Connect with us

Svijet

ČOVJEK KOJI IZLAZI NA CRTU PUTINU: Ko je Boris Nadeždin, novo ime opozicije?

Boris Nadeždin objavio je kandidaturu za predsjedničke izbore u Rusiji koji se održavaju u martu.

U Rusiji se u martu održavaju predsjednički izbori. Iako je Rusija, prema mišljenju mnogih političkih analitičara, više nego ikada zaglibila u autokratski režim (svaka kritika vlasti je u osnovi zanemarena), Rusija nije odbacila ovaj mehanizam demokratskog društva. Izbori za predsjednika Ruske Federacije održaće se 17. marta. Ukoliko nijedan kandidat ne dobije više od polovine glasova, drugi krug će se održati tačno tri nedjelje kasnije.

Vladimir Putin je objavio svoju kandidaturu, a to je učinila i opozicionarka Jekaterina Duncova, ruska političarka i novinarka, poreklom iz ruralnog dijela Rusije. Njene glavne ideje bile su demokratizacija društva, oslabađanje političkih neistomišljenika iz zatvora, ali i zaustavljanje ruske specijalne operacije u Ukrajini. Iako je svoju kandidaturu dostavila Ruskoj centralnoj izbornoj komisiji, bila je odbijena. Komisija je navela da je ustanovljeno da određena dokumentacija nije bila validna.

“Ekatarina Sergejevna, vi ste mlada žena, pred vama je vrijeme”, bile su riječi predsjedavajuće Komisije. Iako se u tom trenutku činilo da su sve nade za neistomišljenike aktuelnog režima pale u vodi, pojavilo se novo ime – Boris Nadeždin.

Boris Nadeždin, najnovije ime opozicije u Rusiji, koga je podržala i Ekatarina Duncova, pozvavši svoje birače da mu daju glas, mogao bi da se nađe u trci za predsjednika. Isto su uradili i drugi opozicioni kandidati, pozvali su svoje birače da daju potpis Nadeždinu, čak iako se ideološki ne slažu sa njegovom politikom. Kao glavni razlog podrške navode to što se jasno protivi specijalnoj operaciji u Ukrajini.

Ko je Boris Nadeždin?
Mnogi smatraju da je dovoljno hrabar da se suprotstavi Vladimiru Putinu. Član je Građanske inicijative, ruske političke partije desnog centra. Nadeždin je biznismen i lokalni političar iz Dolgoprudnija u Moskovskoj oblasti. Nadeždin nije bez političkog iskustva, bio je poslanik Dume početkom 2000-ih kao član Saveza desnih snaga, desničarske opozicione stranke, čiji je lider, između ostalih, bio Boris Nemcov, poznati opozicionionar koji je ubijen 2014. godine pod nerazjašnjenim okolnostima hicima iz vatrenog oružja dok je šetao nedaleko od Kremlja. Nadeždin je bio njegov važan saradnik i prijatelj.

Posljednjih nekoliko godina Nadeždin se fokusirao na lokalne političke probleme. Prilično često gost je emisija na ruskim TV stanicama u kojima nerijetko iznosi antiputinovske i antiratne stavove. “Možemo da vidimo da je specijalna operacija u Ukrajini jedna velika katastrofa”, rekao je gostujući u jednoj emisiji.

U septembru 2022. godine, kada se Rusija povlačila iz Harkova, Nadeždin je kritikovao ruske obavještajne službe i pozvao na pregovore o okončanju sukoba u emisiji o aktuelnim dešavanjima. On je kritikovao rusku ratnu strategiju, navodeći da je nemoguće pobijediti Ukrajinu koristeći njene sadašnje metode i materijale, nazivajući strategiju “metodama kolonijalnog rata”. Nekoliko dana kasnije, na kanalu Rusija-1, novinar Vladimir Solovjov pozvao je policiju da uhapsi Nadeždina.

Oktobra 2023. saopštio je da planira da se kandiduje za predsednika. Kao glavni razlog odluke da se kandiduje navodi sljedeće:

“Učestvujem u ovom izbornom procesu kao principijelni protivnik politike aktuelnog predsjednika. Putin vidi svijet prošlosti, on pokušava da Rusiju vrati u prošlost. Rusiji je potrebna budućnost. Budućnost u kojoj će Rusija postati primjer (drugima), Rusija treba da bude zemlja u kojoj će slobodni i edukovani ljudi željeti da se vrate ili da se presele u nju. Gotovo 25 godina Vladimir Putin uništava insititucije – parlament, nezavisnost sudstva, lokalne samouprave, slobodu govora, fer izbore, kao i zdravu ekonomsku konkurenciju. Vladimir Putin napravio je pogubnu grešku započevši specijalnu vojnu operaciju. Nijedan od saopštenih ciljeva specijalne vojne operacije nije ispunjen, a ako bude, neće proći bez velikih posljedica po ekonomiju i demografsku sliku Rusije. Umjesto da bude evropska nacija, što je bilo nastojanje stotinama godina, Rusija rizikuje da postane vazal Kine”.

Za kandidaturu je potrebno sakupiti 100.000 potpisa. U trenutku pisanja ovog teksta Nadeždin je prikupio 77.917 potpisa, što znači da mu do proglašenja kandidature ostaje da prikupi još 22.083 potpisa. Kako bi sakupio što veći broj, Nadeždin je organizovao sakupljanje potpisa van Rusije, odnosno u državama koje su Rusi nastanili u najvećem broju od početka specijalne vojne operacije. Kako je za MONDO rekao Andrej, Rus koji već neko vrijeme živi u Beogradu, prikupljanje potpisa organizovano je i u našoj prijestonici, ali ne u prostorijama ambasade, već na drugoj adresi.

Izborna komisija je već odobrila tri kandidata koje su predložile stranke zastupljene u parlamentu i zbog toga nisu bile obavezne da prikupljaju potpise: Nikolaj Haritonov iz Komunističke partije, Leonid Slucki iz nacionalističke Liberalno-demokratske partije i Vladislav Davankov iz političke partije “Novi ljudi”. Sve tri stranke u velikoj mjeri podržavaju politiku Kremlja. Shodno novim ustavnima reformama, Putin ima pravo na još dva šestogodišnja mandata nakon što mu sadašnji mandat istekne ove godine, što mu potencijalno omogućava da ostane na vlasti do 2036. godine.

(MONDO)

Related Topics:

Svijet

MEDVJEDI “OPSJEDAJU” SLOVAČKU! Uvodi se vanredno stanje?

– Ministar zaštite životne sredine Slovačke Tomaš Taraba izjavio je danas da veruje da će ta zemlja proglasiti vanredno stanje kao odgovor na aktuelnu situaciju u vezi sa sve većim brojem medveda.
Kako se navodi, zbog tog problema mogao bi da se pokrene preventivni masovni odstrel, prenosi TASR.

“U 2020. godini bilo je 650 susreta ljudi sa medvedima u prirodi. Prošle godine, takvih susreta bilo je 1.900. Brojke su svake godine sve veće. U pitanju su zvanični podaci i nešto se mora uraditi po tom pitanju”, istakao je ministar.
Kako kaže, reč je u problemu koji je ekstremno zanemaren.

“Upozoravam ljude da mogu očekivati još napada medveda. Taj problem se ne može rešiti preko noći”, naveo je Taraba.

Ministar je rekao da će odstrel obaviti specijalni interventni timovi, a ne lovci.

Taraba je najavio i da će Ministarstvo pokrenuti javnu kapmanju da edukuje ljude.

TASR podseća da je u ponedeljak u šumi kod Banjske Bistrice pronađeno telo muškarca sa teškim povredama.

Preliminarni rezultati istrage pokazali su da je muškarac (59) poginuo kada ga je u šumi napao medved i to na samo kilometar udaljenosti od naseljene oblasti.

(Tanjug) Foto: Shutterstock.com/Pratolina AB, ilustracija

Nastavi čitati

Svijet

NAJGORE NEVRIJEME U POSLJEDNJE DVIJE DECENIJE: Grčko ostrvo proglasilo vanrednu situaciju

Najteže nevrijeme u poslednjih 20 godina koje je pogodilo grčko ostrvo Paros.

Grčko ostrvo Paros proglasilo je vanredno stanje, dan nakon najgoreg nevremena koje je pogodilo ostrvo u posljednje dvije decenije. Oluja se, nakon što je opustošila kikladska ostrva, preselila na Krit, a najgore posljedice pretrpjela je Hanja u kojoj su bujice odnijele nekoliko automobila. Područja Parosa, koja je oluja doslovno potopila bila su upravo i dva najpoznatija mjesta, Nausa i Kamares.

“Sutradan smo imali više sreće jer je palo minimalno kiše, bilo je malo sunca ujutru, pa su ljudi imali priliku da počnu da čiste Nausu. Ima štete na zemljanim putevima, podrumi kuća su poplavljeni i nastali su problemi na određenim dijelovima infrastrukture”, izjavio je za “Kathimerini” arhitekta Janis Kuzumis sa Parosa.

Najteže nevrijeme u posljednjih 20 godina
Mnoge prodavnice u Nausi, kao i dvije škole na Parosu, suočile su se sa problemima zbog poplava, izjavila je nastavnica i opštinska savjetnica Ifigenija Hatzigeorgiju. Uprkos tome, ona kaže da će škole danas raditi normalno. Juče je i opština Mikonos proglasila vanredno stanje kako bi se suočila sa posljedicama poplava. Na oba ostrva vanredno stanje će trajati do kraja mjeseca.

Paros je inače drugo najpopularnije grčko ostrvo u Egejskom moru. Poznato je po svojim slikovitim selima, kristalno čistim plažama i bogatoj istoriji. Ostrvo privlači značajan broj turista svake godine, a procjene sugerišu da Kikladi zajedno dočekuju milione turista godišnje, dok je Paros među popularnijim destinacijama.

Njegova popularnost dolazi iz kombinacije tradicionalnog šarma, poput bijelih kuća u selima Parikija i Nausa, sa prirodnim ljepotama kao što su plaže Kolimbitres i Santa Maria, kao i povoljnim vjetrovima koji privlače ljubitelje jedrenja na dasci i kajta. Pored toga, Paros je poznat po visokokvalitetnom mermeru, antičkim lokalitetima i opuštenoj atmosferi, što ga čini idealnim za one koji traže autentičan grčki doživljaj bez prevelike gužve poput Santorinija ili Mikonosa.

Oluja “divljala” i po Rodosu i Kritu
Premda je situacija bila najteža na Kikladima, oluja je juče pogodila i Rodos gdje su vrlo jaki vjetrovi izazvali značajnu štetu čupajući čak i drveće. Slično je bilo i na Kritu. Gradonačelnik Hanje Panajotis Simandirakis kaže da je bilo mnogo problema u ovom gradu.

“Putevi su poplavljeni i neka vozila su blokirana, ali srećom nije ugrožen život nijednog građanina”, objasnio je on.

Jaka kiša izazvala je i probleme u kontintentalnom dijelu Grčke, ponajviše na na lokalnim putevima centralne Makedonije. Takođe, juče je obnovljeno snabdjevanje električnom energijom u selima Evije koja su bila pogođena nevremenom, piše Euronews.

Nastavi čitati

Svijet

SVANUO TRAMPOV “DAN OSLOBOĐENJA”: Kome će uvesti carine?

Američki predsjednik Donald Tramp danas u 16 časova po lokalnom vremenu (20 sati po srednjovropskom) održaće konferenciju za medije u Bijeloj kući, gdje će zvanično objaviti uvođenje carina na uvoz robe u SAD, koje će odmah stupiti na snagu, saopštila je portparolka Bijele kuće Karolin Livit.

Livitova je potvrdila da je Tramp, zajedno sa svojim ekonomskim timom, usaglasio sve detalje odluke, ali nije željela da otkrije konkretne informacije o novim carinskim mjerama, prenosi CNN.

Tramp je ranije 2. april nazvao “Danom oslobođenja” za Sjedinjene Države, nagovještavajući velike promjene u trgovinskoj politici. Međutim, još nije jasno da li će carine biti uvedene univerzalno za sve trgovinske partnere, da li će se odnositi samo na pojedine zemlje ili će biti riječ o opštoj carini koja bi mogla dostići i 20 odsto na sve uvozne proizvode.

Mogući ekonomski udar na SAD

Prema riječima glavnog ekonomiste Mudis analitike Marka Zandija, najgori scenario bio bi upravo uvođenje univerzalne carine od 20 odsto. Simulacija koju je sprovela ova kompanija pokazala je da bi takav potez izbrisao 5,5 miliona radnih mjesta u SAD, povećao stopu nezaposlenosti na 7 odsto i uzrokovao pad BDP-a za 1,7 odsto.

“Ako se to dogodi, dobićemo ozbiljnu recesiju. To bi bilo uništenje ekonomije”, upozorio je Zandi.

Sličnog mišljenja je i Erika Jork, potpredsjednica Federalne poreske politike u Poreskoj fondaciji, koja je istakla da bi Trampova odluka mogla biti “bez presedana i radikalna”.

Ko će biti pogođen novim carinama?

Još uvijek nije precizirano koje zemlje i proizvodi će biti obuhvaćeni novim carinskim režimom. Prema prijedlogu ministra trgovine Skota Besenta, carine bi najprije bile uvedene zemljama iz grupe “prljavih 15” – onima sa kojima SAD imaju najveći trgovinski deficit.

Međutim, Tramp je već odbacio mogućnost da se carine odnose samo na te zemlje, što upućuje na zaključak da će mjere imati širi obuhvat i da bi mogle pogoditi kompletan uvoz u SAD, koji je prošle godine iznosio 3,3 biliona dolara.

To bi značilo daleko stroži trgovinski režim nego u Trampovom prvom mandatu, kada su carine uvedene na 380 milijardi dolara vrijednosti uvoza.

Svi ključni detalji biće poznati nakon Trampovog obraćanja, dok ekonomisti i analitičari upozoravaju na moguće ozbiljne posljedice po američku i globalnu ekonomiju.

Nastavi čitati

Aktuelno