Connect with us

Društvo

Crveno slovo i veliki praznik: Sutra je Mala Gospojina, ovo ne smijete da radite

Srpska pravoslavna crkva proslaviće sutra Rođenje Presvete Bogorodice – Malu Gospojinu, jedan od najvećih zavjetnih praznika.

Na Malu Gospojinu slavi se uspomena na dan kada je u Nazaretu u domu Joakima i Ane rođena Sveta Djeva Marija.

Joakim i Ana su dugo bili bez djece. Već stari, oni su se usrdno molili Bogu da im podari dijete, da ih obraduje kao što je nekada obradovao Avrama i Saru, darujući im sina Isaka.

Joakim jednom ode u pustinju, gdje je proveo četrdeset dana u neprekidnom postu i molitvi da se Bog i na njega smiluje.

Jednog dana, moleći se Bogu u voćnjaku pod lovorovim drvetom, Ani se javi anđeo Božji i reče joj da je njen vapaj dopro do Nebesa i da će ubrzo postati majka.

Ana se na te riječi zavjetova da dijete, koje bude rodila, muško ili žensko, posveti Gospodu Bogu, da mu služi cijeloga vijeka.

I Bog ih obradova, darova im više nego su mogli i usniti, ne samo kćerku nego i Bogomajku.

Kada dođe vrijeme, starica Ana rodi kćerku, kojoj nadjenu ime Marija, što znači visoka ili gospodareća.

Djeva Marija, plod molitava svojih roditelja, odvedena je u hram kada je imala tri godine, kako se Bogu i zavjetovala njena majka Ana.

Sa 14 godina Djeva Marija se vratila u Nazaret gdje joj je, prema predanju, saopštena blagovijest arhangela Gavrila da će roditi Sina Božijeg.

Scena Roždestva Bogorodice sa Svetom Anom u postelji i novorođenom Marijom u kolijevci obavezan je motiv pravoslavnih ikona i srednjovjekovnih manastirskih fresaka.

Jedan od najstarijih i najbolje očuvanih živopisa sa motivom Roždestva Bogorodice nalazi se u Kraljevoj crkvi u Studenici, zadužbini kralja Milutina sa kraja 14. vijeka.

Mala Gospojina spada u red praznika posvećenih Bogorodici i nepokretan je, što znači da ima stalno, fiksno mjesto u crkvenom kalendaru i označen je crvenim slovom.

Ostali Bogorodičini praznici su Vavedenje, Sretenje, Blagovijesti, Uspenje Presvete Bogorodice /Velika Gospojina/ i oni koji obilježavaju uspomenu na događaje iz njenog života, kao što su Pokrov Presvete Bogorodice i Polaganje rize Presvete Bogorodice.

Vjerovanja na Malu Gospojinu

Jesenje svadbe počinjale su od Male Gospojine. U privrednom životu, Mala Gospojina je označavala vrijeme kada se počinjalo sa oranjem i sjetvom ozimnih usjeva.

U to vrijeme, priređivane su i razne stočarske svečanosti.Vjeruje se da će jesen i zima biti blagi, bez mnogo hladnih dana, ako na taj praznik bude vedro bez oblaka i ako se vidi sunce veći dio dana.

Na Malu Gospojinu, isto kao i na Veliku Gospojinu, prema narodnom vjerovanju, postoje i određene zabrane.

Žene tako ne bi trebalo da spremaju kuću, peru veš i obavljaju druge slične poslove.

Postoji vjerovanje da na Malu Gospojinu ništa ne treba raditi od poslova koji se rade rukama.

Društvo

BRAVO ZA BIHAĆ! Prvi grad koji je ZABRANIO KLADIONICE

Odluka Grada Bihaća o taksama za kladionice natjerala je priređivače igara na sreću da napuste ovaj grad.

Gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić naveo je da su, kada su donosili Odluku o izmjenama i dopunama komunalnih taksi, bili svjesni da diraju u “osinje gnijezdo“.

– Ta Odluka je značila da će priređivači igara na sreću, koji godinama ostvaruju milionske promete u Bihaću, napokon morati platiti svoj dio obaveza prema Gradu. Nakon pravosnažne i konačne presude, mogu reći da smo uspjeli.

Ne samo pravno, nego suštinski, Bihać se izborio za ono što mu pripada. Danas u našem gradu posluje 12 kladionica manje. Neke su se povukle, neke pokušale žalbama i tužbama osporiti odluku, ali sve su izgubile. To je činjenica – kaže Sedić.

Navodi da “ko želi poslovati u ovom gradu, mora poštovati pravila ove zajednice”.

– Odnosno, ako se ovdje zarađuje, onda se ovdje mora i vraćati. Kao primjer, reći ću da samo jedna od njih duguje Gradu skoro milion maraka, za 2024. i 2025. godinu. I taj novac ćemo naplatiti i vratiti ga građanima kroz projekte, jer im pripada!

Ne smatram da je naša borba bila obračun sa kladionicama. Ovo je bio obračun sa nepravdom jer, nemoguće je da lokalna zajednica koja nosi najveći teret, od milionskih prometa dobija tek mrvice.

Tvrdim da Odluka o komunalnim taksama nije bila hir već pitanje dostojanstva. Upravo zbog toga, sretan sam što smo ponovo pokazali da niko nije iznad zakona, sistema i države, te da je moguće stati na crtu industriji koja je godinama izmicala odgovornosti.

I da se to može uraditi zakonito, pošteno i u interesu građana – kaže Sedić.

Dodaje da ova presuda i ono što je iz nje proizašlo – 12 kladionica manje, nije samo sudski papir već granica.

– Linija između onog što je bilo i onog što više neće moći biti… Pa, neka ovo bude početak vremena u kojem se pravila poštuju – zaključuje Sedić.

Oslobođenje

Nastavi čitati

Društvo

NOVI ALARM! U Srpskoj registrovano 12 novih slučajeva HIV-a, sve više pacijenata dolazi u terminalnoj fazi

U Republici Srpskoj u ovoj godini registrovano je 12 novozaraženih lica HIV infekcijom, što ukazuje da se trend novootkrivenih slučajeva i dalje nastavlja.

Posebno zabrinjava činjenica da sve veći broj oboljelih dolazi ljekaru u odmakloj, terminalnoj fazi bolesti, kada su mogućnosti liječenja ograničene. U ovoj godini zabilježen je i smrtni slučaj uzrokovan komplikacijama AIDS-a, pod nadzorom u Srpskoj je 135 zaraženih lica”, saopšteno je iz Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske (UKC) povodom 1. decembra Svjetskog dana borbe protiv HIV/AIDS-a.

Na globalnom nivou prošle godine zabilježeno je oko 1,3 miliona novih infekcija HIV-om, a oko 630.000 ljudi je preminulo.

Iz UKC-a su pozvani građani da iskoriste priliku za testiranje, jer rani pregled i dijagnoza značajno povećavaju mogućnosti za uspješno liječenje i sprečavanje širenja infekcija.

 

 

Nastavi čitati

Društvo

SINDIKAT PITA: “Ko ruši putnički saobraćaj ŽRS i u čiju korist?”

Samostalni sindikat saobraćajno-transportne djelatnosti Željeznica Republike Srpske (ŽRS) upozorava da se već duže vrijeme, smišljeno i planski, radi na drastičnom smanjenju, a zatim i potpunom gašenju putničkog saobraćaja u ovom javnom preduzeću.

Sindikat postavlja pitanje da li za takvo stanje odgovornost snosi Sektor za putnički saobraćaj ŽRS.

Iz sindikata podsjećaju da su prije dva-tri mjeseci ukazivali da se broj dnevnih putničkih vozova planira smanjiti sa sadašnjih 27 na svega 10 do 12, te da se iza formalnog obrazloženja o “racionalizaciji” kriju potezi koji ugrožavaju javni prevoz, radna mjesta i potrebe lokalnih zajednica, studenata i učenika. Navode da je danas jasno da su upozorenja bila opravdana, ali da je izostala reakcija korisnika koji svakodnevno zavise od željezničkog prevoza.

Primjer iz Novog Grada
Kako ističu, opštinsko rukovodstvo Novog Grada uputilo je dopis ŽRS sa zahtjevom da se zadrži dosadašnja praksa da voz iz Banjaluke ka Novom Gradu i Dobrljinu stoji u Novom Gradu do 13. 40, bez dodatnih troškova, sa istim vozom, osobljem i lokomotivom. Međutim, u novom redu vožnje voz se u ovoj stanici zadržava samo jedan minut, dok u Dobrljinu stoji čak pet sati prije redovnog polaska, što, kako upozoravaju, omogućava da liniju preuzmu drugi prevoznici.

Otkazivanje vozova bez obezbjeđene zamjene
Sindikat kao spornu praksu navodi i subotu, 22. novembar, kada su nakon nekoliko centimetara snijega otkazana dva voza na relaciji Banjaluka-Doboj, iako ŽRS imaju ugovor sa “Bosna prevozom” iz Doboja o angažovanju autobusa u vanrednim situacijama. Zamjenski autobusi nisu obezbijeđeni, uz obrazloženje da “nije bilo putnika”, što sindikat demantuje.

Nelogičnosti u novom redu vožnje
Zabrinutost dodatno izaziva činjenica da u novom redu vožnje ostaju linije za koje se tvrdi da imaju minimalan broj putnika, dok se ukidaju one sa najvećom frekvencijom, kao što su voz 6402 Doboj-Banjaluka i linija Novi Grad-Dobrljin, koju dnevno koristi veliki broj đaka i vlasnika mjesečnih karata.

Sindikat pita da li se putnički saobraćaj u ŽRS svjesno urušava u korist drugih prevoznika i ko za to snosi odgovornost.

Poziv institucijama
“Željeznica mora služiti građanima, a ne privatnim interesima”, poručuju iz Samostalnog sindikata ŽRS, pozivajući rukovodstvo preduzeća i nadležne institucije da preispitaju sporne odluke, pišu Nezavisne novine.

Nastavi čitati

Aktuelno