Connect with us

Društvo

Da li će slučaj “Sara” POKRENUTI PRAVOSUĐE?

Odluka Okružnog javnog tužilaštva (OJT) Banjaluka da formira predmet u vezi sa svim tvrdnjama i radnjama koje su objavljene u dokumentarnom filmu Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) “Gdje je Sara?”, jedan je od rijetkih slučajeva da pravosuđe u BiH pokrene istragu po službenoj dužnosti, a na osnovu medijskog izvještavanja.

Ovo bi, prema riječima sagovornika “Nezavisnih novina”, mogla da bude prekretnica kada je u pitanju saradnja pravosudnih institucija i medija, jer se dosad rijetko dešavalo da informacije, dokazi i tvrdnje koje novinari plasiraju u javnost, a koji su nedvosmisleno od opšteg javnog interesa, naiđu na zainteresovanost u pravosuđu.

Kako još kažu naši sagovornici, to što je pravosuđe do sada često ignorisalo neke očigledne tvrdnje, (bar javno nisu saopštili da su ih provjerili) može se gledati iz dva ugla: tužilaštva namjerno ignorišu pisanja medija ili se tužioci boje da otvore istrage.

Pozitivan primjer kako mediji mogu da pokrenu lavinu jeste afera “Respiratori/Srebrena malina” u Federaciji BiH. Tada je Tužilaštvo Kantona Sarajevo otvorilo predmet nakon pisanja novinarke Semire Degirmendžić da je Vlada FBiH, posredstvom Federalne uprave civilne zaštite, uplatila 10,5 miliona KM za nabavku 80 respiratora iz Kine na račun firme “FH Srebrena malina”, koja se bavi uzgojem i preradom voća i povrća.

Nakon što je tužilaštvo formiralo predmet, istragu je pokrenula i SIPA, a sve je završeno time da je Sud BiH osudio Fadila Novalića, bivšeg premijera FBiH, Fahrudina Solaka, direktora Federalne uprave civilne zaštite i Fikreta Hodžića, vlasnika firme “Srebrena malina” na ukupno 15 godina zatvora zbog zloupotreba.

Ovom temom, pored ostalih, bavila se i Balkanska istraživačka mreža (BIRN), iz koje za “Nezavisne novine” poručuju da taj slučaj, kao i sve što je objavio CIN u vezi sa nestankom/smrću male Sare iz Banjaluke, treba da pokaže kako uticaj medija u BiH i te kako postoji i da na to treba da se naviknu i javnost i pravosuđe.

“Ne smijemo pristajati na ono u što političari žele da nas ubijede da ne vrijedi ništa ni otkrivati, jer se ništa neće desiti. Ni pravosuđe ni političari još ne osjećaju pritisak javnosti da počnu preuzimati odgovornost”, kaže Semir Mujkić, urednik BIRN-a.

Povodom slučaja “Sara”, navodi da je veoma dobro to što je banjalučko tužilaštvo ponovo pokrenulo istragu, ali da sada treba nastaviti pratiti šta će tužioci uraditi.

“I treba ih stalno podsjećati na to. Takođe, ovdje vidim problem izbjegavanja odgovornosti. Kako je moguće da tužioci nisu uradili posao koji su sami morali da rade roditelji i novinari i ko će odgovarati za to? Sve dokaze koje vidimo u filmu trebalo je da prikupe tužioci, a ne da mediji moraju da rade njihov posao. Ne smijemo se čuditi da tužioci rade istrage na osnovu medijskih istraživanja”, dodaje Mujkić.

Novinari koji godinama rade istraživačke priče podsjećaju da je zakonska obaveza tužilaštava da po službenoj dužnosti reaguju na informacije koje se pojave.

“Nekada se čini da naši tužioci nemaju pristup internetu, ne slušaju vijesti i ne čitaju štampu. Moralo je doći do ovakvog jednog slučaja da oni to urade i naravno da medijska zajednica to pozdravlja, ali se nadamo da je ovo početak buđenja i da će se, kada novinari objave neke informacije, neko zainteresovati i pokušati doći do zakonskih dokaza i pokrenuti istragu, kako bi imalo smisla i ovo što rade novinari, ali i za građane”, navodi Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka.

Možda i najbolji primjer gdje pravosudne institucije nisu našle za shodno da reaguju jesu međusobne optužbe političara za ozbiljna krivična djela. Gotovo nijedna sjednica Narodne skupštine RS ne može proći a da se ne čuju optužbe, poput toga da su neki tražili milione za prelazak iz jedne stranke u drugu, da se sabotiraju institucije, da poslodavci ne poštuju prava radnika, da su namještani tenderi…

“Imali smo i slučaj da Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, kaže da Vlado Đajić stoji iza podmetanja bombe u Gradsku upravu, a onda da direktor najveće zdravstvene ustanove to kaže za njega. To je u najmanju ruku uznemiravanje javnosti, što je takođe krivično djelo. Ili njih dvojica imaju dokaze za to ili su obojica lagali. Pravosuđe ništa nije uradilo u vezi s ovim pitanjem. Takođe, ono što čujemo u Narodnoj skupštini RS, što čujemo u javnim nastupima, TV emisijama, što govore političari, funkcioneri, vodi nas do toga da ovdje zapravo nema nikakve odgovornosti za javnu riječ”, navodi Vukelić za “Nezavisne novine”.

Novinar portala Gerila Vladimir Kovačević smatra da je nevjerovatno koliko tužilaštvo lako ignoriše sve što se izrekne na javnoj sceni. Navodi još jedan primjer:

“Imali smo situaciju u kojoj je Milorad Dodik prošle godine prilikom posjete UKC Republike Srpske rekao kako on ima saznanja da se medicinska oprema UKC koristi u privatnoj praksi. Dodik nikada na okolnosti te izjave nije saslušan od strane OJT Banjaluka, što je prosto nevjerovatno. Ja sam tražio odgovore od Tužilaštva, ali nisam dobio nikakav suvisao odgovor. Jasno je da se tužioci plaše”, pojašnjava Kovačević.

On podsjeća i da tužilaštvo nikada nije ispitalo ni navode Dodika, ali i bivšeg ministra unutrašnjih poslova RS Dragana Lukača da napad na njega 2018. godine nije bio politički motivisan.

Related Topics:

Društvo

POZNATOM DOKTORU NAJVEĆE PRIZNANJE! Vlada odlučila – Institut „Zotović“ zvanično mijenja ime u „Prof. dr Goran Talić“!

Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju „Dr Miroslav Zotović“ u Banjaluci ubuduće se nositi ime po preminulom doktoru Goranu Taliću, saopšteno je iz Vlade Republike Srpske.

Vlada Republike Srpske, s ciljem odavanja počasti prof. dr Goranu Taliću, koji je dao izuzetan doprinos razvoju i unapređenju zdravstvene zaštite u Republici Srpskoj, donijela je Odluku o promjeni naziva JZU Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju „Dr Miroslav Zotović“ Banja Luka u JZU Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju „Prof. dr Goran Talić“ Banja Luka.

Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Institut zaduženi su da odmah preduzmu dalje aktivnosti na realizaciji promjene naziva ove zdravstvene ustanove, saopšteno je iz Vlade Srpske.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nakon hladnog jutra, moguća slaba kiša

U Republici Srpskoj i FBiH će, nakon vedrog i hladnog jutra, biti pretežno sunčano vrijeme.

Ujutru će na jugozapadu i u višim predjelima biti slabog mraza, a oko rijeka i po kotlinama prolazne magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana će na istoku doći do naoblačenja, mjestimično je moguća vrlo slaba kiša, dok će uveče u većini krajeva biti pretežno oblačno, ali bez padavina.

Duvaće slab, promjenljiv ili vjetar sjevernih smjerova, a u Hercegovini tokom jutra umjerena do pojačana bura.

Minimalna temperatura vazduha biće od minus jedan do pet, na jugu do osam stepeni, u višim predjelima od minus tri, a maksimalna od 15 na istoku do 22 na sjeveru i zapadu, u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

STRUJA U BIH PREJEFTINA? Stručnjak poručuje: “Poskupljenje neminovno”

Električna energija u BiH moraće poskupjeti kako bi se obezbijedio novac za održavanje i modernizaciju elektroenergetskog sistema, smatra Zijad Bajramović, predsjednik BH Komiteta CIGRE, koji upozorava da država istovremeno mora zaštititi građane koji ne mogu podnijeti veće račune.

Prema njegovim riječima, elektroenergetski sektor suočava se s ozbiljnim problemima, od nedovoljnih ulaganja u mrežu do sve većeg broja solarnih i vjetroelektrana, čiju proizvodnju postojeća infrastruktura neće moći neograničeno prihvatati.

Posebno upozorava da su za modernizaciju distributivne mreže u naredne tri godine potrebne oko tri milijarde KM.

Zašto Bajramović smatra da struja mora poskupjeti?

Bajramović je u razgovoru za BHRT ocijenio da je cijena električne energije za domaćinstva i dalje preniska u odnosu na troškove proizvodnje, nabavke i prenosa.

“Cijena električne energije za javnu potrošnju i dalje je preniska”, rekao je Bajramović.

Smatra da sadašnji način formiranja cijena ne obezbjeđuje dovoljno novca za održavanje postojeće infrastrukture, a posebno ne za ulaganja koja će biti potrebna u narednim godinama.

“Po meni je to neminovnost”, rekao je govoreći o korekciji cijena električne energije.

Ipak, naglašava da poskupljenje ne smije pasti na teret građana koji već teško plaćaju račune.

“Nadležna ministarstva i vlade moraju voditi računa o tome da zaštite ugrožene kupce, između ostalog i kroz određene sisteme beneficija”, poručio je.

Njegove izjave predstavljaju stručnu procjenu, a ne najavu konkretne odluke nadležnih institucija o novim cijenama struje.

Za elektroenergetsku mrežu potrebne tri milijarde KM

Jedan od najvećih problema jeste stanje prenosne i distributivne mreže.

Prema procjenama koje je iznio Bajramović, u naredne četiri godine BiH bi godišnje mogla dobijati između 500 i 600 megavata novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije.

Međutim, pitanje je može li postojeća mreža prihvatiti toliku proizvodnju.

“Mislim da elektroenergetska mreža, ni prenosna ni distributivna, nisu u potpunosti spremne da prihvate te nove količine”, upozorio je Bajramović.

Na mrežu je već priključeno oko 1.600 megavata varijabilnih obnovljivih izvora, dok su, prema njegovim riječima, granične vrijednosti prenosne mreže približno 2.000 megavata.

To znači da bi dalji rast proizvodnje iz solarnih i vjetroelektrana mogao predstavljati ozbiljan izazov ukoliko se na vrijeme ne izgrade novi kapaciteti za prenos i distribuciju električne energije.

Za modernizaciju distributivne mreže, prema procjenama koje je naveo, u naredne tri godine potrebno je oko tri milijarde KM.

BiH više nije siguran izvoznik struje

Bajramović upozorava i na promjene u proizvodnji električne energije.

Bosna i Hercegovina, koja je godinama imala značajnu ulogu izvoznika, sada se suočava s periodima u kojima domaće elektroprivrede moraju uvoziti struju.

Kao jedan od uzroka navodi izostanak odgovarajuće razvojne politike, ali i probleme u rudnicima i proizvodnji uglja.

Smatra da je potrebno realnije uskladiti cijene uglja i električne energije s troškovima proizvodnje, uz zaštitu položaja rudara.

Istovremeno, ulaganja ne mogu biti usmjerena samo na nove elektrane.

Potrebni su novi dalekovodi, modernizacija distributivnih sistema, baterijska skladišta energije i tehnologije koje će omogućiti stabilno snabdijevanje i kada proizvodnja iz obnovljivih izvora varira.

Nedostaje i radnika

Pored novca i infrastrukture, sve veći problem predstavlja nedostatak stručnog kadra.

“Mislim da stručne snage, inženjera, tehničara i majstora, imamo sve manje i da i s tim možemo doći u problem u Bosni i Hercegovini”, rekao je Bajramović.

Dodatni pritisak na elektroenergetski sektor donose evropska pravila o emisijama ugljen-dioksida, uključujući mehanizam CBAM, koji utiče na uslove plasmana određenih proizvoda na tržište Evropske unije.

Dugoročno, BiH će morati da smanjuje oslanjanje na termoelektrane i razvija zamjenske proizvodne kapacitete, ali Bajramović upozorava da se takva promjena mora planirati zajedno s razvojem mreže.

Šta će biti ako se ulaganja nastave odgađati?

O izazovima energetskog sektora biće riječi i na petom savjetovanju BH Komiteta CIGRE u Mostaru, na kojem je najavljeno oko 80 stručnih radova i više od 300 učesnika.

Među temama su obnovljivi izvori energije, pametne mreže, baterijski sistemi i energetska tranzicija.

Bajramović smatra da BiH ima stručni i razvojni potencijal za modernizaciju, ali da je neophodno da nadležni konačno počnu s ulaganjima.

“Mislim da Bosna i Hercegovina ima kapacitet, samo treba krenuti u pravcu razvoja koji su stručnjaci postavili”, zaključio je.

Nastavi čitati

Aktuelno