Connect with us

Politika

CVIJANOVIĆEVA ZAPRIJETILA “Imaćemo odgovor ako ŠMIT NAMETNE ZAKON O IMOVINI”

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanovićeva izjavila je da će Republika Srpska imati adekvatan odgovor ukoliko Kristijan Šmit nametne zakon o imovini, ali da je rano o tome govoriti.

Cvijanovićeva je istakla da bi za BiH bilo veoma dobro, da on kao stranac ne radi ništa i da ne uzurpira ovlaštenja demokratski izabranim institucijama.

“Da misli dobro BiH vjerovatno bi zauzeo drugačiji pristup, kao i oni koji ga savjetuju i ohrabruju da bude takav. Ali, ja ne smatram da on misli dobro BiH, bez obzira na priče i fraze koje širi okolo”, rekla je Cvijanovićeva za RTRS.

Ona smatra i da je neprihvatljivo za budućnost BiH da stranac može da uzurpira unutrašnje odnose demokratski izabranih institucija i da mu se dozvoli da on nešto rješava.

“Svijet jeste borilište, političko, geopolitičko, finansijsko, ali mislim da treba da njegujemo svijest i ukazujemo na to da je najzdravije za BiH i njenu budućnost da se poštuju odluke ljudi koji se nalaze na čelu njenih institucija”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da nisu dobri obračuni stranih faktora sa domaćim političkim liderima koji su demokratski, legalno i legitimno izabrani na izborima od građana, te da nije normalno da im stranci otvoreno šalju poruke – ovo smijete, ovo ne smijete.

“Šta će nam onda izbori ako dođe i interveniše taj nelegalni Kristijan Šmit i ne znam ko je prije bio? Za mene je normalno kad sjedim sa svojim kolegom, bio on Srbin, Hrvat, Bošnjak, Italijan ili Ukrajinac koji živi u Srpskoj. Ako želimo zajedno da rješavamo stvari bez nametanja, onda smo ih riješili, a sve s ciljem da ih ne ostavljamo otvorene i neriješene budućim generacijama, jer su ranije nekad često dolazile na naplatu i značile nešto loše”, rekla je Cvijanovićeva.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da su i BiH i EU krive što Evropa “neće BiH”, te da Unija ima pogrešan pristup.

Cvijanovićeva je navela da to nije izolovan slučaj, te da je cijeli odnos prema zemljama zapadnog Balkana vrlo pogrešan i usporen, a ostaje da se procjenjuje da li je to zato što je Evropa tako htjela ili zato što joj je tako rečeno.

“Pogrešan je pristup. Ako 20 i kusur godina govorite o evropskoj perspektivi i nakon 20 godina dođete u priliku da kažete da formalno donosite odluku o početku pregovora, a njih još nema u pragmatičnom, operativnom smislu, onda to nikako nije dobar pristup”, smatra Cvijanovićeva.

U tom kontekstu, ona je navela primjer Sjeverne Makedonija koja je od statusa kandidata do početka pregovora čekala 15 godina, te podsjetila da Srbiju sa velikom administrativnom strukturom, potencijalima, resursima, finansijskom i demografskom osnovom kakvu nema nijedna druga zemlja u okruženju, opterećuju pričom o odnosima Beograda i Prištine.

“Ako smo ušli u neki voz, ne treba da ganjamo imaginacije u nekim zemljama, već standardizaciju kakvu ima EU. Međutim, nama uvijek veći problem predstavljaju ti specifični uslovi, jer je EU sebi dala diskreciono pravo da pored svih propisanih kriterijuma i uslova, a što jeste standardizacija, uvijek ima specifičnu grupu zahtjeva prema nekoj zemlji”, rekla je Cvijanovićeva za RTRS.

Za BiH je, dodala je, to uvijek bilo veće opterećenje od standardizacije.

“Za BiH je bilo opterećenje da umjesto da ustavnu strukturu, sa svim nivoima vlasti u BiH stavite u funkciju, organizovanog kretanja ka EU, vi stalno tražite da nešto bude prebačeno na nivo BiH i tako dalje. Mnogo je izgubljenog vremena, ali ne posmatram BiH tu izlovano”, pojasnila je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, fokus EU o pitanju finansijskih sredstava i svake druge podrške odlazi prema zemljama tipa Ukrajine, Moldacije, istakavši da se BiH ne može ostaviti po strani nakon svega što se pred nju postavilo, od evropskih partnerstva za koja je trebalo ispunjavati uslove, preko studije izvodljivosti, zaključivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, zatim uslove za kandidatski status, pa uslove koje čeka za početak pregovora.

“Rekli su nam da imamo 14 prioriteta, pa su rekli da moramo raditi na svih 14 prioriteta inače nema mrdanja, onda su rekli da moramo raditi na osam prioriteta… To nije dobar odnos”, istakla je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je navela da je kao političar i građanin uvijek bila za EU agendu, zbog trgovinskih veza, investicija, blizine, ekonomskih i bezbjednosnih razloga.

I sada smatra da BiH treba da bude u EU, mada je ona suočena sa brojnim problemima, koji su ekonomske, finansijske, ali i bezbjednosne prirode.

“U mnogome su posrnuli, a ovaj rat je iscrpio i njih. Ali, čovjek mora da posmatra stvari strateški. Nisu ni politika ni život za jedan dan, gledate cijeli milje i razumijete da vi tu pripadate, ali nisam zadovoljna odgovorom koji dobijamo sve ove godine”, rekla je Cvijanovićeva.

To je, smatra Cvijanovićeva, odgovor velikog traženja i odgovor u kojem nema dosljednosti.

“To je odgovor u kojem tražite da neko odustane od svog ustava onako uprijeko, a svi znamo da su zemlje mijenjale pojedine stvari u okviru svojih ustavnih rješenja u momentu kada treba da počnu da preuzimaju na sebe obaveze koje proističu iz članstva u EU. A oni sad od BiH traže nešto što će biti potrebno za 10 ili 20 godina. Da li je to realno”, upitala je Cvijanovićeva.

Opstanak BiH, tvrdi Cvijanovićeva, zavisi od ljudi koji su u okviru nje, od toga da li će pojedini moći da smanje prevelike apetite ili neće moći da se odupru izazovu da proždru sve druge.

Ona je, kako kaže, za to da se traže kompromisi svih u okviru BiH, zajednička rješenja, da se strateški odnosi prema strateškim pitanjima, navodeći da ovo sada liči na haos u kojem se sve zloupotrebljava.

“Počinjem da sumnjam da mnoge moje kolege iz političkog Sarajeva uopšte žele evropski put. Mislim da njima evropski put više služi kao put preko kojeg će se obračunati sa Republikom Srpskom u smislu da će joj se oduzeti neka nadležnost ili da će neki Evropljanin reći da se nešto mora prebaciti na nivo BiH”, rekla je Cvijanovićeva.
Nezavisne

Related Topics:

Politika

“ZASLUŽIO TRI ORDENA BANA JELAČIĆA” Vukanović uputio oštru poruku Dodiku (VIDEO)

Dodik je odradio toliko stvari za Hrvatsku da može da dobije orden Bana Jelačića. Trebaju mu tri takva ordena.

Ovo je izjavio lider Liste Za pravdu i red, Nebojša Vukanović. On je, gostujući u programu Fejs televizije, između ostalog, ustvrdio da je Branko Blanuša pobijedio na nedavnim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, kao i da lider SNSD Milorad Dodik to zna.

– Zna šta će se desiti ako se otvore vreće. Već prijete nestabilnostima ako se ponove izbori – izjavio je Vukanović.

Dodao je da se on iz Trebinja ne može boriti za BiH ako to neće da rade političari iz Sarajeva.

– Mi smo nosili težak krst. Kad je Dodik prijetio sukobima, kad se osjetila napetost, upalio sam auto došao u Sarajevo i rekao: “Sve je mirno, ne brinite”. Mi smo tad odigrali časnu ulogu. Da je neki ludak zapucao sa Trebevića u tom periodu, nastao bi haos! To što smo mi pristojni i nismo mafijaši kao Dodik, oni to vide kao slabost – naveo je Vukanović.

Na pitanje zašto je Dodiku bitno da Hrvati dobiju treći entitet, Vukanović je odgovorio da je lider SNSD “sluga i Beograda i Zagreba”.

– Čović će preko Milanovića i Plenkovića krenuti po svijetu i reći: “Došli su iz SDP blaži Bošnjaci koji govore da smo “ustaška kopilad”. Morate nam dati treći entitet”. Iskoristiće veze i diplomatiju da sebe predstave kao žrtve. Čović i HDZ nemaju šta da rade u Savjetu ministara. Platiće cijenu Dodik govori šta Čović misli. To je za Srbe suicidno – tvrdi Vukanović.

On je govorio i o izbornim krađama na prijevremenim izborima za predsjednika Srpske.

– Ima još većih krađa na drugim biračkim mjesta za koje CIK nije tražio da se otvore kutije. Šta je Dodiku da da po milion evra svakom članu CIK? Za njega je novac neograničen resurs. Mi se borimo kopljima protiv tenkova! Bošnjaci, koje je Dodik najgore izvrijeđao, kažu da nema razlike između Dodika i Vukana – rekao je Vukanović.

Na pitanje da će on li biti kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH na izborima 2026, Vukanović je odgovorio: “Duga je godina, vidjećemo“.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ “Manje društvenih mreža u djetinjstvu – BOLJA BUDUĆNOST ZA NAŠU DJECU”

Član Pokreta Sigurna Srpska i narodni poslanik Bojan Kresojević ponovio je pitanje regulisanja upotrebe društvenih mreža među djecom, ističući da je stroža kontrola neophodna radi zaštite njihovog mentalnog i fizičkog razvoja.

Kresojević podsjeća da je još prije više od godinu dana u intervjuu za „Glas Srpske“ predložio da se u Republici Srpskoj zabrani korišćenje društvenih mreža mlađima od 14 godina, te dodaje da su nedavne međunarodne prakse pokazale da je takav pristup opravdan.

– „Manje društvenih mreža u djetinjstvu – bolja budućnost za našu djecu! U intervjuu za ‘Glas Srpske’ prije nešto više od godinu dana izjavio sam da je u Republici Srpskoj potrebno zabraniti društvene mreže mlađima od 14 godina. Prije nekoliko dana smo vidjeli da je Australija usvojila zakon po kojem je zabranjeno korištenje društvenih mreža mlađima od 16 godina, što je još radikalniji pristup.“ – naveo je Kresojević.

On podsjeća da je i struka stala iza ovakvih stavova, naglašavajući da djeca nisu spremna da se nose s negativnim stranama digitalnog prostora.

– „Sociolog Jadranka Berić, gostujući u jutarnjem programu RTRS-a, izrazila je bezrezervnu stručnu podršku ovakvom pristupu.“ – istakao je on.

Kresojević postavlja i ključno pitanje – da li je zabrana društvenih mreža zapravo ograničenje slobode?

– „Da je u životu važna samo sloboda, bez obzira na rizike – vožnja automobila bi bila dozvoljena i djeci. Prema tome, rizici od internet nasilja, bolesti zavisnosti, nepravilnog fizičkog i mentalnog razvoja su mnogo veći od koristi korištenja društvenih mreža za djecu.“ – poručuje Kresojević.

Na kraju, upućuje jasan apel institucijama.

– „Pozivam Vladu Srpske da razmotri ovu inicijativu, djeca će nam biti zahvalna!“ – naglasio je poslanik PSS-a.

Kresojevićeva inicijativa ponovo otvara društvenu raspravu o zaštiti djece u digitalnom dobu, a očekuje se da će tema dobiti dodatnu težinu u predstojećem periodu.

Nastavi čitati

Politika

I mrtvi “glasaju” u BiH! “NAŠLA SAM IME POKOJNOG SUPRUGA NA BIRAČKOM SPISKU”

Svaki put na posljednjih nekoliko izbora našla sam ime pokojnog supruga na biračkom spisku. Išla sam kod nadležnih više puta tražeći da ga izbrišu sa spiska, ali to nikada nije urađeno i na svakim narednim izborima njegovo ime je i dalje tu.

Tvrdi ovo za “Nezavisne novine” jedna Banjalučanka, komentarišući sve češće navode u javnosti da je birački spisak u BiH “prenaduvan” i da po potrebi na birališta “izlaze” i mrtvi.

Da ne bude da je ovdje riječ o nečem izmišljenom svjedoči i izjava našeg drugog sagovornika koji nije želio da mu se pominje ime, a koji takođe tvrdi da je tokom glasanja na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske primijetio da na biračkom spisku u mjestu gdje glasa pišu imena nekoliko osoba koje više nisu među živima.

“Istina, na mjestu na kojem treba da se potpišu ti umrli zaista nije pisalo ništa, pa ne mogu da tvrdim da li je to na kraju popunjeno ili ne, ili je samo tako ostalo. Ali, ono što sam primijetio jeste i da je na spisku bilo i nepoznatih imena koji ovdje ne žive već godinama, a i ne zna se da li su među živima”, tvrdi on.

Sve ovo je javna tajna u BiH već godinama, a poruke da se zbog takvih stvari, ali i činjenice da su se iz BiH odselile desetine hiljada građana i da se nikada nisu vratili, ali se nisu odrekli bh. dokumenata, razlog je što brojni traže da se birački spisak “prečisti od takvih”.

Kalaba: Trenutno nema rješenja
Međutim, predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH Jovan Kalaba izjave da je birački spisak “prenaduvan” i da ga treba prečistiti naziva čistim pametovanjem od strane tih koji zagovaraju i izjavljuju tako nešto.

“Ti što pametuju, što sve znaju, pa neka kažu konkretan prijedlog kako da se ovo riješi. Milion je tu anomalija”, kaže Kalaba za “Nezavisne novine”.

Poručuje da za ovu situaciju trenutno nema rješenja.

“Nikome se ne smije uskratiti njegovo biračko pravo. Svaki punoljetni građanin ili građanin koji je izvadio lična dokumenta je upisan u centralni birački spisak. Drugi je problem što je čovjek izvadio ličnu kartu, živio na prostorima BiH pa otišao, na primjer, u Australiju. U Australiji može umrijeti, niko ovdje neće javiti. A mi ga tek tako ne možemo brisati, kao što ne možemo brisati ni nekoga što je otišao u Njemačku, a nije se odjavio – on je i dalje naš građanin na osnovu ličnih dokumenata. Većina ih je otišla a nije se odjavila”, navodi Kalaba.

Kako se neko briše sa centralnog biračkog spiska?
Da bi neko bio obrisan sa centralnog biračkog spiska (CBS) mora da bude zadovoljen jedan od tri uslova… Prvi je da ta osoba više nije među živima, drugi je na osnovu poništenja JMBG (jedinstvenog matičnog broja građanina), što se dešava odricanjem od državljanstva i drugim upravnim postupcima. Treći razlog zbog kojeg neko ne može biti na CBS jeste ako CIK BiH odluči da mu oduzme pravo glasa (zbog poslovne sposobnosti ili postupka pred Međunarodnim krivičnim sudom).

Jovan Kalaba, prvi čovjek CIK BiH, kaže da ta institucija nema ništa sa brisanjem osoba sa centralnog biračkog spiska, te pojašnjava postupak brisanja sa CBS preminule osobe.

“Brisanje se vrši tako što se dostavi umrlica čovjeka u mjesni ured, kod matičara. Nakon toga matični ured to dostavlja MUP-u, a MUP dalje dostavlja Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka – IDDEEA. To je taj put. CIK sa tim nema ništa. Mislim da se MUP-u pa onda i IDDEEA jednostavno ne dostavljaju ti podaci, da je u tome problem. Tu se krug zatvara”, poručuje Kalaba za “Nezavisne novine”.

IDDEEA: Od 2013. sa biračkog spiska obrisano 580.000 građana
Koliko CIK BiH nije odgovoran ko se nalazi na biračkom spisku, tako nije ni IDDEEA koja taj spisak dostavlja CIK-u.

Tvrde ovo za “Nezavisne novine” iz ove agencije, naglašavajući da oni vode i tehnički održavaju centralne evidencije ličnih podataka, a sve prema podacima iz MUP-ova u BiH.

“Posebno naglašavamo da je obaveza Agencije da najkasnije 45 dana prije dana izbora dostavi konačan birački spisak svih državljana BiH koji imaju biračko pravo i koji na dan izbora pune 18 godina. Agencija nema nadležnost da mijenja, dopunjuje ili na bilo koji način uređuje podatke u ovim evidencijama. Unošenje i ažuriranje podataka o građanima isključiva je nadležnost izvornih organa, odnosno MUP-ova, koji su dužni da u saradnji s matičnim uredima unose sve promjene, uključujući i podatke o smrti lica”, kažu iz IDDEEA.

Dalje navode da kada izvorni organ unese informaciju o smrti građanina u službenu evidenciju, taj podatak se automatski reflektuje u evidencijama koje IDEEA održava, te se takvo lice po automatizmu briše i sa biračkog spiska.

A prema podacima kojima raspolaže IDDEEA, od 1. januara 2013. do 3. decembra 2025. godine sa biračkog spiska je iz različitih razloga obrisano 580.428 osoba.

“Od tog broja na osnovu evidentirane smrti brisano je 553.821 lice. Zatim, 25.943 lica su brisana na osnovu poništenja JMBG”, kazali su iz IDDEEA.

Ono što je zanimljivo, od 2013. do danas na osnovu odluke CIK BiH da im oduzme biračko pravo bez prava glasa je ostalo 664 građana.

Podsjetimo, na lokalnim izborima u BiH održanim 2024. pravo glasa imalo je 3,2 miliona građana, dok je na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, koji su održani 23. novembra 2025, pravo glasa imalo 1,2 miliona birača.
Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno