Connect with us

Društvo

ĐAJIĆ BI DA VODI BANJALUKU, a UKC krije SKANDAL! Nemaju sertifikat koji je potvrda o SIGURNOSTI RADA i bezbjednosti uslova”

Univerzitetsko–klinički centar Republike Srpske je pokušao da sakrije skandaloznu informaciju, a prema saznanjima BN televizije, već godinama je u procesu sertifikacije kod Agencije za sertifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite Republike Srpske. To znači da UKC ne može ni pacijentima ni osoblju da garantuje sigurnost rada i bezbjednost uslova u kojima rade.

Univerzitetsko–klinički centar Republike Srpske nema sertifikat koji je potvrda o sigurnosti rada i bezbjednosti uslova u kojima radi. Proces sertifikacije koji inače radi ASKVA – Agencija za sertifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite RS u UKC–u traje već godinama, što jasno pokazuje da Agencija nije spremna da im da sertifikat koji očigledno ne zaslužuju.

Ukoliko je neki pacijent Univerzitetsko–kliničkog centra pao s kreveta, operisan na pogrešnom mjestu, dobio pogrešnu dijagnozu, doživio zamjenu nalaza ili su nastali problemi sa sterilizacijom, te doživio brojne druge greške, može da tuži Klinički centar, a slučaj dobija na sudu samim tim što UKC nema sertifikaciju.

“Republika Srpska je usvojila novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti. U tom Zakonu je jasno navedeno da se zdravstvene ustanove moraju sertifikovati. Sertifikacija je usklađivanje rada zdravstvene ustanove sa bezbjednosnim standardima. A ti standardi se kreću od pada pacijenta s kreveta, od toga da pacijentu prime pogrešnu terapiju ili da ne dobiju terapiju na vrijeme.

Zanimljivo je da je UKC ušao u taj proces, a nije sertifikovana ustanova. To je poražavajuće, jer su se brojne manje ustanove sertifikovale, i privatne. Ako govorite da ste najbolji, dokažite svoj kvalitet kroz proces sertifikacije”, poručuje Slobodan Stanić, član Predsjedništva Narodnog fronta.

U Registru sertifikovanih zdravstvenih ustanova, do koga je došao BN, nema nigdje UKC–a, dok su proces sertifikacije dobile i bolnice u Prijedoru, Foči i Trebinju, kao i Zavod za rehabilitaciju “Dr Miroslav Zotović” i bolnica za fizikalnu medicinu “Mlječanica” u Kozarskoj Dubici, te mnogobrojne privatne zdravstvene ustanove.

Sertifikat ima i bolnica u Bijeljini, koja je već i u procesu resertifikacije.

“Suština tog procesa je da ustanova bude funkcionalnija, naprednije, priznatija. I da bude što bolja u onome što radi, u konkretnom slučaju da pruža usluge pacijentima. Improvizacija je pogubna u svemu, pa smo mi u tom nekom prethodnom periodu uradili sistem laboratorijske dijagnostike, da kada vi uradite PCR u bijeljinskoj bolnici to je priznato i kad odete u Tokio”, kaže dr Nemanja Janković, pomoćnik direktora JZU “Sveti Vračevi”, Bijeljina.

Prema proceduri koja je objašnjena na veb stranici ASKVE, konačno odobrenje za sertifikaciju neke zdravstvene ustanove daje ministarstvo zdravlja. Iz Kliničkog centra potvrđuju našu informaciju.

“Postupak sertifikacije u skladu sa zahtjevima bolničkih standarda je u toku i biće završen u roku od devet mjeseci (trenutna ispunjenost zahjeva je preko 80%). Prema ISO standardima, sertifikovane su Klinika intenzivne medicine za nehirurške grane koja je i referentni centar, Klinika za kardiohirurgiju i Zavod za kliničku laboratorijsku dijagnostiku.” – poručuju iz UKC – a.

Sertifikacija je obavezna za sve zdravstvene ustanove, vrši se prema djelimično kolegijalno dogovorenim standardima, odnosi se uvijek na cijelu zdravstvenu ustanovu, dok je sticanje statusa sertifikovane ustanove uslov za obavljanje zdravstvene djelatnosti – jasno je navedeno na veb stranici Agencije za sertifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštitte Republike Srpske.

BN TV

Društvo

ŠTA KAŽU GRAĐANI? U potrazi za zlatom u Jezeru buše tokom noći i pod reflektorima

U tišini i pod okriljem noći, ponovo su ovih dana počela geološka istraživanja, odnosno bušenja na području opštine Jezero, koja sprovodi kompanija “Yugo Metals Limited” koja je u potrazi za zlatom na lokalitetu Sinjakovo.

Istakli su ovo za “Nezavisne novine” mještani Jezera, koji su prethodnih dana primijetili bušilicu, te vodenu pumpu koja ispumpava vodu iz rijeke Jošavke. U neposrednoj blizini naselja, svega 100 metara odatle, navode, sprovode se istražne radnje za buduće rudnike.

Mašine su stigle
I iz “Yugo Metals Limiteda” su na društvenim mrežama najavili da su mašine stigle, te da su završili pripreme za bušenja na lokalitetu Sinjakovo u potrazi za zlatom. Navode da će bušenje trajati do kraja ove godine, kao i da će početni rezultati biti objavljeni 2026. godine.

Šta kažu građani?
Suzana Rajković iz Udruženja građana “Dolina Plive” za “Nezavisne novine” ističe da su oni svakodnevno na terenu i prate sve što se dešava od samog početka, tj. otkad je počelo prokopavanje puta do platoa na kojem se vrši geološko istraživanje.

“Nama, mještanima, nije ni javljeno šta se dešava. Kao i ranije, i ovaj put su to pokušali uraditi sa što manje pompe, no primijetili smo da se put prokopava, proširuje i da se pravi plato. U posljednje vrijeme smo primijetili i vodenu pumpu koja ispumpava vodu iz rijeke Jošavke za rashlađivanje te bušilice”, kaže Rajkovićeva te dodaje da su tako i primijetili da je bušenje počelo.

“S druge strane, bušenja se vrše i tokom noći, pod reflektorima, jer je veoma blizu domaćinstava, svega stotinak metara. Sve to je veoma bučno, uznemirava mještane. A, što se tiče lokalnog rukovodstava, oni su od početka bili zagovornici otvaranje rudnika, jer im to predstavlja mogućnost za razvoj opštine Jezero”, tvrdi ona.

Kopanje zlata
Sada se, kako kaže, radi o kopanju zlata, ali je prema ranijim rješenjima Ministarstva energetike i rudarstva bila riječ o drugim materijalima koji se istražuju.

“No, mi nismo ni imali uvid u to šta oni traže. Ovo je posljednja etapa geoloških istraživanja, jer su oni prethodno već završili 75 odsto planiranih istraživanja. Samo im je to preostalo, a znate da završetak istraživanja vodi ka izdavanju koncesije za otvaranje rudnika, što mi nećemo dozvoliti”, naglašava ona.

Dodaje da su već jedanput uspjeli zaustaviti treću etapu geoloških istraživanja, te da su dobili tužbu protiv Ministarstva energetike i rudarstva RS.

“Određeni period je to bilo stopirano, i evo sad je opet počelo. Odmah ću zatražiti izlazak inspekcije na teren kako bismo provjerili da li se sve radi u skladu sa zakonom”, navela je.

Nataša Mazalica sa programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu navodi da je BiH izuzetno bogata vodnim resursima te se nalazi na četvrtom mjestu u Evropi po količini pitke vode po glavi stanovnika u Evropi.

“Taj resurs ne bi nikako smio da se ugrozi otvaranjem rudnika, a pogotovo u dolini Plive, jer bi bušenjem i eventualnom eksploatacijom okolnih brda došlo do teškog zagađenja vodotoka spiranjem atmosferskim padavinama i neadekvatnim ispuštanjem otpadnih voda. Da bude jasno, ne postoje zeleni i ekološki rudnici i to je terminologija koja se koristi u propagandne svrhe”, ističe Mazalica za “Nezavisne”.

Kako kaže, time se stanovništvo neke regije pokušava ubijediti da rudarske aktivnosti koje podrazumijevaju krčenje velikih površina šume, kopanje jama iz kojih se izbacuje jalovina te ekstrakcija ruda uz korištenje teških hemikalija nisu štetne po životnu sredinu.

“To je prosto netačno. CZZS stoji uz sve lokalne zajednice koje se bore protiv geoloških istraživanja i otvaranja rudnika iz nekoliko razloga. Ne postoji transparentost u procesima dodjeljivanja koncesija, svjedoci smo da se rudnici otvaraju nekad i bez potrebnih dozvola, a u posao se ide sa potpunom nebrigom o prirodi i ljudima nekog kraja. CZZS je već četiri puta upućivao tužbu nadležnom ministarstvu, jer kompanija koja vrši geološka istraživanja nije bila voljna da javnosti pokaže dokumente od važnosti”, kazala je ona.

Šta kaže načelnica?
Snežana Ružičić, načelnica opštine Jezero, za “Nezavisne” kaže da su obaviješteni da je resorno ministarstvo odobrilo geološka istraživanja koja se vrše na području opština Jezero, Šipovo, Mrkonjić Grad.

“Ja sam od početka organizovala okrugle stolove na temu geoloških istraživanja, a sve s ciljem da dobijemo kompletne informacije od nadležnog ministarstva i kompanije koja vrši ta istraživanja. Više puta smo tražili izlazak inspektora na lice mjesta, koji su ustanovili da nema kršenja pravila po pitanju ekologije. Ja živim ovdje i važno mi je da porodice koje su tu budu zaštićene”, rekla je Ružičićeva.

Podsjetimo, u maju ove godine su Centar za životnu sredinu i Udruženje građana “Dolina Plive” iz Jezera osporili rješenje Ministarstva energetike i rudarstva RS kojim se investitoru “SNK Metali” d.o.o. Bijeljina (sada “Yugo Metals Limited”) odobrava produženje istražnog roka za izvođenje detaljnih geoloških istraživanja olova, cinka, bakra, barita i pratećih metala na istražnom prostoru “Jezero”.

Ponovo poništena ekološka dozvola za MHE Jovići na rijeci Plivi
Nova ekološka dozvola koju je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS odobrilo investitoru “Prirodna energija” d.o.o. Šipovo poništena je odlukom Okružnog suda u Banjaluci na osnovu tužbe Centra za životnu sredinu.

“Podsjećamo da smo i prvu ekološku dozvolu osporili, te očekujemo od nadležnog ministarstva da proces zaključi odbijanjem izdavanja novog rješenja iz svih razloga koje je i Sud prepoznao”, navode iz Centra.

Dodaju da je Sud uvažio primjedbe Centra kada je u pitanju nepostojanje plana remedijacije i rekultivacije za projekat izgradnje elektrane na rijeci Plivi, kao i činjenicu da nije dokazan javni interes za ovaj projekat.

Nastavi čitati

Društvo

ISTINSKI HEROJ! Vatrogasac Đorđe ima tek 23 godine, a već je bio na VIŠE OD 100 INTERVENCIJA

Dobrovoljno vatrogasno društvo “Budisava” ove godine obilježava vijek postojanja.

U godini jubileja u njihovim redovima istakao se mladi vatrogasac Đorđe Topić koji je sa samo 23 godine imao već više od 100 intervencija.

Želi da pomaže drugima
Topić je za Tanjug rekao da na svaku intervenciju odlazi maksimalno motivisan u nadi da će moći da pomogne ljudima.

“Na svaku intervenciju odlazimo sa nekom dozom adrenalina. Kada dobijemo poziv iz Novog Sada za neku intervenciju, znamo da je to poziv za pomoć i nakon same intervencije, kada uspemo da pomognemo, budem pun pozitivnih utisaka”, rekao je on. Topić je i kao mali želio da bude vatrogasac, a u DVD se učlanio sa 17 godina.

Nakon što je prošao propisane obuke i napunio dovoljno godina, postao je i punopravni član.
Linker
Koju intervenciju najviše pamti

“Od intervencija najviše pamtim jednu koju smo imali ovde u Budisavi, na Badnje veče. Krovna konstrukcija porodice Gavrić je gorela, jako zahtevan izlazak na teren”, naveo je mladi vatrogasac.

Objasnio je i da je taj požar već bio u razbuktaloj fazi kada su dobili dojavu i da su uradili sve što je bilo u njihovoj moći, a da su prihod od kalendara koji inače skupljaju za njihovo dobrovoljno vatrogasno društvo preusmerili na pomoć porodici Gavrić.

On zaista jeste heroj
Topićev kolega Daniel Babi rekao je da je riječ o jednom izuzetno kulturnom i plemenitom momku.

“On zaista jeste heroj. Prvenstveno jako dobar čovek i jako dobar drug. Cenim ga i poštujem, pouzdan je i vredan i nikad mu ništa nije teško“, rekao je Babi.

Babi je dodao i da je Topić u prethodnih godinu dana bio najaktivniji i najposvećeniji dobrovoljnom društvu.

Osim posla vatrogasca, Topić u Dobrovoljnom društvu Budisava radi i na edukaciji dece i građana.

Kako je zaključio, iako mlad, planira da ostane u Budisavi jer želi da je uvijek na raspolaganju svom selu i komšijama.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Tmurno, ponegdje slaba kiša i snijeg

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se nastavlja tmurno, ponegdje i maglovito vrijeme, sa kišom na istoku i sjeveroistoku, a na planinama na istoku sa slabim snijegom.

Na jugu je ujutro moguća slaba kiša, a tokom dana biće suvo uz sunčane periode i toplije, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab vjetar sjevernih smjerova ili promjenljiv, u Hercegovini slaba do umjerena bura. Јutarnja temperatura vazduha od tri do šest, na jugu oko devet, u višim predjelima od nule, a najviša dnevna od pet do devet, na jugu do 15, u višim predjelima od dva stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Aktuelno