Connect with us

Politika

CIK NA METI KRITIKA Objavljuju imena građana koji prijavljuju PREDIZBORNI LOV U MUTNOM

Zbog predizbornog lova u mutnom, odnosno kampanje prije zvanične kampanje, do sada su kažnjene brojne stranke, što nije sporno, ali za mnoge jeste to što Centralna izborna komisija (CIK) BiH objavljuje imena onih koji su im to prijavili.

Analitičari kažu da je ovakva praksa neprihvatljiva jer, prije svega, ugrožava same građane koji se odluče da prijave predizborne malverzacije, a onda i zato što djeluje odvraćajuće na one koji su namjeravali da se obrate CIK-u zbog uočenih nepravilnosti.

Dakle, da pojednostavimo – postavlja se pitanje da li će Marko imati hrabrosti da prijavi neku stranku ili kandidata kad vidi da je objavljeno ime i prezime Petra koji je to isto uradio.

Pitanje je potpuno legitimno, smatra politička analitičarka Tanja Topić, koja ističe da je sporno to što CIK radi.

“Na ‘javnu oglasnu’ tablu postavljaju se građani koji dolaze u jednu vrstu opasnosti u smislu da im se mogu osvetiti daleko moćnije političke partije zbog te vrste prijava. To ne bi bio problem u jednom demokratskom društvu, u kojem je svijest i političkih subjekata i samih građana na višem nivou, gdje se to podrazumijeva i kao građanska dužnost”, kaže Topićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

I politički analitičar Velizar Antić smatra da bi CIK trebalo da odustane od prakse objavljivanja imena ljudi koji prijavljuju političke partije koje krše pravila igre u izbornom procesu.

“Javno objavljivanje imena sasvim sigurno predstavlja odvraćajući faktor prilikom bilo kakvog prijavljivanja malverzacija jer svi znamo da živimo u partokratskom društvu u kome su političke partije na vlasti u potpunosti ovladale čitavim sistemom”, rekao je Antić.

Prema njegovim riječima, javno objavljivanje imena može biti veliki problem za građane, pogotovo u manjim mjestima gdje se svi jako dobro znaju.

“CIK bi ljudima koji prijavljuju malverzacije trebalo da bude zahvalan što učestvuju u procesu poboljšanja izbornog procesa i ne bi trebalo da ih dovodi u nezgodnu situaciju da oni sutra imaju probleme jer osveta partija na vlasti često znači da su vam mnoga vrata zatvorena”, istakao je Antić.

Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u “Transparency Internationalu BiH”, takođe ocjenjuje da je riječ o problematičnoj praksi CIK-a.

“Mnogi prijavioci nisu ni svjesni da će njihov identitet biti objavljen, prvo političkim strankama protiv kojih podnose prigovor, a drugo i cijeloj javnosti, jer se sve sjednice CIK-a javno prenose uživo. Oni mogu da trpe štetne sankcije u smislu odmazde od strane političkih partija, ucjena i slično”, rekao je Ožegović za “Nezavisne novine”.

Drugi razlog zbog kojeg to CIK ne bi trebalo da radi je, prema riječima Ožegovića, to što oni koji znaju za ovu praksu ne žele direktno da prijave CIK-u političke stranke.

“Oni traže neke zaobilaznice da bi to prijavili, a direktno prijavljivanje je najbolji način prijavljivanja. Pritom, ova praksa djeluje odvraćajuće jer građani su oni koji su na terenu, vide nepravilnosti i taj resurs je neprocjenjiv. Zbog toga mi gubimo veliki broj informacija o nepravilnostima sa terena”, pojašnjava Ožegović.

Zoran Krešić, novinar “Večernjeg lista”, izdanje za BiH, kaže da ne vidi nijedan razlog zašto bi prijave protiv političkih stranaka bile javne, jer je u suštini jedino bitno jesu li stranke prekršile nove zakonske odredbe ili, pak, nisu.

“Zato mislim da Središnje izborno povjerenstvo ne bi trebalo da objavljuje identitet prijavitelja kako oni ne bi imali posljedice, odnosno da im se ti ljudi osvete na izvjestan način. S druge, pak, strane ja naše zakonske odredbe, kada je riječ o kampanji, ne smatram dobrim i mislim da su prerestriktivne. Pogledajte američki primjer, tamo je i atentat sastavni dio kampanje… A smije se, primjerice, voditi kampanja i na dan izbora”, kaže za “Nezavisne novine” Krešić, dok iz CIK-a na naš upit nisu odgovorili.

Podsjetimo, građani BiH će lokalnu vlast birati 6. oktobra, a iako nas još nekoliko sedmica dijeli do predizborne kampanje, brojne stranke su se već uveliko zahuktale u prikupljanju glasova.

Related Topics:

Politika

PRITISCI SU NEŠTO SA ČIM SE NOSIM SVAKI DAN: Počelo još jedno političko ročište protiv mene, ali DJELA pobjeđuju!

Ovakvih procesa do sada sam imao trocifren broj, preko stotinu, i iz svakog sam izašao kao pobjednik kaže Stanivuković.

Pritisci su nešto sa čim se svaki dan nosim i što je moja svakodnevica!

Napisao je na X profilu gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

– Baš u periodu izborne kampanje počelo je suđenje zbog realokacija koje sam vršio kako bih obezbijedio sredstva za realizaciju najvažnijih projekata u gradu poput Centralnog spomen-obilježja, škole u Adi i Kuće Milanovića kao i za povećanje subvencija za privatne vrtiće i stipendije, ali i kako bismo obezbijedili redovno održavanje higijene u našem gradu.

Upravo zbog svega toga danas je počelo još jedno političko ročište protiv mene.

Ovakvih procesa do sada sam imao trocifren broj, preko stotinu, i iz svakog sam izašao kao pobjednik! Tako će biti i ovaj put, jer DJELA pobjeđuju! Nastavljamo dalje još snažnije za našu Banjaluku! – zaključio je Stanivukovića.

Nastavi čitati

Politika

“LEGITIMNI HRVAT” DALEKO OD PREDSJEDNIŠTVA: Da li je moguć dogovor Hrvata i Bošnjaka?

Andrej Plenković, premijer Hrvatske, tokom posjete BiH ponovo je govorio o Izbornom zakonu BiH i legitimnom predstavljanju Hrvata, prije svega u Predsjedništvu BiH, međutim, iz kasnijih “napada” bošnjačkih političara na Plenkovića može se zaključiti da dogovor Bošnjaka i Hrvata u ovom trenutku uopšte nije moguć, a to je pokazalo i posljednjih 15 godina od kada traju razgovori na tu temu.

Plenković je “napadnut” jer je za presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju “Sejdić i Finci” (donesena u decembru 2009. godine) rekao da su “jedan pravni put ostvarivanja političkih ciljeva” i da su “fabricirane”. Odmah nakon toga na Plenkovića su se obrušili bošnjački političari, koji tvrde da su presude nešto što se mora implementirati, a to bi u praksi, između ostalog, značilo da i dalje Bošnjaci, recimo, mogu izabrati hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

“U ovim političkim okolnostima nisu sazreli uvjeti za postizanje dogovora. Čelnici političkih stranaka iz Sarajeva, bez obzira što se deklarativno izjašnjavaju da su spremni za postizanje dogovora i kompromisa, u praksi, kada dođe trenutak i kada treba naći balans između nacionalnog i građanskog principa, povuku se sa različitim obrazloženjima i opravdanjima, zato što su protiv”, rekao je za “Nezavisne” Danijel Vidović, politikolog iz Mostara.

On kaže da je jedini način da se dođe do rješenja pritisak međunarodnog faktora, u prvom redu američke administracije.

“BiH je, vidimo vrlo jasno, američka kolonija i Evropa tu ima sekundarnu ulogu”, rekao je Vidović, dodajući da je Hrvatska kao članica EU temu BiH podigla visoko u Briselu, ali da Brisel ne igra glavnu ulogu.

Inače, dogovori o novom Izbornom zakonu BiH, u kontekstu legitimnog predstavljanja, traju već godinama, a uporna insistiranja Hrvata da sami sebi biraju člana Predsjedništva BiH do sada nisu dala nikakve rezultate. I pred prošle opšte izbore bilo je nekoliko pokušaja dogovora među političkim predstavnicima Hrvata i Bošnjaka, međutim, na kraju su izbori održani po Izbornom zakonu koji je ponovo omogućio da Željko Komšić, kao hrvatski član, u Predsjedništvo BiH bude izabran bošnjačkim glasovima.

Koliko je u ovom trenutku BiH daleko od postizanja dogovora o Izbornom zakonu BiH, a što je jedan od uslova za početak pregovora BiH sa EU, govore i izjave bošnjačkih i hrvatskih političara.

Recimo, nakon presude “Kovačević”, koju je Evropski sud za ljudska prava donio prošle godine, Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, rekao je da “oni koji zazivaju građansku državu i kroz nekakvu presudu vide za to prostora, jasno im poručujemo da dok u Ustavu imamo hrvatskog člana Predsjedništva, dok god imamo hrvatski klub Doma naroda i na entitetskoj i državnoj razini, to jasno svjedoči o potrebi ustavne jednakopravnosti hrvatskog naroda”.

S druge strane, tu istu presudu tada je komentarisao i Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, koji je kazao da svaka nova presuda Evropskog suda za ljudska prava potvrđuje neupitnu istinu, a to je “da je budućnost evropske BiH, budućnost građanske BiH”.

Pored presuda Evropskog suda za ljudska prava koje govore o tome da su diskriminisani svi oni koji se ne izjašnjavaju kao Srbi, Hrvati i Bošnjaci jer ne mogu biti birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda, tu je i odluka Ustavnog suda BiH koja, s druge strane, u predmetu “Ljubić” kaže da postojeći Izborni zakon BiH krši prava konstitutivnih naroda da biraju svoje legitimne predstavnike, što je zagarantovano Ustavom BiH.

“Hrvati u BiH plaćaju ceh Vašingtonskom sporazumu. Tada su, zarad rješavanja pitanja Srba u Hrvatskoj, žrtvovani od vlastitog rukovodstva i spojeni u nespojivu uniju sa Bošnjacima. Bošnjaci nikad neće dozvoliti da Hrvate predstavljaju pravi Hrvati. Legitimno je da se to pitanje postavlja iz Hrvatske, ali se možda treba postaviti pitanje političkog predstavljanja Srba u Republici Hrvatskoj. Postavlja se pitanje ko treba da odlučuje ko je Srbin ili ko je Hrvat. Da li je Komšić veći Hrvat ili je Pupovac veći Srbin. Hrvati treba prvo da gledaju u svoje dvorište, pa tek onda u BiH”, rekao je za “Nezavisne” Nebojša Tojagić, politički analitičar.

Nastavi čitati

Politika

I SNSD LAKTAŠI PREPISAO STANIVUKOVIĆEV PROGRAM! Vukomanović “I treba dobre prakse da se prepisuju”

Poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Tanja Vukomanović, oštro je reagovala nakon što je SNSD Laktaši predstavio svoj politički program, za koji se ispostavilo da je prepisan od gradonačelnika Banjaluke, Draška Stanivukovića. Vukomanovićeva je u svojoj izjavi istakla da je ironija očigledna, jer oni koji najviše kritikuju Banjaluku i njenog gradonačelnika, na kraju koriste upravo njegove ideje.

„Ne valja Banjaluka, ne valja Draško, a svi prepisuju od Banjaluke. Nije ovo prvi program prepisan od Banjaluke, ima ih još, u mnogim gradovima, i neka je. I treba dobre prakse da se prepisuju“, izjavila je Vukomanovićeva.

Ona je dalje naglasila da je rad gradske administracije prepoznatljiv i da se promjene koje su pokrenute u Banjaluci osjete i širom Republike Srpske.


„Koliko god oni to ne mogu da izgovore, Banjaluka je bolji grad i zahvaljujući njoj male promjene se osjete u čitavoj Republici Srpskoj. Drago mi je da naš rad cijene u cijeloj zemlji, htjeli to priznati ili ne. Postali smo grad od koga se prepisuje“, dodala je ona.

Vukomanovićeva je zaključila da ovakvi potezi pokazuju da će se, možda, u budućnosti više stranka osloniti na djela, a ne na prazna obećanja.

„Ko zna, možda još neke natjeramo da sljedeći put na izbore, umjesto praznih obećanja, izađu sa djelima“, poručila je Tanja Vukomanović.

Nastavi čitati

Aktuelno