Connect with us

Društvo

ČUDO OD DJETETA IZ GRADIŠKE: Emilia tečno govori kineski i japanski, uči i korejski

Emilia Jović, učenica drugog razreda gradiške Gimnazije, rođena je u Japanu, tamo je završila osnovnu školu, tečno govori japanski, ali i kineski jezik, a kako je rekla u razgovoru za “Nezavisne novine” – uči i korejski.

Kroz osmijeh govori da su joj japanski i kineski možda i lakši od srpskog jezika.

“Za razliku od japanskog, koji ima tri pisma, kineski ima jedno, ali mnogo teže za pisanje i izgovaranje. Kada sam upoznala osnove, jednostavno nisam mogla da se zaustavim jer je neprestano bio zanimljiv i nov za istraživanje. Kinesko pismo broji hiljade znakova, tako da učenje može da traje godinama i da je stalno zabavno. Sad su mi kineski i japanski lakši od srpskog, jer kad čitate karaktere oni su slikoviti i mogu da imaju više značenja. U srpskom jeziku morate da pročitate čitav pasos da biste razumjeli jedno značenje. Mnogo je zanimljivo kroz jezik naučiti i kulturu i istoriju, koja je veoma duga i uvijek inspirativna”, priča Emilia.

O njenom odličnom znanju kineskog jezika svjedoči drugo mjesto u Evropi i šesto mjesto u svijetu na Olimpijadi iz kineskog jezika za strane učenike, koja je prošle godine održana u oktobru, a za te uspjehe je nedavno nagrađena i plaketom “Sveti Stefan” koja joj je uručena povodom Dana Republike, 9. januara.

“Plaketa ‘Sveti Stefan’ mi mnogo znači jer je ovaj svetitelj i zaštitnik moje porodice”, kaže Emilia, koja je zahvalila predsjedniku RS Miloradu Dodiku i svima koji su učestvovali u pripremi i dodjeli nagrada.

“Veoma sam zahvalna i svojoj školi Gimnazija Gradiška koja učenike uvijek podržava kad je riječ o takmičenjima u našoj zemlji, ali i van nje”, dodala je Emilia.

Ističe da su obaveze bile dio njenog i sestrinog odrastanja u Japanu, jer su Japanci disciplinovani i marljivi.

“Za mene nije ništa teško ili nemoguće, samo treba dosta vremena, rada, truda, strpljenja i volje. Korejski je poseban, možda i njega jednog dana savladam. U Japanu se dosta vremena provodi u školi, učenje i sport su primarni, ali sam i pored toga učila i sviranje klavira, tako da je uvijek užurbano i veselo. Kada sam se doselila u Gradišku, imala sam priliku da sve što sam naučila u Japanu dobro iskoristim i ovdje, i veoma sam srećna što sam imala priliku da živim tamo. Ovdje su stvari mnogo drugačije, škola kraće traje, a raspusti su mnogo duži. Pokušavam da uvijek budem zauzeta i da se bavim stvarima koje su mi zanimljive, a to je da čitam i učim o kulturi i istoriji mojih predaka”, kaže Emilia.

Ističe da je posebno iskustvo bilo učestvovati i takmičiti se na 16. Svjetskoj olimpijadi iz kineskog jezika za srednjoškolce u Kini.

“Takmičenje je održano u tri velika kineska grada: Pekingu, Daliju i Kunmingu, a učestvovalo je 110 srednjoškolaca iz 93 zemlje svijeta. Takmičenje je trajalo tri sedmice i sastojalo se od nekoliko takmičarskih disciplina poput testova u poznavanju kineskog jezika i gramatike, kulture, istorije i geografije. Nakon toga smo imali otvorenu besjedu pred profesorima sa prestižnih fakulteta i instituta, koji su nas ocjenjivali. Takođe, u takmičenje je ulazila jedna izvedba u trajanju od tri minuta koja se mogla sastojati od kineskog plesa, pjevanja, sviranja kineskog instumenta ili recitacije”, prisjeća se ona.

Dodaje da se nakon tog kruga plasirala u prvih 30 najboljih u svijetu, nakon čega su ponovo testirani.

“Dobijali smo kratke zadatke direktno pred žirijem. Tu sam se plasirala u najboljih 10 srednjoškolaca u svijetu i osvojila drugo mjesto u Evropi te šesto u svijetu. S ovim rezultatom kineska Vlada mi je ponudila besplatno školovanje na bilo kom univerzitetu u Kini ako nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja odlučim da studiram tamo”, kaže Emilia.

Ističe da i njena mlađa sestra, Lasta Sofija, voli kineski jezik i da u kući kada ne žele da ih drugi razumiju pričaju upravo ovim jezikom.

“Moja mlađa sestra je prvo propjevala kineski, pa tek onda propričala. Kroz muziku i ples smo savladale prve korake u kineskom jeziku. Kasnije smo krenule da učimo i pismo, ali sam se ja više posvetila učenju kineskog jezika, što me i dovelo do ostvarenja ovih rezultata”, objašnjava Emilia i kroz osmijeh dodaje da je, osim stranih jezika, zanimaju i matematika i fizika, što je pomalo neobično za našu sredinu.

Dragomirka Jović, majka talentovanih Emilije i Laste Sofije, kaže za “Nezavisne novine” da njene kćerke, iako su sestre, pokazuju različita interesovanja, a da je na roditeljima da prepoznaju te skrivene dječje biserčiće i njeguju ih.

“Ono što je velika sličnost je to što su pozitivne, aktivne, nasmijane, srećne i uvijek spremne na neke nove izazove, bilo da je riječ o učenju, druženju, putovanju ili nekoj njihovoj tački interesovanja. Dovoljno je da se pokrenu, a kad krenu – onda ne staju. Mlađa kćerka trenira karate, čita dosta knjiga, ali i pored ovih filozofskih disciplina, kako ih mi nazivamo, ona pravi sama sebi koreografiju i pleše. Najviše voli J-pop, K-pop i C-pop. Kroz muziku uči i jezik. Ono što je meni kao roditelju najvažnije je da su djeca zdrava i srećna, a ostalo mogu da postignu radom i disciplinom”, rekla je Jovićeva.

Related Topics:

Društvo

CIJENE RASTU, GRAĐANI ĆUTE I PLAĆAJU! Prijedor NAJSKUPLJI grad u Srpskoj!

Rast cijena već duže vrijeme potresa tržište Republike Srpske, a osim što idu ka gore, one i variraju od mjesta do mjesta.

Analizirali smo cijene nekoliko istih proizvoda i usluga u Banjaluci, Bijeljini, Prijedoru i Trebinju kako bismo vidjeli za šta su i gdje su građani lani izdvajali najviše para, prenose Nezavisne.

Cijene namirnica
Za hranu su građani najviše izdvajali u Prijedoru, a najmanje u Trebinju.

Tako su svi oni u čijim su se korpama našli kilogram bijelog pšeničnog brašna, kilogram bijelog hljeba, isto toliko junetine s kostima, ali i svinjetina bez kostiju, kao i svježa piletina, te ulje, jabuke i paradajz u Banjaluci za to izdvajali ukupno 44,93 KM, u Bijeljini 47,49 KM, u Prijedoru 48,98 KM, a u Trebinju 44,16 KM.

Pojedinačno gledano, brašno je po cijeni od 1,8 KM bilo najskuplje u Prijedoru, a hljeb sa cijenom od 3,74 KM u Banjaluci. Junetina s kostima po cijeni od 14,49 KM i svinjetina bez kostiju po cijeni od 13,03 KM najskuplje su bile u Bijeljini, dok je svježa piletina sa cijenom od 6,68 KM najskuplje plaćana u Trebinju. Ulje sa cijenom od 3,25 KM bilo je najskuplje u Banjaluci, a Prijedor je dominirao sa cijenama jabuka i paradajza, za šta se trebalo izdvojiti 2,38 KM, odnosno 3,92 KM.
Cijene odjeće

Da bi kupili jaknu, muškarci su u Banjaluci izdvajali 148,40 KM, u Bijeljini 106, 78 KM, u Prijedoru 115,11 KM, a u Trebinju najviše, i to 191,56 KM.

S druge strane, žene u Banjaluci su za kaput iz novčanika morale izvaditi 221,66 KM, u Bijeljini 341,20 KM, dok je u Prijedoru za kaput bilo potrebno dati 181,24 KM. U Trebinju je ženski kaput u prosjeku koštao 284,86 KM. Takođe, muška košulja najskuplja je bila u Banjaluci, i to 84 KM, a najjeftinija u Prijedoru 52,87 KM. Žene su za suknju morale izdvojiti najviše u Trebinju, i to 79,91 KM, a najmanje u Prijedoru 58,88 KM.

Ogrjev i klima-uređaj

Oni koji su se tokom zimskih dana grijali na drva za metar kubni su izdvajali od 100 do 140 KM. Najjeftinija drva su bila u najjužnijem gradu Srpske, i to 100 KM, zatim u Prijedoru 102,38 KM, dok su u Banjaluci bila 114,86 KM i Prijedoru 138,33 KM.

S druge strane, ko se tokom zimskih dana grijao na struju, a ljeti tražio spas od vrućina, za klima-uređaj je morao izdvojiti od 732 do 1.000 KM.

Klima je u najjeftinija bila u Prijedoru, i to 732 KM, u Banjaluci 859 KM, u Bijeljini 891 KM, a u Trebinju 1.001 KM.

Opremanje stana

Ni opremanje stana ili kupovina nekih od potrebnih uređaja i stvari nisu bili jeftini.

Za kupovinu trpezarijskog stola, bračnog kreveta, tepiha, jorgana, frižidera sa zamrzivačem i mašine za veš građani su u Banjaluci trebali da izdvoje 2.636,54 KM, u Bijeljini 2.846,07 KM, u Prijedoru 2.968 KM, a u Trebinju 3.130,71 KM. Trpezarijski sto i bračni krevet bili su najskuplji u Trebinju i za njih su građani morali izdvojiti oko 700, odnosno 1.000 KM. Jorgan, frižider sa zamrzivačem i mašina za veš najskuplji su bili u Prijedoru, a tepih u Bijeljini.

Cijene u apotekama

Odlazak u apoteku i kupovina antibiotika, sirupa za kašalj, vitamina i sedativa najviše je koštala u Bijeljini, gdje su navedeni proizvodi ukupno koštali 18,38 KM. Isti proizvodi u Prijedoru su koštali 17,82 KM, u Trebinju 17,47 KM, a u Banjaluci 16,02 KM. Za antibiotike su najviše izdvajali građani Bijeljine, i to 4,48 KM, kao i za sirup za kašalj i vitamine, čije su cijene iznosile 10,57, odnosno 1,54 KM. Sedativi su bili najskuplji u Prijedoru i koštali su 3,80 KM.

Cijene u restoranima

Svi koji su poželjeli pojesti picu u Banjaluci za taj užitak morali su izdvojiti 11,37 KM, u Bijeljini 9,27 KM, u Prijedoru 12,45 KM, a u Trebinju 10 KM. Šnicla s prilogom u Banjaluci je bila najskuplja i koštala je 20,11 KM, a zatim u Trebinju 17,01 KM. Niža cijena bila je u Bijeljini i Prijedoru, odnosno 12,99 KM i 14,84 KM. Svi koji su htjeli zasladiti, komad torte u Banjaluci plaćali su 6,12 KM, dok je cijena niža u drugim gradovima. U Bijeljini je 3,72 KM, u Trebinju 3,5 KM, a u Prijedoru 3,16 KM. Pivo je bilo najskuplje u Trebinju, i to 3,27 KM, a zatim u Banjaluci 3,02 KM. U Bijeljini je 2,73 KM, a u Prijedoru 2,5 KM. S druge strane, šoljica kafe bila je najjeftinija u Bijeljini, i to 1,84 KM, dok su najskuplje užitak plaćali Banjalučani po cijeni od 2,32 KM.

Cijene goriva

Tokom 2023. godine prosječna cijena dizela u Banjaluci i Trebinju bila je 2,69 KM. Za fening manje u Prijedoru, a 2,61 KM u Bijeljini. Motorni benzin 95 oktana u Trebinju je koštao 2,67 KM, Bijeljini 2,55 KM, dok je u Banjaluci i Prijedoru 2,6 KM.
BL-portal

Nastavi čitati

Društvo

ZA SUTRA UPALJEN METEOALARM! Izdato upozorenje za građane Srpske

Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) izdao je upozorenje za petak zbog naglih vremenskih promjena koje se očekuju u Republici Srpskoj.

-U petak, 20.decembra očekuje se vjetrovito vrijeme uz jaču kišu koja će već tokom jutra preći u snijeg na planinama, a tokom dana u većini predjela osim na jugu –saopštio je RHMZ.

Očekuju se, dodaju, udari vjetra od 30 do 60 kilometara na čas, u višim predjelima na zapadu i u Hercegovini udari vjetra do 80 kilometara na čas, ponegdje na planinama i preko 90 kilometara na čas.

-Na sjeveroistoku (Semberija i Posavina) duvaće slabiji vjetar, uglavnom oko 30-50 kilometara na sat – navodi se u upozorenju RHMZ.

Očekuje se od 20 do 40 milimetara padavina, na istoku manja količina padavina uglavnom do 10 milimetara.

-Doći će do formiranja snježnog pokrivača. U nižim predjelima se očekuje uglavnom do pet centimetara snijega, na krajnjem sjeveru bez snježnog pokrivača. U brdsko-planinskim predjelima biće od 15 do 25 centimetara novog snijega. U brdsko-planinskim predjelima jak vjetar uz snježne padavine će stvarati mećave i snježne nanose – zaključuje RHMZ.

Nastavi čitati

Društvo

NAJTEŽE ŠTO RODITELJ MOŽE DOČEKATI! Majka sama podizala djecu, ONI JE DANAS ZABORAVILI!

Kako izgleda stisak ruke i lijepa riječ onih koje je rodila, zaboravila je Radojka Petrović. Kad je neko pita gdje su joj djeca, ne može da sakrije suze.

Za neke ne znam ni gdje su. Neće ni da se jave, kroz suze progovara Radojka.

Teška mladost i borba da djecu nakon razvoda izvede na pravi put, donijeli su joj još težu starost. I ruke kojima je prehranila porodicu izdale su je, pa više ne može da radi.
“Odem u grad i prosim u zadnje vrijeme, jer ne mogu da radim”, kazala je ona.

– Boli što dosađujem porodici koja je u teškoj situaciji. Iako je to moja sestra, to je tuđa kuća.

Radojka o sebi i svom zdravlju brine sama. No, njenu bol ne može da izliječi ljekar. Ni želje nisu velike, a upućene su deci.

– Makar taj telefonski poziv i da se sastanemo da progovorimo. Drugo ne tražim poručuje ona.

Radojki bi jedan poziv uljepšao dan, ali i mnogim roditeljima, da znaju da o njima misle oni kojima su život posvetili, a to je najmanje što možemo da učinimo, piše RTCG.

Nastavi čitati

Aktuelno