ko je Hrvat. Da li je Komšić veći Hrvat ili je Pupovac veći Srbin. Hrvati treba prvo da gledaju u svoje dvorište, pa tek onda u BiH”, rekao je za “Nezavisne” Nebojša Tojagić, politički analitičar.

Nastavi čitati

Aktuelno