Connect with us

Politika

CVIJANOVIĆ TVRDI “Šmit nije imenovan u skladu sa procedurom u Aneksu 10”

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da se ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković ne može pozivati na Aneks 10 Dejtonskog sporazuma kada govori o statusu Kristijana Šmita u BiH, jer Šmit nije imenovan u skladu sa procedurom navedenom u tom aneksu, niti je potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN.
“Ovo je sve postalo prelicemjerno”, rekla je Cvijanovićeva sinoć komentarišući tvrdnje Konakovića da je Šmitov status legalan.

Ona je podsjetila da je pisala Savjetu bezbjednosti UN da vidi dokle ide to licemjerstvo, navodeći da je dobila odgovor koji su zloupotrijebili u okviru diplomatsko-konzularne mreže BiH Ministarstva inostranih poslova, dostavljajući ga medijima, a ne njoj gdje su falsifikovali prevod i ubacili da je Savjet za sprovođenje mira /PIK/ samo relevantan za imenovanje visokog predstavnika.

“Koja je to sloboda, da se igraju sa Ujedinjenim nacijama, a igraju se. Konaković se može pozvati na međunarodnu moć, međunarodni pritisak ali se ne može pozvati na Aneks 10 jer u njemu piše da visokog predstavnika relevantnom rezolucijom potvrđuje Savjet bezbjednosti UN “, dodala je Cvijanovićeva.

Ona je istakla potrebu provjere Šmitovog statusa. “Provjera je potrebna ako hoćemo pravnu državu. Ako je pravna država, zašto se ne može uputiti zahtjev da se provjeri nešto. Zašto ja kao građanin ove zemlje ne bih smjela da pitam zašto neko nosi oružje i šta se dešava s tim ako ga upotrijebi.”, dodala je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je rekla da je u BiH more nesređenih odnosa, a da joj najviše smeta to što bošnjački političari zloupotrebljavaju svakog stranca koji dođe da bi radio protiv Republike Srpske i dodatno širio nerazumijevanje u BiH.

“Za mene je to teška zloupotreba i s tim se suočavamo sve ove godine, nije to nikakva novost”, dodala je ona.

“Sreća je što nekad imamo goste koji su mnogo iskusniji od onih kojima ovdje drže lekcije i kojima pokušavaju zamazti oči. Nije to uvijek slučaj, ali ih ima”, rekla je Cvijanovićeva.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković komentarisao kako su izbori bili lažni, te da, ako to tvrdi, kaže da je on izabran na taj način.

“Vi možete reći da u izbornom procesu imate neke stvari koje treba popraviti, reformisati. To mi je okej, ali ako možete tvrditi, ako je tačno da je to rekao, ako vi ustvrdite tako nešto, onda kažete da ste vi izabrani na osnovu nekih lažnih izbora”, rekla je Cvijanovićeva za RTRS.

Ona je naglasila da se mora stati u kraj neodgovornim izjavama, da nikome ne spori da ima svoj politički stav, ali da ukoliko je demokratija, onda demokratske institucije moraju upravljati procesima.

“A to smo mi koji smo dobili povjerenje građana a ne nekakavi stranci koji mogu da vam mijenjaju Ustav, zakone, da se petljaju u to ko će biti u vlasti, da rade protiv jednih a budu na strani drugih i tako dalje”, istakla je Cvijanovićeva nagalasivši da osuđuje sve one koji zloupotrebljavaju i globalno složenu situaciju u svijetu kao nešto dodatno čime će napraviti dodatnu pometnju da bi radili protiv onih s kojima žive.

Govoreći o neslaganjima na političkoj areni, Cvijanovićeva je istakla da su institucije i funkcioneri Republike Srpske uvijek opredijeljeni za očuvanje mira i stabilnosti, za to da bezbjednost bude očuvana.

“Mi ne mislimo da ono što se dešava sada izlazi iz okvira političke debate i da bilo ko ugrožava bezbjednost”, rekla je ona.

Srpski član Predsjedništva je dodala da kolege iz FBiH često i tu zloupotrebljavaju ovaj politički teren i kažu – “Ovo ne može proći bez rata”.

“To su ludosti, to su gluposti. U politici imamo pravo da se koristimo političkim sredstvima, a ona ne smiju da ugrožavaju bezbjednost ljudi. Niko iz Republike Srpske ne ugrožava bezbjednost, ali mi smo često dobijali prijetnje od kolega iz FBiH, koji su pričali da proizvode oružje, za ne daj Bože, da će biti rat”, navela je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da iz FBiH na taj način samo hoće da privuku međunarodnu pažnju. “Kad vidim s koliko žara prizvaju strani intervencionizam, sankcije, da prizivaju da neko protisne Republiku Srpsku, počinjem da vjerujem da oni baš nimalo ne vjeruju da BiH može opstati i da se toliko malo trude da opstane”, rekla je Cvijanovićevam.

Ona je istakla i da je bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović na današnjem sastanku sa danskim šefom diplomatije govorio kako da su neki ovdje dobili sankcije.

“Ja kažem da sam dobila sankcije, ali to ne znači da je taj koji mi je dao sankcije u pravu, a ja u krivu, ali vama to znači jer ste se dogovorili da to tako bude”, rekla je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je istakla da je BiH složen mehanizam koji može da uspije samo ako se svi budu pridržavali određenih propisanih pravila, te ukazala na dvostruke standarde i voluntarizam koji je postojao zadnjih godina, da neko može da promijeni nešto, a nema pravo da to radi i nije legitiman predstavnik da bude prepoznat kao zakonodavac, ili neko dođe i kaže ovo je dejtonski sporazum, a ovo nije ili kaže da u Republici Srpskoj mora da se provede odluka Ustavnog suda BiH koja se odnosi na 9. januar.

“Kad isti Ustavni sud kaže da nije neko visoki predstavnik ako nije dobio rezoluciju Savjeta bezbjednosti onda kažu žnema veze što nije rekaož. To su dvostruki standardi koji će nanijeti dodatnu štetu ne samo BiH već cijeloj regiji”, istakla je Cvijanovićeva i dodala da se u cijeloj regiji gledaju ti dvostruki standardi.

Cvijanovićeva je rekla da žali što EU 20 godina ranije ovaj prostor nije popunila na drugi način, da bi vjera u članstvo bila opipljiva.

“Mir i stabilnost su tu. Sve što se dešava je na političkoj sceni”, zaključila je Cvijanovićeva.

Related Topics:

Politika

BORAČKA PITANJA NISU POSAO JEDNE PARTIJE: Institucije RS moraju preuzeti odgovornost

Radivoj Majstorović, predsjednik Savjeta za boračko–invalidsku zaštitu PDP-a i član Sigurne Srpske, poručio je da svaka podrška borcima i boračkim kategorijama mora biti sistemska, pravovremena i u skladu sa njihovim realnim potrebama – a ne dio političkih kampanja.

Majstorović je naglasio da PDP podržava sve mjere koje idu u korist boračkoj populaciji, ali smatra da dogovoreno povećanje sredstava za borački dodatak i invalidnine nije dovoljno:

– Povećanje mora biti značajnije i zaista odražavati potrebe ovih ljudi – poručio je on.

Takođe, iako podržava program zapošljavanja djece poginulih boraca, ističe da je ovo pitanje moralo biti riješeno mnogo ranije:

– Zar je tek sada utvrđeno da djeca poginulih boraca nisu zaposlena? Ovo je moralo biti urađeno prije dvadeset godina, a ne danas – poručio je Majstorović.

Istakao je da je godinama zanemarivano i pitanje stambenog zbrinjavanja porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida:

– Da li nadležni do sada nisu znali da ove porodice nemaju adekvatno stambeno rješenje? Ko je za to odgovoran? – upitao je on.

Majstorović je naglasio da je briga o boračkim kategorijama isključiva obaveza institucija Republike Srpske, a ne političkih partija i njihovih lidera:

– Ovim pitanjima moraju se baviti institucije, a ne SNSD i lično Milorad Dodik – poručio je.

Na kraju, dodao je da se s pravom postavlja pitanje da li je riječ o početku predizborne kampanje za izbore 2026. godine:

– Čini se da je boračka populacija ponovo stavljena u funkciju političke promocije – zaključio je Majstorović.

Nastavi čitati

Politika

SLUČAJ “ĐAJIĆ I DROGA U UKC RS”: Da li bi se narodni poslanici testirali na drogu?

Nadležni u Republici Srpskoj planiraju da 2026. godine realizuju nacionalni projekat kojim bi srednjoškolci u drugom i trećem razredu bili testirani na narkotike, naravno uz saglasnost roditelja, a povodom ovog “revolucionarnog rješenja”, kako su ga nazvali institucionalni predstavnici, provjerili smo da li bi poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske bili spremni da se javno testiraju na prisustvo opojnih droga.

Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS, rekao je prvo povodom namjere da se testiranja na drogu uvedu u srednje škole da Republika Srpska već duži period radi na borbi sa problemom bolesti zavisnosti, a da je to način da se stekne uvid u to u kojim školama ili dijelovima Srpske postoji trgovina narkoticima.

“Neka dođu i testiraju me kad god žele”
Na pitanje da li bi bilo dobro da se ova praksa uvede u Narodnu skupštinu Republike Srpske i da li bi on pristao da ga testiraju na narkotike, Stevandić za “Nezavisne novine” kaže:

“Ko god želi da dođe da me testira, ja sam slobodan, otvoren, kad god žele. Naravno, riječ je o punoljetnim osobama gdje bez neke krivične sumnje ne može biti naloženo testiranje jer mora biti dobrovoljno. A ja dobrovoljno pristajem na sve vrste testiranja”.

Mazalica: Pristao bih na testiranje
Srđan Mazalica, šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, takođe otvoreno poručuje da ne bi imao ništa protiv da se testira na prisustvo narkotika u organizmu.

“Pristao bih, naravno. Nemam nikakav problem s tim”, naveo je Mazalica za “Nezavisne”.

Galić: Istog momenta bih pristao
I Dragan Galić, predsjednik Kluba poslanika NPS – DNS, tvrdi da se ne bi dvoumio.

“Istog momenta bih pristao na testiranje. Podržavam svaku takvu inicijativu”, kaže za “Nezavisne novine”.

Rankić: Nema droge u Narodnoj skupštini
Poslanik Socijalističke partije Republike Srpske Petko Rankić navodi da nema ništa protiv da se podvrgne testiranju ukoliko bi postojao takav dogovor u Narodnoj skupštini.

“Ne znam šta tu ima sporno. Ne bih imao ništa protiv. Ali mislim da smo svi mi odgovorni ljudi, obavljamo odgovorne funkcije i da tu droge nema, i nije je bilo nikad. Ako bi ipak bio takav prijedlog, ili da se istražuje nešto, nemam ništa protiv”, kazao je Rankić za “Nezavisne”.

Marković: Treba testirati poslanike i direktore javnih preduzeća
Slaviša Marković, poslanik PDP-a u NS RS, smatra da su ova testiranja sasvim normalna stvar.

“Svi narodni poslanici, čak i direktori svih javnih preduzeća treba da se testiraju i da to bude uslov za imenovanje na ključne funkcije u Republici Srpskoj”, naveo je Marković.

Nadalje upitan da li vjeruje da ima ovakvih slučajeva u parlamentu Srpske te javnim preduzećima, Marković kaže da je to najlakše utvrditi testiranjem.

“Najbolje bi bilo da mi pristanemo u Skupštini da se testiramo, pa onda da vidimo. Oni koji ne budu pristali vjerovatno imaju razlog zašto odbijaju”, kaže Marković za “Nezavisne”.

Vukanović: Već sam se testirao, i opet bih
Šef Kluba poslanika Za pravdu i red u NS RS Nebojša Vukanović godinama je jedan od najvećih zagovornika da narodni tribuni, ali i članovi Vlade RS, budu podvrgnuti testiranju na prisustvo narkotika u organizmu. On za “Nezavisne” podsjeća da se prije nekoliko godina samoinicijativno testirao, te da nema ništa protiv da to uradi i sada.

“Test sam radio u Trebinju, javno sam objavio rezultate. Tada sam se testirao na 10 vrsta droge, uključujući i kokain, i bio sam negativan. To treba da bude praksa”, rekao je on.

Dončić: Sumnjam da u NS RS ima onih koji koriste drogu
Protiv testiranja nema ništa ni Radislav Dončić, poslanik Narodnog fronta.

“Odmah bih pristao i da to bude obavezno. Sumnjam da u NS RS ima ljudi koji koriste narkotike”, kazao je Dončić za “Nezavisne novine”.

Duratović: Testiraću se ako treba i mimo Narodne skupštine
Mirsad Duratović, poslanik Pokreta za državu, u razgovoru za “Nezavisne” poručuje da će se, ako treba, testirati i van Narodne skupštine Republike Srpske.

“Naravno da se u Narodnu skupštinu ne može tek tako doći i reći da se neko testira, mora postojati neki osnov za to, ali Narodna skupština ni ne mora donositi takvu neku odluku, na kraju krajeva, već da ako je nešto u interesu javnosti, a vjerujem da bi ta tema mogla da bude, ja sam spreman da se testiram kad god kažu i gdje god kažu”, kaže Duratović.

Slučaj “Đajić i droga u UKC RS”
Povezanost javnih funkcionera sa narkoticima dospjela je u fokus javnosti kada je sredinom novembra 2025. godine objavljen video-snimak Vlade Đajića, tadašnjeg generalnog direktora UKC RS i poslanika SNSD-a, sa Nenadom Radinkovićem, na kojem se vidi kako Radinković pred Đajića iznosi kesu u kojoj se nalazi bijela praškasta materija.

Nakon tog slučaja Đajić je razriješen dužnosti generalnog direktora Kliničkog centra, a poručio je da pristaje da ide na poligraf te da nije vidio kokain, a kamoli koristio i dilovao.

“Da se podvrgnem bilo kojem testiranju da se vidi da li u tkivu ili krvi ili dlakama imam bilo kakvih narkotika. Ništa ne koristim niti od lijekova, supstanci ili ostalog, to sam dužan da kažem ovdje”, rekao je Đajić na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

MINISTARSTVO RAZBACUJE MILIONE na nepostojeći vrhunski sport u Srpskoj

Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske za proteklih pet godina za Programske aktivnosti nosilaca razvoja sporta izdvojilo je 54,7 miliona maraka, od čega je 48,6 miliona maraka dato direktno sportskim organizacijama, a sport u Srpskoj nikada nije bio na nižim granama.

Poseban paradoks je u tome što se čak 35 miliona maraka odnosi na grant za vrhunski sport, a ta sredstva se dijele i šakom i kapom mimo propisanih pravilnika i drugih podzakonskih akata.

Ovogodišnji grant za vrhunski sport je 3.500.000 KM, a do sada je realizovano i dodijeljeno oko 1.150.000 KM. Među sportskim klubovima koji su dobili najviše sredstava je rukometni klub „Sloga“ iz Doboja kojem je ministarka Selma Čabrić po zemljačkoj liniji dodijelila 170.000 KM.

Pored RK „Sloga“, 170.000 KM dobio je i bokserski klub „Slavija“ iz Banjaluke, iako ovaj sportski klub u kome su ponikli bokserski velikani poput Marjana Beneša i Antona Josipovića odavno više nije rasadnik sportista sa vrhunskim rezultatima.

Iz granta za vrhunski sport sredstva su dobili i tekvondo klub „Šekovići“ (2.000 KM), karate klub „Vlasenica“ (2.500 KM), šahovski klub „Drina“ iz Zvornika (3.000 KM), karate klub „Panteri“ iz Bijeljine (6.000 KM), kao i fudbalski klub „Skugrić“ iz Modriče (5.000 KM) i FK „Kozara“ iz Donjih Orlovaca.

Pored nabrojanih, među sportske klubove koji su dobili sredstva namijenjena za vrhunski sport su i RK „Leotar“ (8.000 KM), plivački klub „Delfin“ (5.000 KM), karate klub „Sinđelić“ (2.000 KM), FK „Željezničar“ (1.000 KM) i još niz drugih sportskih klubova koji su finansirani iz granta za vrhunski sport, iako ni po jednom kriterijumu ne spadaju u tu kategoriju.

Prema riječima dugogodišnjeg sportskog radnika koji je insistirao na anonimnosti, Ministarstvo porodice, omladine i sporta godinama unazad pod budnim okom bivšeg pomoćnika ministra Maria Đurana sredstva za vrhunski sport dijelilo je po potpuno nejasnim ili nepostojećiom kriterijumima.

„Prema Pravilniku o kategorizaciji sportova i sportista, u vrhunske sportiste od prve do treće kategorije ubrajaju se učesnici najprestižnijih međunarodnih takmičenja i osvajači prvih mjesta na seniorskim prvenstvima BiH. S obzirom na to da se na prste jedne ruke mogu izbrojati sportisti iz Republike Srpske koji su ispunili olimpijsku normu ili ostvarili zapažen rezultat na svjetskim ili evropskim prvenstvima, postavlja se pitanje po kojim kriterijumima su dijeljena sredstva iz granta za vrhunski sport“, pita se naš sagovornik.

Da zlo bude veće, nastavlja on, od 35 miliona maraka datih za vrhunski sport čak 22.750.000 KM odnosi se na sredstva data za izgradnju teniskog terena za Srpska open 2023. godine koji se trenutno nalazi u katastrofalnom stanju i pri tome još nije konačno riješeno pitanje vlasništva tog sportskog objekta.

Ipak, naš sagovornik kaže da podaci o izdavajanju sredstva za sportske saveze najbolje pokazuje koliko se ulaže u sport u Republici Srpskoj.

„U normalnim državama su sportski savezi strateški nosioci sportskog razvoja i preko saveza se ulaže u sport i daje finansijska podrška sportskim organizacijama. Samo kod se radi potpuno suprotno“, kaže naš sagovornik.

On dodaje da to potvrđuju podaci iz susjednih država o tome koliko sredstava dobijaju sportski savezi.

„Srbija je od 2021. godine za aktivnosti sportskih saveza dala više od 75 miliona evra i to bez podataka za tekuću godinu, dok je Hrvatska, računajući i ovu godinu, svoje sportske saveze pomogla sa nevjerovatnih 237 miliona evra. Slovenija je svojim sportskim savezima dala 16,5 miliona, a Crna Gora 6,5 miliona evra. Za to vrijeme, dakle od 2021. do danas, Republika Srpska je svojim sportskim savezima dala ukupno 167.000 evra. To je sramno i zbog tog maćehinskog odnosa se brojni sportski savezi nalaze praktično pred gašenjem i funkcionišu samo zahvaljajući entuzijazmu pojedinaca“, zaključuje naš sagovornik.
Capital

Nastavi čitati

Aktuelno