Connect with us

Društvo

CRNA STATISTIKA: U Srpskoj raste porodično nasilje, ŽENE NAJČEŠĆE NA UDARU

Broj slučajeva nasilja u porodici za tri mjeseca ove godine je u porastu, podaci su Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske, dok stručnjaci ističu da su brojke možda i veće, jer mnoge žrtve nasilje i ne prijave.

Kako su pojasnili, u ovom periodu tužilaštvima su podnijeli 227 izvještaja o počinjenom krivičnom djelu, što je za 4,1 odsto više nego u istom periodu lani.

Vladimir Vasić, sociolog iz Istočnog Sarajeva, kazao je za “Nezavisne novine” da su podaci o broju slučajeva porodičnog nasilja zastrašujući.

“Ali, koliko imamo slučajeva koji nisu prijavljeni i koji su sakriveni, odnosno onih koji ostaju u četiri zida, to je ono što statistika ne može da uprati i to je ono što mi ne vidimo”, kazao je Vasić.

Dodao je da građani imaju pogrešno postavljene principe kada je u pitanje nasilje, jer kako kažu, nasilje shvatamo samo kada je fizičko.

“Jeste sigurno najokrutnije, ali moramo posvetiti pažnju psihičkom, ali i socijalnom, seksualnom nasilju, jer sve su to faze pred sam obračun fizičkog nasilja”, ističe Vasić.

Pojasnio je da ono što društvo treba da uradi jeste ohrabrivanje žrtve da progovori, jer kako kaže, najveći problem je to što žrtva ćuti.

“Nasilje nije sramota, nasilje nije intimna stvar. Nasilje je problem čitave zajednice, to mora da bude javno dostupna informacija kako bi se moglo adekvatno reagovati”, kazao je Vasić.

Ističe da se ne treba držati nekih loše postavljenih principa da je nasilje nešto čime se ne trebaju baviti drugi ljudi.

Kako je rekao, veliki dio građana, kada čuje za neko nasilje, traži razlog u žrtvi više nego u samom nasilniku. “Na primjer, zašto je neka žena bila u nasilnoj ili toksičnoj vezi, zašto je trpjela”, ističe Vasić.

Sonja Stančić, psiholog iz Banjaluke, kazala je za “Nezavisne novine” da ove brojke ne govore da je došlo do povećanja nasilja, nego da je povećano prijavljivanje nasilja, što je, po njenim riječima, dobro.

“To znači da žrtva neće da trpi ili neće da trpi dugo u odnosu na prethodne periode”, kazala je Stančićeva.

Dodala je da je i dalje nepoznato koliki je stepen nasilja u porodicama, jer kako ističe, nemaju validna istraživanja o tom pitanju, te je kazala da je to je nešto što je vrlo teško uhvatljivo.

“Loše je što uopšte imamo nasilje u porodici, ali ono što je dobro jeste to što se povećava broj prijavljivanja, ali ovdje imamo žrtve koje su na neki način osviješćene da ne žele biti žrtve ili da imaju izlaz i zato se odlučuju da prijave”, ističe Stanćićeva.

Kako je rekla, pitanje svih pitanja je kako osnažiti žrtvu da prijavi nasilje.

“Sistem ne čini ništa. A zašto ne čini ništa? Zato što je pomoć žrtvama bilo čega, pa i porodičnog nasilja, minimalna, ali ono što je ključno kod žrtava porodičnog nasilja jeste ekonomsko osnaživanje”, pojasnila je Stančićeva.

Prema njenim riječima, kad osobe koja je žrtva porodičnog nasilja postane samostalna finansijski, prije se odluči da izađe iz takvog odnosa.

“A, druga jako bitna stvar je društveno-kulturološko i emotivno osnaživanje, jer je kod nas i dalje sramota imati problem, sramota je razvesti se, a o tome mora da se govori, da žrtva ne mora da trpi nasilje ni pod bilo kojim izgovorom. Sramota je da neko nekog tuče, a nije sramota izaći iz tog sistema”, zaključila je Stančićeva.

Iz MUP-a Srpske rekli su da su izvještaji podneseni protiv 240 lica, ili za tri odsto više, zbog osnova sumnje da je počinjeno 229 ovih krivičnih djela. Oni dodaju da je nasilje u porodici počinilo 278 lica nad 352 žrtve.

“Prilikom nasilja u porodici, u 22 slučaja je učinilac nasilja posjedovao oružje, ali ga nije upotrijebio, a u 103 slučaja je učinilac nasilja bio u alkoholisanom stanju”, istakli su iz MUP-a.

Prema vrsti nasilja u porodici, učinioci su nad žrtvama najčešće vršili psihičko nasilje, i to u 173 slučaja, te fizičko nasilje 163 puta.

“Najčešći odnos izvršioca i žrtve nasilja u porodici je suprug – supruga u 104 slučaja, otac – sin 33, sin – otac 27, otac – kćer 28, sin – majka 31, bivši partner – bivša partnerka 32, te vanbračni partner – partnerka u 20 slučajeva i drugo”, naglasili su iz MUP-a.

Kao posljedica nasilja u porodici, pet lica je zadobilo teške tjelesne povrede, 109 lica je zadobilo lake tjelesne povrede, dok su ostale žrtve pretrpjele strah i uznemirenost.

Related Topics:

Društvo

VRAĆA SE PRIJELOG O FEMICIDU? Republika Srpska ponovo piše zakon o nasilju u porodici

Kako bi se zaštitile žene, odnosno žrtve nasilja u porodici, uskoro bi trebalo ponovo da bude pokrenut postupak izrade Nacrta zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Republici Srpskoj.

Najavljeno je ovo danas, 25. novembra, na početku kampanje “16 dana aktivizma” u Banjaluci, a povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama. Podsjetimo, Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama bio je 2023. godine u formi nacrta, a između ostalog, u zakon u Republici Srpskoj trebalo je da bude uveden termin femicid, no on tada nije prošao u dalju proceduru.

Fondacija “Udružene žene” Banjaluka je juče organizovala konferenciju kako bi podigli svijest o važnosti sprečavanja i suzbijanja nasilja nad ženama i nasilja u porodici, a Jelena Tučić, predstavnica Fondacije, navodi da su prošle sedmice ovu kampanju započeli u Sarajevu pod nazivom “Dok nas smrt ne rastavi”.

“Centralna figura kampanje je crna vjenčanica, što je podsjetnik svima nama da se u većini slučajeva prvo nasilje desi u braku. Od početka godine do sada su se desila četiri femicida, a u periodu od 10 godina 77, s tim da su u većini slučajeva izvršioci bili partneri žrtava”, rekla je Tučićeva.

Kako je kazala Ljiljana Đurić, inspektorka Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, u odnosu na isti period prošle godine došlo je do smanjenja broja prijava slučajeva krivičnog djela nasilje u porodici.

“Ove godine je prijavljeno 835 slučajeva krivičnog djela nasilje u porodici. Želim vjerovati da su tome doprinijele kampanje, podizanje svijesti, ali i multisektorski rad, koji se sprovodi kako bi se osnažile žrtve nasilje. Najave su da će se iduće godine ponovo pokrenuti postupak za izradu Nacrta zakona o zaštiti od nasilja prema ženama u RS, i smatram da je to značajan pomak”, rekla je Đurićeva.

Navodi da je za to nadležno Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS.

“Međutim, radeći u ovoj oblasti znam da će se potruditi da to bude u narednom periodu. Očekujemo da se ponovo sastane radna grupa i vjerujem da uz doradu nacrta koji je postojao možemo imati jedan jako dobar zakon”, rekla je ona.

Pojašnjava da je nasilje u porodici krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, a to može biti “prijava komšije, nastavnog kadra koji primjećuje promjenu u ponašanju djeteta itd.”.

“Praksa govori da su u 80 odsto slučajeva koji dođu do sudskog epiloga izvršioci lica koja zloupotrebljavaju alkohol, a često su posjedovali i oružje, i to u 64 slučaja.

Što se tiče prijava nasilja, mi imamo problem sa odustajanjem. Najčešće su to višegodišnja maltretiranja, psihičko nasilje, koji obično traju duži period i žrtva teško izlazi iz tog ciklusa. No, bitno je da u svemu tome žrtve istraju”, rekla je ona.

Marija Kaurin, predstavnica Sigurne kuće, ističe da Fondacija “Udružene žene” već 29 godina pruža podrška žrtvama nasilja u porodici i drugih oblika rodno zasnovanog nasilja.

“U 2024. godini podršku u Sigurnoj kući koristila je 41 osoba, i to 18 žena i 23 djece. U ovoj godini, odnosno do kraja oktobra, zbrinuta 31 osoba, i to 14 žena te 17 djece, dok je troje djece zbrinuto kao žrtva nasilja od strane svojih očeva”, kazala je Kaurinova.

Kako kaže, najčešće je dob korisnica Sigurne kuće bila između 30 i 40 godina, a najčešći oblik nasilja je, na početku, psihičko i ekonomsko, koje kasnije eskalira u fizičko i seksualno nasilje.

“Prilikom pronalaska izlazne strategije korisnicima se pomaže da nađu zaposlenje i stambeni prostor kako bi mogli nastaviti samostalan život”, istakla je Kaurinova.

Povodom “16 dana aktivizma” održana je i konferencija “Prevencija i suzbijanje digitalnog nasilja prema ženama”, koju je organizovalo Ministarstvo porodice, omladine i sporta i Centar za jednakost i ravnopravnost polova RS.

Selma Čabrić, ministarka porodice, omladine i sporta RS, kazala je da Srpska ima važeći zakon, ali da je sigurna da će u narednom periodu tražiti nova rješenja.

“Nećemo dozvoliti da nas terminološke nedoumice vrate na sam početak. Cilj je da Srpska ponovo bude lider kad je u pitanju zakonska regulativa koja se tiče prevencije i zaštite žena žrtava nasilja u porodici”, kazala je Čabrićeva.

Maja Vekić, v.d. direktora Centra za jednakost i ravnopravnost polova RS, rekla je da ovogodišnju kampanju obilježavaju pod nazivom “Život bez nasilja”.

“Svjedoci smo da se nasilje preselilo u digitalnu sferu, i to je i tema naše prve konferencije”, poručila je ona, dok je Goran Selak, ministar pravde RS, istakao da su opredijeljeni da spriječe nasilje nad ženama.

Naveo je da su prije godinu i po dana izmijenili Krivični zakon, gdje su propisali nova krivična djela kako bi spriječili nasilje nad ženama kroz društvene mreže.

I Savo Minić, premijer RS, naglasio je da su ovih 16 dana pojačane aktivnosti “nečega što se u kontinuitetu sprovodi”.

“Naša aktivnost bi trebalo da bude usmjerena na to da se nasilje prijavi. Želim apelovati na sve dame, žene, djevojčice da obavezno prijave sve ono što sumnjaju da može biti nasilje nad njima i onda ćemo uključiti sve institucije da vide da li je to uistinu nasilje”, poručio je Minić, te dodao da smo svjedoci toga da je nasilje prešlo u digitalnu sferu te da se uveliko rasprostranilo.

Fondacija “Udružene žene” pruža podršku

Fondacija “Udružene žene” radi sa žrtvama nasilja u porodici i drugih oblika nasilja te kroz rad specijalizovanih servisa za pomoć pruža sljedeću podršku:

– SOS telefon 1264,

– Psihološko savjetovalište,

– Sigurna kuća,

– Resursni centar za socioekonomsko osnaživanje žena.

Nastavi čitati

Društvo

SPAS IZ MOSKVE! Pacijent iz Srpske ispunio uslove za revolucionarnu rusku vakcinu protiv raka

Pacijent iz Republike Srpske koji ima melanom ispunjava kriterijume potrebne da primi novu vakcinu protiv raka u Moskvi i trenutno se radi na stvaranju uslova da otputuje u Rusiju, kazao je Ranko Škrbić, dekan banjalučkog Medicinskog fakulteta.

Naveo je da su nalazi ovog pacijenta već poslati u Moskvu na analizu.

“Sa njim su ruski ljekari i profesori obavili video-intervju, te je zaključeno da pacijent ispunjava kriterijume koji su potrebni da bi pacijent mogao da dobije ovu terapiju. Sada je ostalo na nama da riješimo kako da finansiramo odlazak pacijenta”, rekao je Škrbić.

Ističe da se nada da će to biti riješeno, uz podršku Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Srpske i Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, te da će do sljedeće sedmice to biti završeno.

“Ovo je sada nešto novo u liječenju, te moramo naći način da to završimo. Imamo i problem, nemogućnost direktnog plaćanja sa Rusijom jer je pod sankcijama, pa nam to stvara dodatne komplikacije za pacijente kojima Fond finansira liječenje”, pojasnio je Škrbić.

Tvorac vakcine protiv melanoma je direktor Nacionalnog istraživačkog centra za epidemiologiju i mikrobiologiju “Gamaleja” Aleksandar Gincburg, koji je napravio i vakcinu protiv raka personalizovanu za svaki određeni tumor i svakog određenog pacijenta koja se zasniva na informacionoj RNK.

Podsjećamo, prvi pacijent iz Srbije koji je obolio od malignog malinoma trebalo bi da narednih dana primi tek odobrenu rusku personalizovanu mRNA vakcinu protiv raka, potvrdio je profesor dr Vladimir Jakovljević sa Fakulteta medicinskih nauka u Kragujevcu i dodao da je pacijent već otputovao u Moskvu.

Nastavi čitati

Društvo

STRUJA SE VRAĆA, ALI NE SVUDA! Najteža situacija u brdovitim dijelovima više opština, EVO KO JE JOŠ UVIJEK U MRAKU!

Srednjenaponske prilike u većini gradova i opština na distributivnom području Elektrokrajine od jutros su stabilizovane.

Radovi su, uglavnom, usmjereni u preostala brdovita i teško pristupačna sela, saopšteno je iz pomenutog preduzeća.

– Elektromonteri su juče otklonili sve srednjenaponske kvarove u Gradišci, Prijedoru, Kozarskoj Dubici i Laktašima. S druge strane, u Srpcu, Novom Gradu, Krupi na Uni, Kneževu, Šipovu i Ribniku za sanaciju je ostalo po nekoliko sela i zaselaka – navodi se u saopštenju.

Na područjima opština Prnjavora, Mrkonjić Grada i Kotor Varoša terenske ekipe nastoje pustiti pod napon preostale pogođene dalekovodne pravce i otcjepe.

Time će se i u ovim krajevima uspostaviti isporuka struje.

– Nešto više posla ima u opštini Čelinac, gdje su bez napajanja dijelovi šest dalekovoda, dok su banjalučki elektromonteri uglavnom angažovani u brdovitim rejonima Bronzanog Majdana, Manjače i Ponira – poručuju iz Elektrokrajine.

Nastavi čitati

Aktuelno