Najave da bi Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) mogla zatražiti povećanje cijene električne energije i mrežarine za čak 50 odsto izazvale su lavinu reakcija javnosti i opozicije. Dok rukovodstvo javnog preduzeća finansijski ponor u koji je zapalo pokušava premostiti udarom na džepove građana, iz opozicionih redova stižu jasne optužbe: ceh predizbornih obećanja i višegodišnjeg nedomaćinskog gazdovanja ponovo se ispostavlja narodu.

Narodni poslanik PDP-a Bojan Kresojević oštro je reagovao na mogućnost drastičnog poskupljenja, ističući da je riječ o perfidnoj naplati predizbornih političkih poena.

– Pred izbore koverta, a poslije izbora račun! Pred izbore su narodu dijelili koverte za glasove, a sada traže poskupljenje struje od čak 50 odsto. Jednom rukom su vam stavljali novac u džep, a drugom već pripremali račun da ga uzmu nazad. I to ne jednom, nego svakog mjeseca! Izbori su prošli, a računi tek stižu – poručio je Kresojević.

On naglašava da nesavjestan rad i propast strateških energetskih preduzeća sada dolaze na konačnu naplatu.

– Cijenu neodgovorne vlasti uvijek plaća narod. Najbolji primjer su rudnik i termoelektrana u Ugljeviku, koji su ostali bez uglja, dok građani zbog takvog upravljanja, prema procjenama, plaćaju čak tri miliona KM dnevno! I sada bi sve te promašaje ponovo da naplate od naroda, kroz veće račune za struju. Nije to bio poklon. To je bila akontacija na vaš račun! – zaključio je Kresojević.

Dubioza teška stotine miliona maraka

Podsjećamo, prema saznanjima medija, generalni direktor ERS-a Luka Petrović planira od Regulatorne komisije za energetiku RS (RERS) zatražiti drastično povećanje tarifa. Kao opravdanje navodi se uvoz električne energije po višestruko višim cijenama od onih po kojima se isporučuje domaćem tržištu.

Ipak, upućeni u energetski sektor upozoravaju da je ključni problem u tome što je ERS doveden u poziciju da struju uvozi umjesto da je proizvodi i izvozi. Dok RiTE Ugljevik stoji, HE Dabar je daleko od mreže, a izgradnja HE Bistrica bilježi nekontrolisani rast troškova, preduzeće se suočava sa potpunom nelikvidnošću. Zbog preopterećenosti kreditima, banke odbijaju davati nove pozajmice, pa se ERS počeo zaduživati kod privatnih faktoring firmi po izuzetno visokim kamatama.

Ukoliko Regulator i Vlada Republike Srpske daju zeleno svjetlo za ovakav zahtjev, građane već od 1. januara očekuje jedan od najvećih cjenovnih udara na kućne budžete u posljednjih nekoliko decenija.

Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Branko Blanuša potvrdio je u razgovoru za N1 da se neće ponovo kandidovati za predsjednika ove stranke na izbornoj skupštini koja bi trebala biti održana u prvom kvartalu naredne godine.

Govoreći o izbornom rezultatu SDS-a, priznao je da on nije dobar, ali je poručio da odgovornost ne može snositi samo jedan čovjek.

Otvoreno je govorio o podjelama unutar stranke, optužbama za opstrukcije tokom kampanje, isključenju gradonačelnika Bijeljine Ljubiše Petrovića, ali i kontroverznom sastanku s Miloradom Dodikom, koji je nazvao greškom učinjenom u dobroj namjeri.

Blanuša je otkrio i da će Predsjedništvo SDS-a naredne sedmice razmatrati Dodikovu ponudu o zajedničkom nastupu na nivou Bosne i Hercegovine.

“Poznato je da u prvom kvartalu sljedeće godine treba biti izborna skupština na kojoj će se birati novi predsjednik Srpske demokratske stranke, poslije toga i novo rukovodstvo, a prije toga slijede unutarstranački izbori koji zapravo predstavljaju pripremu za tu izbornu skupštinu”, objasnio je.

Na direktno pitanje planira li se ponovo kandidovati za predsjednika SDS-a, Blanuša je dao nedvosmislen odgovor.

“Ja ne planiram da budem kandidat za predsjednika Srpske demokratske stranke na sljedećoj izbornoj skupštini”, potvrdio je za N1.

„Lobiranje je legitimno i njegova svrha je da donese korist, između ostalog narodu ili državi. Međutim, lobiranje vlasti u Republici Srpskoj bilo je isključivo u dnevnopolitičke svrhe“, ocijenio je diplomata i publicista Branko Nešković u emisiji MAT BN televizije.

 Lobiranje je konačno počelo da se koristi onako kako treba da bi lobističke kuće odradile posao i da bi se promijenila slika o Srbima kao lošim momcima. Bilo je vrijeme da se priča o stradanjima Srba kroz činjenice, a ne onako kako su to radili svjetski mediji, ističe Nešković.

„To ne dolazi preko noći, ne dolazi samo i ne dolazi zato što to na zapadu neko želi ili hoće nego se sve to organizuje, a bogami i debelo plati. Što se tiče našeg predstavljanja i ovog zadnjeg što ste gledali, to je uglavom dobro režirana diplomatska predstava za dnevnopolitičke potrebe domaće javnosti i ništa više. Gdje vi vidite Amerikance ovdje, osim te Južne interkonekcije koja je u najavi?“, upitao je Nešković.

Nešković dodaje da Amerikanaca nema tamo gdje nema njihovih investicijam.

Na pitanje „zar Južna interkonekcija nije dovoljno velika investicija“, Nešković daje nedvosmislen odgovor.

„Ma da, jeste. Taman dovoljna za jednu malu kancaleriju u Sarajevu. Pitanje je šta će biti od toga. To je priča, ali je pitanje šta će biti od toga. Amerikancima je bila potrebna ta velika baza Bonstil, umjesto jednog razarača u Sredozemlju. Odatle mogu da polijeću, pune gorivo i da su bezbjedni“, objašnjava Nešković.

Čini se da pitanje više nije ko će pobijediti na izborima, već ko će ostati da slavi pobjedu. Zato Nešković, komentarišući malu izlaznost na oktobarskim izborima, kaže da su na neuređenim biračkim spiskovima birači koje mi nemamo jer je upitno da li Srpska realno ima i 800.000 stanovnika.

„Puno njih nije htjelo da izađe na izbore jer nema povjerenja. Nema povjerenja u vlast koja jeste, a očigledno nema povjerenja ni u onu koja bi došla. Sad i vlast i opozicija treba da se zapitaju kako dalje jer ovako očigledno ne ide. Desetine hiljada ljudi, pogotovo mladih i uglavnom obrazovanih, odlazi. Čemu sve to vodi, koji je uopšte smisao bavljenja politikom na ovim našim prostorima?“, pita se Nešković.

– Govoreći o najaktuelnijim svjetskim temama među kojima je i rješavanje pitanja Ormuskog moreuza i  pojeftinjenja nafte, koje nas izuzetno pogađa, Nešković smatra da će se za problem koji trese cijeli svijet brzo naći rješenje.

„To ne odgovara Kini, jer ona trećinu svog goriva, osnosno energenata prima sa područja Bliskog istoka, iako ona uvozi 70 % goriva. Ne odgovara Rusiji. Rusiji ne odgovara jak Iran jer jak islamski Iran će im remetiti balans i poziciju koju imaju u centralnoj Aziji, a centralna Azija je resusrs rijetkih minerala.

Nije dobro ni za Evropsku uniju koja je isto tako zainteresovana za centralnu Aziju. Gdje će kupiti naftu i minerale? Imaju gore u Latinskoj Americi, ali gdje je Čile, daleko je to. Već postoje ti lanci snabdijevanja pa je to mnogo jednostavnije, bliže i mnogo jeftinije. Znači, nikome ne odgovara da se to nastavi“, jasamn je Nešković.

-Danas na svjetskoj sceni vlada isključivo veliki novac odnosno interes i to je za nas bolje jer smo tako mirniji pošto znamo na čemu smo, ističe Nešković.

„Opasnost počinje kada se umiješaju ideologije, jer nas je istorija naučila da one donose samo zlo čovječanstvu“, zaključio je Nešković.