Connect with us

Politika

DANAS ISTIČE ROK za BiH da podnese LISTU REFORMI i uzme milijardu evra

Bosna i Hercegovina ima rok do danas da podnese svoj prijedlog liste reformi Evropskoj komisiji kako bi ušla u program Plana rasta za zapadni Balkan, vrijedan šest milijardi evra, od čega su dvije milijarde u formi grantova, a koji je ove sedmice i formalno stupio na snagu.

Lista bi trebalo da uključuje reforme iz osam ključnih oblasti koje je BiH dobila prilikom dodjeljivanja kandidatskog statusa, a dio posla je obavljen kroz usvajanje nekoliko reformskih zakona u institucijama BiH. Međutim, zbog blokada, podjela, svađa i nemogućnosti postizanja dogovora u BiH, po svemu sudeći BiH neće uspjeti ispoštovati rokove koje je postavila Evropska komisija.

Kako saznajemo, ukoliko BiH pokaže da je ozbiljno poodmakla u zadacima koji joj predstoje, realna je mogućnost da EU “progleda kroz prste” i omogući da se lista predloži i s manjim zakašnjenjem, što je izvjesno da će se i desiti.

Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, na Instagram profilu je napisao da je za Republiku Srpsku sporno što evropski prijedlog nije usklađen s Dejtonskim sporazumom.

“Kada je u pitanju Mapa rasta, koju na zajedničkom nivou definišemo uz punu vidljivost Srpske i FBiH, nismo saglasni sa određenim ambicioznim stavovima EU, koji nisu u skladu sa Ustavom i dejtonskom strukturom BiH”, naveo je Košarac.

Juče smo pokušali stupiti u kontakt s Zoranom Zeljkom, direktorom Direkcije za ekonomsko planiranje, ali nam je rečeno da se upravo nalazi u Briselu, gdje s evropskim zvaničnicima razgovara o reformama i mogućnostima da se BiH priključi ovom programu.

U Direkciji za evropske integracije su nam juče rekli da su oni obavili svoj dio posla i uputili su nas na Direkciju za ekonomsko planiranje. Zeljko nam je u prošlom razgovoru rekao da bi BiH od šest milijardi evra BiH mogla dobiti oko milijardu ako bi bile realizovane sve reforme, a sva potencijalno dostupna sredstva povučena. On je rekao da je proces složen, provodi se u nekoliko koraka i vrlo zahtjevan i samim time što se moraju usaglasiti svi nivoi vlasti u BiH.

“U BiH je formiran Radni tim koji ima zadatak da pripremi listu reformi i usuglasi je sa Europskom komisijom. Vodi ga predsjedateljica Vijeća ministara, tu su i ministri iz Vijeća ministara. Oba predsjednika entitetskih vlada i ministri financija kao i deset županijskih premijera. Radni tim je već uradio određeni dio posla u pripremi Liste reformi, ali rokovi koje propisuje Europska komisija su nikad kraći pa je posao uistinu zahtjevan”, rekao nam je on.

Radi se o do sada najambicioznijem programu EU za zapadni Balkan, koji ima za cilj da pomogne regionu da uhvati korak s razvijenijim ekonomijama EU, te da je pripremi za postepeni ulazak u zajedničko evropsko tržište, najveći i najbogatiji ekonomski prostor na svijetu.

Dejvid Mekalister, poslanik Evropskog parlamente iz Njemačke, juče je na svojoj zvaničnoj stranici pojasnio da će ovim sredstvima biti podržane infrastrukturne investicije i povezanost, uključujući transport, energiju, zelenu i digitalnu tranziciju, dok će ostatak biti proslijeđen kao direktna podrška državnim budžetima zemalja u regionu.

On je podsjetio, kao što je i ranije u nekoliko navrata bilo rečeno, da će novac biti strogo uslovljen provođenjem reformi, a ako se reforme oduže ili se od njih odustane, novac će biti uskraćen.

“U slučaju da neki od uslova nisu ispunjeni, Komisija može u zavisnosti od uslova obustaviti plaćanje djelimično ili u cijelosti. Nakon takve suspenzije i u slučaju da partneri sa zapadnog Balkana ne ispune odgovarajuće uslove tokom grejs perioda od jedne godine, ili dvije godine u prvoj godini implementacije, obustavljeni iznos će biti povučen i može se preraspodijeliti među ostalim korisnicima u narednim godinama”, rekao je on.

Politika

USTAVNI SUD RS ODLUČIO: Zakonom o pomoćnom sastavu policije Srpske nije povrijeđen vitalni nacionalni interes Bošnjaka

Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda RS donijelo je odluku da Zakonom o izmjeni i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima RS nije povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.

Narodna skupština Republike Srpske je u julu ove godine, po hitnom postupku, usvojila ovaj zakon kojim se predviđa uvođenje rezervnog ili pomoćnog sastava policije RS, na koji je Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS uložio veto.

“Imajući u vidu temeljni prigovor podnosioca zahtjeva da osporeni zakon mijenja organizaciju javne vlasti bez garancija proporcionalne zastupljenosti kontitutvnih naroda, Vijeće Ustavnog suda je ocijenilo da je osnovnim tekstom Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima već propisan princip nacionalne zastupljenosti kao obavezan, tj. da struktura policijskih službenika treba da odražava nacionalnu strukturu stanovništva prema posljednjem popisu, što podrazumjeva i pripadnike pomoćnog sastava policije, te da ovaj princip nije bilo potrebno ponovo naglašavati i u tekstu osporenog zakona”, navodi se u odluci Ustavnog suda RS.

Ostale navode iz obrazloženja o povredi vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda vijeće nije razmatralo jer su, prema njihovoj ocjeni, paušalni i ne sadrže pravnu argumentaciju i ne mogu se dovesti u vezu sa odredbama Ustava kojim su definisani vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda u RS.

U zakonu se navodi da ministarstvo može uspostaviti pomoćni sastav policije u slučajevima kada treba da se nadoknadi veliki broj policijskih službenika za obavljanje određenih policijskih poslova.

“Izbor pripadnika pomoćnog sastava policije obavlja se putem javnog konkursa, a uslove za postupak prijavljivanja, selekciju i izbor kandidata koji učestvuju u javnom konkursu za pripadnika pomoćnog sastava policije propisuje Vlada podzakonskim aktom”, navodi se u zakonu.

Istaknuto je da o angažovanju pomoćnog sastava policije odlučuje ministar, na prijedlog direktora policije.

Na posljednjoj sjednici Ustavnog suda RS odlučivano je i o odluci Narodne skupštine RS o izboru predsjednikā i članova Komisije za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti RS, i utvrđeno je da je povrijeđen vitalni nacionalni interesi bošnjačkog naroda.

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ: Banjaluka postala povoljno poslovno okruženje nakon pet godina RADA I JASNE VIZIJE

Banjaluka je nedavno stekla uslove za povoljno poslovno okruženje. Pet godina se bavimo tom problematikom i trud se isplatio.

Kazao je ovo odbornik PDP-a u Banjaluci Nebojša Drinić.

– Od regionalne asocijacije koja obuhvata sve države Jugoistočne Evrope dobili smo sertifikat gdje smo u mogućnosti da naredne tri godine koristimo naš grad kao povoljno poslovno okruženje. Odnosno da taj epitet možemo u svim daljim aplikacijama da uvrstimo u svoje planove i u svoje programe koji imaju za cilj da privuku investicije u gradu Banjaluki – kazao je Drinić u Jutarnjem programu BN-a i pojasni:

Dakle, mi smo 2021. godine osnovali predzatnički centar. Tada je to bila ideja koja nije nigdje drugo imala uporište. Dakle, nešto što je sasvim novo. Međutim, imali smo viziju i znali smo u kom smjeru se krećemo i da će to dati rezultat. Jer smo prije toga godinu dana razgovarali sa privrednicima i preduzetnicima šta je to što je njima najpotrebnije. Ono što su oni govorili jeste da je troma administracija da je potrebno da se uprosti, da oni sve imaju na jednom mjestu i tako je preduzetnički centar krenuo da egzistira kao jedan svojevrstan servis za one koji žele da uplove u preduzetničke vode – istakao je on.

Kako kaže, kada se povećao broj preduzetnika, krenuli su da rade ankete da vide šta je potrebno preduzetnicima.

– Tu smo vidjeli da je bio problem sa subvencijama, pa smo pravili nove linije subvencija. Međutim, pored novih linija subvencija mi smo povećali iznos kojim podstičemo i subvencionišemo preduzetnike pa je on sa onog iznosa koji je bio do 5000 konvertibilnih maraka, granica je podignuta na 15 000 konvertibilnih marak,a što je značajna podrška za preduzetnike i one koji žele da uplove u preduzetničke vode – kaže Drinić i dodaje:

– Naravno, kada uzmete u obzir da je u 2019. godine bilo 500 novih predzatnika, a u 2022. – 1000, odnosno duplo, to je ogroman rast, ali to je i zasluga preduzetničkog centra jer smo ljude edukovali, približili im šta to znači da se bavite preduzetništvom i oni koji su do tada radili u sivoj ili crnoj zoni odlučili su da legalizuje svoje biznise – kazao je on.

Više detalja pogledajte u videu u okviru teksta.

Nastavi čitati

Politika

RAZGOVARALI DODIK I ŠOJGU: Pričali i o referendumu u Republici Srpskoj

U Moskvi su razgovarali Milorad Dodik, kojem je CIK BiH oduzela mandat predsjednika Republike Srpske i sekretar Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije Sergej Šojgu, a jedna od tema je bio refrendum u Republici Srpskoj.

Šojguu je izjavio da je na današnjem sastanku (10. septembra) sa Dodikom razgovarao o predstojećem referendumu u Srpskoj.

“Sve ono što uznemiruje našeg prijatelja iz Republike Srpske imaće odjek nakon referenduma na kojem će se vidjeti mišljenje naroda”, rekao je Šojgu.

Šojgu je istakao da su temeljno raspravili sve teme i razgovarali o planovima i saradnji.

“Detaljno smo razmotrili situaciju u Srpskoj”, rekao je Šojgu.

On je ukazao da ovo nije njihov prvi susret i da uvijek kada su u mogućnosti razgovaraju o aktuelnim problemima u BiH, Republici Srpskoj i na Balkanu.

Dodik je izjavio da je Srpska zahvalna Ruskoj Federaciji, naročito predsjedniku Vladimiru Putinu za razmijevanje koje pokazuju za situaciju u Republici Srpskoj i BiH, te istakao da je to još važnije sada, kada zbog malignog uticaja Zapada srpskom narodu na Balkanu prijeti još gori scenario, ako bi oni svoje planove doveli do kraja.

Dodik je rekao da je Rusija uvijek dobornamjerna i da se iz Moskve čuju poruke da treba saučuvati mir, bezbjednosti i treba sarađivati.

“Hvala Šojguu na za nas važnoj prilici da razgovaramo. Zahvalni smo Ruskoj Federaciji na razumijevanju koje pokazuje za situaciju u Republici Srpskoj i BiH”, istakao je Dodik.

Dodik je napomenuo da su Republika Srpska i Rusija jednako svjesne da, iako je maligni uticaj Zapada na prostoru Balkana u završnoj fazi, prijeti opasnost da srpski narod prođe još gore u tim konačnim rješenjima, kako oni to zovu.

“Zato nam je važno da ovdje razgovaramo i o detaljima jer je veoma rijetka prilika da neko na Zapadu želi da sluša”, rekao je Dodik.

Podsjetimo, Narodna skupština RS je u avgustu ove godine odlučila da će referendum biti održan 25. oktobra.

Pitanje će glasiti: Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika Republike Srpske, kao i odluku CIK o oduzimanju mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku?”

Nastavi čitati

Aktuelno