Connect with us

Politika

CVIJANOVIĆ TVRDI “Šmit nije imenovan u skladu sa procedurom u Aneksu 10”

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da se ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković ne može pozivati na Aneks 10 Dejtonskog sporazuma kada govori o statusu Kristijana Šmita u BiH, jer Šmit nije imenovan u skladu sa procedurom navedenom u tom aneksu, niti je potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN.
“Ovo je sve postalo prelicemjerno”, rekla je Cvijanovićeva sinoć komentarišući tvrdnje Konakovića da je Šmitov status legalan.

Ona je podsjetila da je pisala Savjetu bezbjednosti UN da vidi dokle ide to licemjerstvo, navodeći da je dobila odgovor koji su zloupotrijebili u okviru diplomatsko-konzularne mreže BiH Ministarstva inostranih poslova, dostavljajući ga medijima, a ne njoj gdje su falsifikovali prevod i ubacili da je Savjet za sprovođenje mira /PIK/ samo relevantan za imenovanje visokog predstavnika.

“Koja je to sloboda, da se igraju sa Ujedinjenim nacijama, a igraju se. Konaković se može pozvati na međunarodnu moć, međunarodni pritisak ali se ne može pozvati na Aneks 10 jer u njemu piše da visokog predstavnika relevantnom rezolucijom potvrđuje Savjet bezbjednosti UN “, dodala je Cvijanovićeva.

Ona je istakla potrebu provjere Šmitovog statusa. “Provjera je potrebna ako hoćemo pravnu državu. Ako je pravna država, zašto se ne može uputiti zahtjev da se provjeri nešto. Zašto ja kao građanin ove zemlje ne bih smjela da pitam zašto neko nosi oružje i šta se dešava s tim ako ga upotrijebi.”, dodala je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je rekla da je u BiH more nesređenih odnosa, a da joj najviše smeta to što bošnjački političari zloupotrebljavaju svakog stranca koji dođe da bi radio protiv Republike Srpske i dodatno širio nerazumijevanje u BiH.

“Za mene je to teška zloupotreba i s tim se suočavamo sve ove godine, nije to nikakva novost”, dodala je ona.

“Sreća je što nekad imamo goste koji su mnogo iskusniji od onih kojima ovdje drže lekcije i kojima pokušavaju zamazti oči. Nije to uvijek slučaj, ali ih ima”, rekla je Cvijanovićeva.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković komentarisao kako su izbori bili lažni, te da, ako to tvrdi, kaže da je on izabran na taj način.

“Vi možete reći da u izbornom procesu imate neke stvari koje treba popraviti, reformisati. To mi je okej, ali ako možete tvrditi, ako je tačno da je to rekao, ako vi ustvrdite tako nešto, onda kažete da ste vi izabrani na osnovu nekih lažnih izbora”, rekla je Cvijanovićeva za RTRS.

Ona je naglasila da se mora stati u kraj neodgovornim izjavama, da nikome ne spori da ima svoj politički stav, ali da ukoliko je demokratija, onda demokratske institucije moraju upravljati procesima.

“A to smo mi koji smo dobili povjerenje građana a ne nekakavi stranci koji mogu da vam mijenjaju Ustav, zakone, da se petljaju u to ko će biti u vlasti, da rade protiv jednih a budu na strani drugih i tako dalje”, istakla je Cvijanovićeva nagalasivši da osuđuje sve one koji zloupotrebljavaju i globalno složenu situaciju u svijetu kao nešto dodatno čime će napraviti dodatnu pometnju da bi radili protiv onih s kojima žive.

Govoreći o neslaganjima na političkoj areni, Cvijanovićeva je istakla da su institucije i funkcioneri Republike Srpske uvijek opredijeljeni za očuvanje mira i stabilnosti, za to da bezbjednost bude očuvana.

“Mi ne mislimo da ono što se dešava sada izlazi iz okvira političke debate i da bilo ko ugrožava bezbjednost”, rekla je ona.

Srpski član Predsjedništva je dodala da kolege iz FBiH često i tu zloupotrebljavaju ovaj politički teren i kažu – “Ovo ne može proći bez rata”.

“To su ludosti, to su gluposti. U politici imamo pravo da se koristimo političkim sredstvima, a ona ne smiju da ugrožavaju bezbjednost ljudi. Niko iz Republike Srpske ne ugrožava bezbjednost, ali mi smo često dobijali prijetnje od kolega iz FBiH, koji su pričali da proizvode oružje, za ne daj Bože, da će biti rat”, navela je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da iz FBiH na taj način samo hoće da privuku međunarodnu pažnju. “Kad vidim s koliko žara prizvaju strani intervencionizam, sankcije, da prizivaju da neko protisne Republiku Srpsku, počinjem da vjerujem da oni baš nimalo ne vjeruju da BiH može opstati i da se toliko malo trude da opstane”, rekla je Cvijanovićevam.

Ona je istakla i da je bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović na današnjem sastanku sa danskim šefom diplomatije govorio kako da su neki ovdje dobili sankcije.

“Ja kažem da sam dobila sankcije, ali to ne znači da je taj koji mi je dao sankcije u pravu, a ja u krivu, ali vama to znači jer ste se dogovorili da to tako bude”, rekla je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je istakla da je BiH složen mehanizam koji može da uspije samo ako se svi budu pridržavali određenih propisanih pravila, te ukazala na dvostruke standarde i voluntarizam koji je postojao zadnjih godina, da neko može da promijeni nešto, a nema pravo da to radi i nije legitiman predstavnik da bude prepoznat kao zakonodavac, ili neko dođe i kaže ovo je dejtonski sporazum, a ovo nije ili kaže da u Republici Srpskoj mora da se provede odluka Ustavnog suda BiH koja se odnosi na 9. januar.

“Kad isti Ustavni sud kaže da nije neko visoki predstavnik ako nije dobio rezoluciju Savjeta bezbjednosti onda kažu žnema veze što nije rekaož. To su dvostruki standardi koji će nanijeti dodatnu štetu ne samo BiH već cijeloj regiji”, istakla je Cvijanovićeva i dodala da se u cijeloj regiji gledaju ti dvostruki standardi.

Cvijanovićeva je rekla da žali što EU 20 godina ranije ovaj prostor nije popunila na drugi način, da bi vjera u članstvo bila opipljiva.

“Mir i stabilnost su tu. Sve što se dešava je na političkoj sceni”, zaključila je Cvijanovićeva.

Related Topics:

Politika

PRAVNI ZASTUPNIK VIADUKTA! “Ponudili smo rješenje”

Naplata duga Republike Srpske prema slovenačkom “Viaductu” postala je glavna tema u javnosti, posebno nakon ulaganja veta da se ovo isplati preraspodjelom novca Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Ova kompanija se obratila Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova te je presuđeno u njihovu korist. Kamate rastu svaki dan te dug iznosi više od 110 miliona KM.

Prva “na udaru” je bila Agencija za pružanje usluga u vazdušnom saobraćaju Bosne i Hercegovine (BHANSA) kojoj su blokirana sredstva nakon što je Eurocontrol, po nalogu belgijskog suda, blokirao sredstva koja BHANSA treba primiti za usluge upravljanja vazdušnim prostorom te su zaposkenim radnicima smanjene plate.

Zatim je mostarski Opštinski sud donio rješenje o zapljeni imovine Centralne banke Bosne i Hercegovine u tom gradu. Razlog je prinudna naplata koje je pokrenula firma “Viaduct”.

Nenad Baroš, pravni zastupnik ove firme za Klix.ba pojašnjava da tražilac izvršenja ima mogućnost naplatiti potraživanje na kompletnoj državnoj imovini u BiH, koja nije zakonom izuzeta od izvršenja.

Isti je slučaj sa imovinom u inostranstvu, saglasno međunarodnim pravnim pravilima.

Baroš kaže kako u ovakvim slučajevima postoje dva mehanizma naplate – dobrovoljno i prinudno.

“Što se tiče Centralne banke, tražilac izvršenja ima pravo da bira državnu imovinu koja je podobna za namirenje duga. Smatramo da u konkretnom slučaju nije pitanje koja će imovina biti predmet izvršenja već zašto državni organi ne postupaju po pravosnažnoj i izvršnoj arbitražnoj presudi koja predstavlja međunarodnu obavezu države?”, smatra on.

Iznos koji Vlada Republike Srpske mora platiti iznosi više od 110 miliona KM odštete, a biće uvećana za kamatu koja iznosi 9.570 evra po svakom danu zakašnjenja.

Baroš kaže kako je kamata određena arbitražnom presudom i saglasan je da je jako visoka.

“Zato i smatramo da je važno da presuda što prije bude izvršena, a u suprotnom će država BiH trpiti značajne štetne posljedice”, napominje on.

Prijedlog je da Ministarstvo finansija dostavi Savjetu ministara BiH u nekoliko narednih dana korigovani tekst nacrta zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine za 2025. godinu u kojem će biti planirana sredstva za izvršenje arbitražne presude u iznosu od 110 miliona maraka.

Baroš kaže kako je organizovan sastanak sa timom za pregovore koji je formiran od Savjeta ministara BiH te kako su shvatili da postoji volja za izvršenje obaveza.

“U tom smislu smo ponudili da ostavimo rok od tri mjeseca za izvršenje presude i da u tom roku ne obračunavamo kamatu, na taj način bi BiH uštedila negdje oko 800.000 evra na ime kamata”, ističe on.

Ponuđeno je da se, u slučaju dogovora, obustave sve pokrenute izvršne postupke na teritoriji BiH dok bi postupke izvršenja u Belgiji i Luksemburgu obustavili odmah nakon kompletne isplate po presudi.

(Klix) Foto: fejsbuk

Nastavi čitati

Politika

DODIK “Štite me policija i DOBRO OBUČENI SPECIJALCI”

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da njega štite policija Republike Srpske i dobro obučeni specijalci.
“Smatram da ne mogu da me uhapse. Po Ustavu, mene čuvaju policija Republike Srpske i dobro obučeni specijalci koji su nedavno nagrađeni na velikom međunarodnom takmičenju u Dubaiju”, rekao je Dodik za švajcarski nedjeljnik “Veltvohe”.

On je napomenuo da su ti specijalci “dobili veoma visoke ocjene, odani su Republici Srpskoj i “vjeruju da progon Milorada Dodika kao predsjednika predstavlja progon Republike Srpske”.

“Zato ne bih preporučio bilo kome iz Sarajeva da to pokuša. Mi ćemo se braniti”, naglasio je Dodik.

Dodik je ocijenio da je Zapad u aktuelnoj situaciji u BiH uradio nešto dobro, a to je da je povukao granicu između Srpske i muslimana.

“Mi nemamo nikakvu namjeru da idemo u drugi entitet, a svaki takav pokušaj iz Federacije BiH prema Republici Srpskoj bio bi osuđen na propast”, rekao je predsjednik Republike Srpske.

On je podsjetio da je, prema Dejtonskom sporazumu, oružanim snagama jednog entiteta zabranjeno da ulaze na teritoriju drugog.
ATV

Nastavi čitati

Politika

OVAKO PLANIRAJU RIJEŠITI PROBLEM POPLAVA! Vlada Srpske povećava vodnu naknadu

Nakon što su poplave po treći put u posljednjoj deceniji napravile milionsku štetu širom Srpske, Vlada RS rješenje vidi u povećanju koeficijenata za obračun vodne naknade koju plaćaju privredni subjekti, saznaje CAPITAL.

Praktično, to znači da dugogodišnji nemar vlasti i teret sanacije i izgradnje zapuštenih vodoprivrednih objekata i nasipa treba da plate privrednici i građani.

Vlada je juče zadužila Ministarstvo finansija i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da obezbijede 5,5 miliona KM za realizaciju hitnih mjera na rekonstrukciji i izgradnji vodoprivrednih objekata u Prijedoru. Očigledno da su se u Vladi dosjetili da te pare obezbijede tako što će gurnuti ruku u džep privrednicima i povećati im pojedine parafiskalne namete.

Iako su pojedini privrednici za naš portal tvrdili da Vlada planira izmjenu Uredbe o načinu, postupku, rokovima obračunavanja i plaćanja posebnih vodnih naknada tako što će za 50 odsto povećati koeficijente za obračun ove naknade, CAPITAL otkriva da će povećanja sigurno biti, ali ne u tolikoj mjeri.

Ipak, kada se uzme u obzir da se prošle godine po osnovu posebnih vodnih naknada u budžet Srpske slilo 22,5 miliona KM, lako je izračunati da bi se povećanjem koeficijenata za nešto više od dvadesetak odsto na godišnjem nivou obezbijedilo traženih 5,5 miliona KM za hitnu sanaciju vodoprivrednih objekata u Prijedoru.

Iz Javne ustanove „Vode Srpske“ potvrdili su da će Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS predložiti povećanje posebne vodne naknade za ispuštanje otpadnih voda, kao i uvođenje koeficijenata za privredne djelatnosti koje nisu obuhvaćene važećim propisom kao što su automatske autopraonice, svadbeni saloni i slično.

– U proteklom periodu urađena je posbena analiza osnova za obračun posebne vodne naknade za ispuštanje otpadnih voda, odnosno koeficijenata za utvrđivanje stepena zagađenja. Analiza je pokazala da su koeficijenti zagađenja u Republici Srpskoj znatno niži u odnosu na koeficijente propisane u FBiH – kažu iz „Voda Srpske“ za CAPITAL.

Oni ističu da se trenutno rade dodatne analize, nakon čega će resornom ministarstvu biti upućen prijedlog za uvođenje koeficijenata zagađenja za djelatnosti koje nisu obuhvaćene, kao i za povećanje koeficijenata koji su znatno niži u odnosu na FBiH, ali tako da i nakon eventualnog povećanja ti koeficijenti budu niži nego u FBiH.

– Za većinu djelatnosti neće se predlagati uvećanje koeficijenata, iako su isti znatno niži u odnosu na FBiH i države u okruženju – kažu iz „Voda Srpske“ i navode da su prošle godine izdali 5.845 obrazaca za obračun posebnih vodnih naknada i da se po tom osnovu u budžet Srpske slilo 22.515.091 KM.
Iz Unije poslodavaca RS kažu da nemaju informacija o povećanju posebnih vodnih naknada, ali kažu da su protiv bilo kakvog povećanja parafiskalnih nameta.

– S obzirom na poslovno okruženje koje karakterišu globalne i lokalne nestabilnosti i neizvjesnosti, kao i dosadašnje opredjeljenje da se smanjuje troškovi poslovanja po osnovu neporeskih davanja, povećanje troškova poslovanja po osnovu neporeskih-parafiskalnih opterećenja je svakako neprihvatljivo – kažu iz Unije poslodavaca i ističu da „podržavaju nastavak reformi na smanjenju neporeskih-parafiskalnih opterećenja i optimizaciji procedura“.
Capital

Nastavi čitati

Aktuelno