Connect with us

Društvo

ĐAJIĆ BI DA VODI BANJALUKU, a UKC krije SKANDAL! Nemaju sertifikat koji je potvrda o SIGURNOSTI RADA i bezbjednosti uslova”

Univerzitetsko–klinički centar Republike Srpske je pokušao da sakrije skandaloznu informaciju, a prema saznanjima BN televizije, već godinama je u procesu sertifikacije kod Agencije za sertifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite Republike Srpske. To znači da UKC ne može ni pacijentima ni osoblju da garantuje sigurnost rada i bezbjednost uslova u kojima rade.

Univerzitetsko–klinički centar Republike Srpske nema sertifikat koji je potvrda o sigurnosti rada i bezbjednosti uslova u kojima radi. Proces sertifikacije koji inače radi ASKVA – Agencija za sertifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite RS u UKC–u traje već godinama, što jasno pokazuje da Agencija nije spremna da im da sertifikat koji očigledno ne zaslužuju.

Ukoliko je neki pacijent Univerzitetsko–kliničkog centra pao s kreveta, operisan na pogrešnom mjestu, dobio pogrešnu dijagnozu, doživio zamjenu nalaza ili su nastali problemi sa sterilizacijom, te doživio brojne druge greške, može da tuži Klinički centar, a slučaj dobija na sudu samim tim što UKC nema sertifikaciju.

“Republika Srpska je usvojila novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti. U tom Zakonu je jasno navedeno da se zdravstvene ustanove moraju sertifikovati. Sertifikacija je usklađivanje rada zdravstvene ustanove sa bezbjednosnim standardima. A ti standardi se kreću od pada pacijenta s kreveta, od toga da pacijentu prime pogrešnu terapiju ili da ne dobiju terapiju na vrijeme.

Zanimljivo je da je UKC ušao u taj proces, a nije sertifikovana ustanova. To je poražavajuće, jer su se brojne manje ustanove sertifikovale, i privatne. Ako govorite da ste najbolji, dokažite svoj kvalitet kroz proces sertifikacije”, poručuje Slobodan Stanić, član Predsjedništva Narodnog fronta.

U Registru sertifikovanih zdravstvenih ustanova, do koga je došao BN, nema nigdje UKC–a, dok su proces sertifikacije dobile i bolnice u Prijedoru, Foči i Trebinju, kao i Zavod za rehabilitaciju “Dr Miroslav Zotović” i bolnica za fizikalnu medicinu “Mlječanica” u Kozarskoj Dubici, te mnogobrojne privatne zdravstvene ustanove.

Sertifikat ima i bolnica u Bijeljini, koja je već i u procesu resertifikacije.

“Suština tog procesa je da ustanova bude funkcionalnija, naprednije, priznatija. I da bude što bolja u onome što radi, u konkretnom slučaju da pruža usluge pacijentima. Improvizacija je pogubna u svemu, pa smo mi u tom nekom prethodnom periodu uradili sistem laboratorijske dijagnostike, da kada vi uradite PCR u bijeljinskoj bolnici to je priznato i kad odete u Tokio”, kaže dr Nemanja Janković, pomoćnik direktora JZU “Sveti Vračevi”, Bijeljina.

Prema proceduri koja je objašnjena na veb stranici ASKVE, konačno odobrenje za sertifikaciju neke zdravstvene ustanove daje ministarstvo zdravlja. Iz Kliničkog centra potvrđuju našu informaciju.

“Postupak sertifikacije u skladu sa zahtjevima bolničkih standarda je u toku i biće završen u roku od devet mjeseci (trenutna ispunjenost zahjeva je preko 80%). Prema ISO standardima, sertifikovane su Klinika intenzivne medicine za nehirurške grane koja je i referentni centar, Klinika za kardiohirurgiju i Zavod za kliničku laboratorijsku dijagnostiku.” – poručuju iz UKC – a.

Sertifikacija je obavezna za sve zdravstvene ustanove, vrši se prema djelimično kolegijalno dogovorenim standardima, odnosi se uvijek na cijelu zdravstvenu ustanovu, dok je sticanje statusa sertifikovane ustanove uslov za obavljanje zdravstvene djelatnosti – jasno je navedeno na veb stranici Agencije za sertifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštitte Republike Srpske.

BN TV

Related Topics:

Društvo

Cijena prasadi leti u nebo! Uzgajivači upozoravaju: “TEK SLIJEDI PRAVI RAST!”

Pred sezonu slava i praznika počele su rasti cijene prasadi u Republici Srpskoj, a trenutno prasići koštaju oko šest KM po kilogramu.

Prethodnih mjeseci, kako su potvrdili domaći uzgajivači svinja za “Nezavisne novine”, prasići su koštali od 3,5 do pet KM žive vage, u zavisnosti od regije, ali i potražnje.

Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS, potvrđuje da predstojeće slave i praznici nameću rast cijena.

“Već od ove sedmice je evidentan blagi rast cijena, koje će u kontinuitetu rasti do božićnih praznika. Cijena je dugo bila veoma povoljna za kupce, ali veoma nepovoljna za uzgajivače”, ističe Maljčić za “Nezavisne”.

Pojašnjava da oni na cijenu od 3,5 do pet KM nemaju ostatka, odnosno u teškom su gubitku.

“Upravo zbog toga, mora se nadoknaditi u mjesecima koji dolaze, a da bi se na godišnjem nivou nešto zaradilo”, dodaje on.

No, dokle će cijene prasića žive vage ići ka gore, zavisi od toga kolika će biti cijena uvoznog praseta, odnosno kakva će biti ponuda, jer sve, kako ističe Maljčić, i diktira tržište.

Prema riječima Stojana Marinkovića, predsjednika Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, trenutno prasići  do 25 kg koštaju šest KM, s tim da je blaga tendencija rasta cijene.

“Bukvalno, svaki dan negdje neko pomjera cijenu, no, nije to ništa značajno niti je došlo do drastičnog poskupljenja. Pratićemo dokle će ići cijena, ali treba znati da će rast cijena svakako diktirati tržište”, ističe Marinković za “Nezavisne”.

Napominje da nas najviše ugrožava prekomjerni uvoz mesa.

“Ljudi ne mogu da prodaju svoje tovne svinje, a samim tim što nisu mogli u prethodnom periodu prodati, oni ne mogu ni zanoviti novu proizvodnju, niti mogu useliti prasad, zbog čega je i došlo do drastičnog pada cijene prasadi”, naglašava Marinković.

Međutim, kako kaže, sada nešto malo ide nabolje, ali ne u vidu otkupa tovnih svinja, već zbog potrebe za manjom prasadi, a s obzirom na to da je pred nama sezona slava, kao i praznici.

Na pitanje da li možemo očekivati drastično povećanje cijena prasadi kao što je to bio slučaj prije nekoliko godina, Marinković kaže da je potrebno napomenuti da nijedan farmer nije prodavao po tako visokim cijenama, već preprodavci, a da je cijena na farmama tada bila najviše do 12 KM/kg.

Banjalučanin Marko S. navodi da on za Božić inače kupuje prase, kao i da najčešće uzima od domaćih farmera.

“Trenutna cijena je na zadovoljavajućem nivou i nadam se da neće biti nekog velikog poskupljenja do božićnih praznika. Navikao sam da kupujem prase za božićne praznike, a najčešće ga i kupujem od ljudi koji ih gaje, odnosno kod naših farmera”, rekao je Marko S.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Promjenljivo oblačno i toplije, uveče kiša

U jutro20. novembra oko rijeka i po kotlinama magla, koja će se lokalno na jugoistoku duže zadržati uz hladnije vrijeme.

Tokom dana promjenjivo oblačno uz sunčane periode i toplije. Popodne postepeno naoblačenje na sjeverozapadu, koje će uveče i u narednoj noći Krajini donijeti jaču kišu uz obilnije padavine. U Hercegovini se tokom čitavog dana nastavlja pretežno oblačno vrijeme sa povremenom kišom.

Minimalna temperatura od 3 do 7 stepeni, na jugu do 10, u višim predjelima od 0 stepeni. Maksimalna temperatura od 12 do 18, u višim predjelima i mjestima sa maglom od 5 stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

PEKARA ZA MNOGE POSTALA PRESKUPA! Kilogram bureka ide i do 28 KM, ne bi trebalo da je luksuz, A JESTE!

U Bosni i Hercegovini konstantno rastu cijene hrane.

Potrošači se, tako, suočavaju sa poskupljenjima kako osnovnih životnih namirnica, tako i ostalih proizvoda neophodnih svakom domaćinstvu.

Rastu i cijene u restoranima, ćevabdžinicama i pekarama, pa su i pite već postale luksuz za mnoge.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, kilogram sirnice u Srpskoj u septembru je u prosjeku koštao 14,7 KM, a u istom mjesecu lani 13,6 KM.

U septembru prije pet godine, prosječna cijena ove pite bila je 8,2 KM. Dakle, kilogram sirnice je u ovom periodu poskupio za čak 80 odsto?!

Cijena bureka su tek posebna priča…

Tako, kilogram ove pite ispod sača u Banjaluci ide i do 18 KM, a u Sarajevu i do nevjerovatne 22 KM.

U Banjaluci, burek ispod sača od sjeckane teletine težak nekih 300 grama, košta 8 KM, dok su Sarajevu kilogram ovog bureka ide i do 28 KM?!

Primjera radi, kilogram junetine košta oko 26 KM, a kilogram teletine oko 30 KM.

S druge strane, u burek od 250 grama, kako su nam potvrdili u jednoj pekari, ide tek 70 grama mesa?!

Naravno, pomenute pite se mogu naći i po nižim cijenama, ali su, i u toj varijanti, za mnoge preskupe.

– Životni standard većine je takav da je pita u pekari za mnoge preskupa. To ne bi trebalo da bude nikakav luksuz, a jeste. Kilogram bureka došao, maltene, kao kilogram svježe junetine?! To je van svake pameti – poručuju potrošači.

 

Nastavi čitati

Aktuelno