Connect with us

Svijet

DA SE SAKRIJE U MIŠJU RUPU! Pojedinci tvrde da je Zelenskom najbolje da POBJEGNE

Ukrajinski predsjednik Zelenski skoro da i nema više pristaša u Trampovom najužem krugu, a sve lošiji odnosi dvojice predsjednika prijete dodatno oslabiti šanse Kijeva u pregovorima s Rusijom, piše Njujork Post.

Štoviše, odnos Trampa i Zelenskog ovaj se tjedan pretvorio u otvoreno neprijateljstvo nakon što je ukrajinski predsjednik odbio američku ponudu da SAD-u prepiše 50 posto rijetkih metala te zemlje kao otplatu za vojnu pomoć i nakon što su se Trampovi izaslanici sastali s ruskim diplomatima bez predstavnika Ukrajine.

 

Tramp se Zelenskom osvetio nazvavši ga ‘diktatorom‘ i tvrdnjom da uživa tek četiri posto podrške među Ukrajincima, kazavši i da je sâm Zelenski kriv za rusku invaziju u februaru 2022. Zelenski je na to kazao kako Tramp živi u ‘ruskom dezinformacijskom prostoru‘.

Iako se pogoršanje odnosa između Vašingtona i Kijeva čini iznenadnim, izvor upoznat s razgovorima u Bijeloj kući kaže kako to nije ništa novo: ‘Prije nekoliko mjeseci sam čuo da je vrijeme za izbore i novo vodstvo‘, kaže ta osoba i dodaje da je animozitet prema Zelenskom široko rasprostranjen u Zapadnom krilu.

‘Pravo pitanje jest je li ikad Tramp rekao da mu se Zelenski stvarno, stvarno sviđa?‘, rekao je izvor. Drugi izvor blizak Trampu složio se s procjenom i sugerisao da bi ‘za Zelenskog i svijet bilo najbolje da odmah ode u Francusku‘.

Zvaničnik Bijele kuće rekao je da ‘baš kao ni papa, nisam obožavatelj nekoga ko zabranjuje crkve‘ – ​​misleći na zakon Zelenskog iz kolovoza kojim zabranjuje vjerske organizacije povezane s Ruskom pravoslavnom crkvom, koja je u bliskim odnosima s Kremljom.

Taj je zvaničnik utvrdio da postoje ‘ljudi u Bijeloj kući koji imaju tradicionalno republikansko stajalište o Zelenskom‘, iako ta osoba nije dala konkretne primjere.

Bivši zagovornici Ukrajine u Bijeloj kući, uključujući savjetnika za nacionalnu sigurnost Majka Volca, sad su stali iza Trampa kako bi udarili na Zelenskog i stišali vatru usmjerenu na ruskog predsjednika Vladimira Putina.

‘Predsjednik Tramp očito je trenutno jako frustriran predsjednikom Zelenskim‘, rekao je Volc u četvrtak na brifingu u Bijeloj kući, gdje je, čini se, ukazao na usporavanje transfera oružja, nakon što je ukrajinski član parlamenta ustvrdio da se ‘oružje prestalo isporučivati‘.

‘Trampova administracija očito ne voli Zelenskog i svima to daje do znanja‘, rekao je ukrajinski politički analitičar i aktivni vojnik koji je želio ostati anoniman. ‘Nedavne izjave američkog predsjednika pokazuju da on što prije želi izbore u Ukrajini pa da Zelenskog zamijeni neko s kime se može pregovarati. To može biti netko kome Tramp i njegovi saveznici vjeruju: vojni vođa ili biznismen.‘

Insajderi iz Vašingtona kažu da nema očitog pretendenta koga bi Tramp više volio na čelu Ukrajine. Predsjednički izbori trebali su se održati u Ukrajini prošle godine, ali su odgođeni zbog izvanrednog stanja koje je Zelenski proglasio 24. februara 2022. kao odgovor na rusku invaziju. Prema ustavu zemlje, izbori se ne mogu održati u izvanrednom stanju.

Netrpeljivost još iz vremena Bajdena

Napetosti između Trampa i Zelenskog datiraju još iz 2019. kada je tada 45. predsjednik pozvao svog kolegu da pokrene istragu o poslovanju porodice Bajden s ukrajinskom kompanijom za prirodni plin Burisma Holdings, koja je Hanteru Bajdenu isplaćivala plaću od milion dolara godišnje dok je njegov otac Džo Bajden bio potpredsjednik i vodio američku politiku prema toj zemlji.

Zelenski je odbio pokrenuti istragu i vješto se nosio s kontroverzom kad su u javnost izašli transkripti s Trampovim zahtjevom. Tad je kazao da nije osjećao nikakav pritisak, dok su demokrati u Kongresu pokrenuli opoziv Trampa zbog navodne zloupotrebe ovlasti.

‘Imali smo, mislim, dobar telefonski razgovor. Sve je bilo normalno… niko me nije pritiskao‘, rekao je Zelenski tokom zajedničke konferencije za medije s Trampom u Njujorku u septembru 2019. Tramp, koji je opozvan dva mjeseca kasnije, a potom ga je Senat oslobodio, izrazio je zahvalnost Zelenskom što je potvrdio da je to bio ‘savršen telefonski razgovor‘.

No sad više nije sigurno da se odnos njih dvojice može spasiti. Potpredsjednik JD Vans upozorio je Zelenskog da ne ‘ogovara‘ Trampa, a Ilon Mask ga je na X-u napao zbog fotografisanja za Vog: ‘Učinio je ovo dok djeca umiru u rovovima na prvoj liniji fronte.‘

Zelenskog su mnogi u Americi smatrali herojem u stilu Čerčila jer je pružio iznenađujuće tvrdoglav otpor Putinovoj invaziji 2022. i navodno je odbacio ponudu tadašnjeg predsjednika Džoa Bajdena da pobjegne iz zemlja uz opasku: ‘Trebam municiju, a ne prevoz.‘ No, znakovi napetosti počeli su se povećavati kako se Tramp vraćao na vlast.

U januaru je Donald Tramp Jr. otkrio na društvenim mrežama da je Zelenskom odbijena ulaznica za očevu inauguraciju, kojoj su nazočili talijanska premijerka Đorđa Meloni i argentinski predsjednik Havier Milei.

‘Najsmješnije je to što je triput neslužbeno tražio pozivnicu i svaki put je odbijen‘, napisao je Tramp Jr. ‘Sada se ponaša kao da je sam odlučio ne ići. Kakav čudak.‘

Zelenski je takođe vulgarno omalovažavao druge vodeće konzervativne kritičare svoje vlade – rekavši ovog mjeseca da bi se bivši voditelj Foks Njuza, Taker karlson, veliki Trampov pristaša, trebao ‘prestati uvlačiti Putinu u guzicu‘. Tramp je u srijedu naveče bio vrlo bijesan nakon što je ministar finansija Skot Besent odbijen u Kijevu ranije ove sedmice nakon predstavljanja plana o davanju ukrajinskih prirodnih resursa SAD-u.

‘Uskrsnuću tu ideju ili Zelenski neće biti previše sretan‘, rekao je Tramp novinarima tokom leta na Air Force One.

Trampovi saradnici kažu da predsjednik vjeruje da se u septembru, tokom sastanka u Tramp Toweru, Zelenski načelno složio dati SAD-u 500 milijardi dolara vrijedne rijetke zemlje kao kompenzaciju za 183 milijarde dolara pomoći koju je odobrio Kongres.

‘Imali smo dogovor‘, rekao je Tramp tokom obraćanja na investicijskoj konferenciji u Majamiju koju podupire Saudijska Arabija. ‘Imali smo dogovor temeljen na rijetkim mineralima i sličnim stvarima, ali oni su ga prije dva dana prekršili.‘

Related Topics:

Svijet

IZBORI U RUSIJI 18. DO 20. SEPTEMBRA: Ko izlazi na crtu Putinu?

U Rusiji će od 18. do 20. septembra biti održani trodnevni parlamentarni izbori.

Svjetski mediji prenose da će većinu od 450 poslanika u Državnoj dumi zasigurno osvojiti Jedinstvena Rusija predsjednika Vladimira Putina.

Putin ne izlazi na ove izbore kao kandidat, ali izborna trka se vodi između njegove vladajuće stranke Jedinstvena Rusija i opozicije.

Stranke koje “izlaze na crtu” Putinovoj stranci zapravo su pod strogom kontrolom Kremlja, tvrde svjetski mediji.

Predvođena poznatim političarima, kao što su ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin, Jedinstvena Rusija ima jasan cilj – zadržati dvotrećinsku ustavnu većinu.  Na ovim izborima kao kandidate ističu i velik broj veterana rata u Ukrajini.

Koje su stranke opozicije?

Na ovim izborima biće i Komunistička partija Ruske Federacije (KPRF), najveća opoziciona stranka, koju vodi veteran ruske politike Genadij Zjuganov.

Iako se u nekim regionima suočavaju sa pritiscima Kremlja, oni u potpunosti podržavaju spoljnu i ratnu politiku zemlje.

Liberalno-demokratska partija Rusije (LDPR) takođe učestvuje na ovim izborima. Stranku je nekada vodio Vladimir Žirinovski, a sada je pod vođstvom Leonida Sluckog.

Ova stranka djeluje kao desna, ultranacionalistička opcija koja je potpuno lojalna predsjedniku.

Među partijama koje izlaze na izbore u septembru je i mlađa stranka Novi ljudi na čelu s Aleksejem Nečajevim i sa istaknutim članom Vladislavom Davankovom.

Na septembarskim izborima bira se svih 450 poslanika Dume. Foto Tanjug/AP
Na septembarskim izborima bira se svih 450 poslanika Dume. Foto Tanjug/AP

Ova stranka privlači mlađe i poslovne birače, ali ne dovodi u pitanje ključne odluke Kremlja.

Antiratnoj liberalnoj stranci Jabuka sudskim su odlukama ukinute regionalne izborne liste u nekoliko ključnih regija, a njihovi istaknuti članovi, među kojima je Lev Šlosberg, osuđeni su ili se suočavaju sa zatvorskim kaznama.

Antiratnom političaru Borisu Nadeždinu je zabranjena kandidatura na ranijim predsjedničkim izborima, a zbog toga što bi mogao biti uhapšen, napustio je Rusiju uoči parlamentarne kampanje.

Putin o izborima

Putin je izjavio da će predstojeći parlamentarni izbori u njegovoj zemlji potvrditi stabilnost ruske države.

“Uvjeren sam da će predstojeći izbori potvrditi stabilnost države”, rekao je Putin obraćajući se na kongresu vladajuće stranke Jedinstvena Rusija.

Dodao je da će ovi izbori potvrditi i “zrelost” ruskog političkog sistema te sposobnost zemlje da se odupre “bilo kakvim spoljnim prijetnjama”.

Putin ne izlazi kao kandidat, ali izborna trka se vodi između njegove stranke i opozicije. Foto Tanjug/AP
Putin ne izlazi kao kandidat, ali izborna trka se vodi između njegove stranke i opozicije. Foto Tanjug/AP

Istakao je da će izbori takođe izraziti “zajedničku volju miliona ljudi i njihovu želju da osiguraju suverenitet i sigurnost Rusije”.

Fokus na državu i ekonomiju

Putin je rekao da Rusija, “uprkos svim poteškoćama”, razvija, pokreće i provodi velike projekte usmjerene na unapređenje kvaliteta javne uprave, odbrambenih kapaciteta, ekonomskog rasta i društvenog razvoja.

“Sve nove mogućnosti koje zajedno stvaramo moraju ojačati suverenitet, sigurnost Rusije i njen položaj u svijetu”, rekao je Putin.

Naglasio je da će Rusija nastaviti da održava izbore na različitim nivoima širom svoje teritorije.

111 miliona birača

Septembarski izbori odrediće svih 450 poslanika devetog saziva Državne dume Rusije, Donjeg doma ruskog parlamenta.

Izbori se sprovode kroz trodnevno glasanje i uz široku upotrebu elektronskog glasanja.

Centralna izborna komisija Rusije (CIK) saopštila je da je broj birača u Rusiji na dan 1. jula iznosio više od 111 miliona, dok se van zemlje nalazi više od 1,8 miliona birača, prenio je ranije Tanjug.

Na kanalu Centralne izborne komisije na platformi Maks navedeno je da je 1. jula u Rusiji bilo registrovano 111.037.047 birača, prenijele su RIA Novosti.

Van teritorije Rusije živi više od 1.816.000 ruskih birača, dok se u gradu Bajkonuru nalazi više od 11.500 birača, naveli su iz ruske Centralne izborne komisije.

Za ruske državljane koji žive ili borave u inostranstvu biće otvoreno 312 biračkih mjesta u 152 zemlje.

Nastavi čitati

Svijet

PALA ODLUKA ZA UBISTVO ČARLIJA KIRKA! Sudija iz Jute prelomio

– Osumnjičenom ubici američkog intelektualca Čarlija Kirka, Tajleru Robinsonu (23) biće suđeno za teško ubistvo, odlučio je sudija u gradu Provo, u američkoj saveznoj državi Juta, Toni Graf.

Sudija je uvažio zahtev tužilaca, koji su saopštili da imaju dovoljno dokaza da Tajlera Robinsona izvedu pred sud po optužbi za teško ubistvo, zbog čega bi mogao da se suoči sa smrtnom kaznom, doživotnim zatvorom bez mogućnosti uslovnog otpusta, ili 25 godina do doživotnog zatvora sa mogućnošću uslovnog otpusta, prenosi CBC.

Tužilaštvo je navelo da postoje “ubedljivi” dokazi da je Robinson 10. septembra prošle godine na Univerzitetu Juta u Orumu ispalio hitac koji je usmrtio Kirka (31) tokom jedne od njegovih javnih debata.

Robinson se tereti po sedam tačaka, uključujući teško ubistvo, za koje je u Juti predviđena smrtna kazna.

Odbrana osporava dokaze tužilaštva i tvrdi da nema dovoljno osnova za suđenje, kao i da ubistvo ne ispunjava kriterijume za izricanje smrtne kazne.

Robinson se do sada nije izjasnio o krivici.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

286 DANA NEIZDRŽIVIH USLOVA! Američki vojnici na ivici snaga, spas od istorijske misije potražili u Aziji!

– Američki nosač aviona “USS Abraham Linkoln” uplovio je danas u tajlandsku luku Laem Čabang, posle izveštaja o pogoršanim uslovima na brodu i problemima sa mentalnim zdravljem pripadnika američke vojske, nakon 286 dana na moru, od čega veći deo vremena na Bliskom istoku.

“USS Abraham Linkoln”, sa oko 5.000 mornara i marinaca, raspoređen je u novembru prošle godine i bio je uključen u američku pomorsku blokadu i borbene operacije u ratu sa Iranom, prenosi Rojters.

Prema rečima američkih demokratskih senatora, taj nosač aviona je postavio moderni rekord po neprekinutim danima koje je proveo na moru.

Komandant Udarne grupe nosača aviona 3, kontraadmiral Robert E. Lofran je kazao u saopštenju da dolazak u Laem Čabang “pruža zasluženu priliku” mornarima i marincima da se odmore i napune energijom.

“To takođe podvlači snažno i trajno partnerstvo i savez između Sjedinjenih Država i Tajlanda. Ono što je ova udarna grupa postigla je zaista istorijsko. Ne mogu biti ponosniji na izuzetan profesionalizam i stručnost koju je pokazao svaki član ovog tima tokom naših operacija”, kazao je Lofran.

Prema saopštenju tajlandskih zvaničnika, “USS Abraham Linkoln” će se, u pratnji drugih američkih ratnih brodova, zaustaviti na Tajlandu, koji je jedini partner Sjedinjenih Američkih Država u kontinentalnoj jugoistočnoj Aziji, na pet dana odmora i oporavka.

(Tanjug) Foto: AP

Nastavi čitati

Aktuelno