Connect with us

Društvo

DANAS Pretežno sunčano, krajem dana ponegdje kiša

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH danas će biti pretežno sunčano, a krajem dana na sjeveru i istoku očekuje se prolazna oblačnost, ponegdje sa kratkotrajnom kišom.

Najviša temperatura vazduha od 16 do 21, na jugu do 23 stepena Celzijusova, u višim predjelima i mjestima s maglom od 11 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren, sjevernih smjerova.

Temperatura vazduha izmjerena u 7.00 časova: Han Pijesak minus jedan, Sokolac, Čemerno, Bugojno jedan, Gacko, Sarajevo, Zenica tri, Banjaluka, Mrkonjić Grad, Livno četiri, Prijedor, Novi Grad pet, Doboj, Bihać, Tuzla šest, Bileća, Rudo sedam, Bijeljina osam, Trebinje, Mostar 12 stepeni Celzijusovih.

Stanje na putevima
Saobraćaj se jutros na većini puteva odvija nesmetano, po suvim i mjestimično vlažnim kolovozima, a izmjene su aktuelne na dionicama na kojima se izvode radovi, saopšteno je iz Auto-moto saveza Republike Srpske.

Zbog sanacije magistralnog puta Mostar-Nevesinje od danas od 8.00 do 17.00 časova biće potpuno obustavljen saobraćaj u zoni izvođenja radova /od Nevesinja do entitetske granice/.

Za vrijeme obustave saobraćaj će se preusmjeravati alternativnim putnim pravcima Nevesinje-Zijemlje-Ruišta-Mostar ili Nevesinje-Berkovići-Stolac-Mostar.

U toku je sanacija kolovoza magistralnog puta Gradiška-Čatrnja, u mjestu Kruškik, zbog čega će se saobraćaj od 8.00 do 17.00 časova odvijati naizmjeničnim propuštanjem vozila, jednom saobraćajnom trakom.

U Branjevu će se danas do 17.00 časova izvoditi radovi na izgradnji propusta na dionici magistralnog puta Bijeljina-Šepak u zoni Branjeva.

Zbog izgradnje dionice auto-puta od petlje Johovac do Vukosavlja, biće izmijenjen saobraćaj na petlji Johovac. Izmjena saobraćaja je i na petlji Rudanka, zbog izgradnje dionice auto-puta od mosta Rudanka do tunela Putnikovo brdo dva.

Na novoizgrađenoj dionici auto-puta na Koridoru “Pet ce” Tovira-Kostajnica do 15. septembra izvodiće se probne, odnosno testne vožnje i za to vrijeme neće se plaćati putarina. Brzine kretanja biće ograničena na nivou gradilišne, odnosno brzine u toku izvođenja radova, a nakon toga projektovana od 130 kilometara na čas.

Zbog radova je izmijenjen režim u odvijanju saobraćaja u tunelu Čeljigovići na magistralnom putu Lapišnica-LJubogošta i u tunelu Stambolčić na putu Pale-Podgrab.

Izmjene u odvijanju saobraćaja zbog radova su aktuelne na putnim pravcima Stari Majdan-Banjaluka, Rudanka-Doboj, Bakračuša-Nevesinje, Prijedor-Stara Rijeka, Prijedor-Kozarac i Jezero-Šipovo.

Produženi su radovi na regionalnim putevima Srbac-Gornja Vijaka-Razboj, Razboj-Tedin Han i Tedin Han-Teslić, Teslić-Podjezera, pa su i na tim pravcima aktuelne izmjene u odvijanju saobraćaja.

Zbog opasnosti od pojave klizišta, na regionalnom putu Stari Ugljevik-Glavičice zabranjen je saobraćaj za sva vozila, a za teretna vozila između preduzeća “Ruding”, u mjestu Vučjak i raskrsnice u Mezgraji. Putnička vozila se preusmjeravaju preko lokalnog puta Modran-Ugljevik Selo, a teretna magistralnim putem Suvo Polje-Donja Trnova-Glavičice-Mezgraja. Zabrana se ne odnosi na vozila RiTE Ugljevik.

Zbog brojnih odrona i opasnosti od klizišta na magistralnom putu Brod na Drini-granični prelaz Hum/Šćepan Polje putnička vozila saobraćaju otežano, dok je za teretna vozila saobraćaj obustavljen.

Klizišta usporavaju saobraćaj i na dionici magistralnog puta Foča-Goražde, u mjestu Filipovići i na regionalnom putu Ukrina-Gornja Vijaka.

Do povremenih obustava zbog deminiranja dolazi na dionici regionalnog puta Polje-Podnovlje, u mjestu Gornji Božinci, grad Derventa, i Brod-Gornji Klakar u mjestu Poloj i Liješće.

Vangabaritni prevoz kreće se putnim pravcima Karuše-granični prelaz Brod, Karuše-Doboj-Modriča-granični prelaz Ždrebovi, Caparde-Karakaj i Stanić Rijeka-granični prelaz Brod, granični prelaz Ledenice-Crkavina-granični prelaz Šamac. Vozačima se savjetuje da voze opreznije i poštuju uputstva ovlaštenih lica iz pratnje.

U FBiH je zbog izgradnje obilaznice saobraćaj obustavljen na raskrsnici magistralnih puteva u Donjem Vakufu i preusmjeren na privremenu obilaznicu.

Na magistralnom putu Jajce-Donji Vakuf, zbog radova u tunelu Skela, tokom dana saobraćaj se odvija naizmjenično, jednom trakom, a u noćnim časovima preusmjerava se na obilaznicu oko tunela.

Sporije, zbog radova, saobraća se na dionici auto-puta Zenica jug-Zenica sjever i na magistralnim putevima Bihać-Bosanski Petrovac /Ripač-Dubovsko/, Tuzla-Lukavac, Žitomislići-Počitelj /Ševaš NJive/ i Donji Vakuf-Travnik /Komar/.

Na graničnim prelazima jutros nema dužih čekanja.

(Srna)

Društvo

NAPUŠTENI KONJI pustoše imanja po VIŠEGRADSKIM SELIMA

Na seljačku muku u skoro napuštenim selima višegradske Župe svaka nevolja udara. Na njegovu ljetinu i stoku nasrću divlje svinje, vukovi, medvjedi, prži je suša i ljuti mrazevi. A u poslednjih više od deset godina ljetina strada i od napuštenih poludivljih konja. Krdo od tridesetak konja, čiji vlasnsik živi u Sarajevu i povremeno dolazi u rodni kraj , više od deset godina luta šumama i livadama deset sela višegradske opštine i nanosi štetu na imanjima, vrtovima, voćnjacima i pčelinjacima preostalim stanovnicima.

Seljaci su ogorčeni jer niko, pa ni opštinske vlasti, ne može da stane ukraj ovom zlu od koga sami nemaju načina da se odbrane.

“Pojeli su mi prošle godine jednuu tonu zrele kruške koja je bila opala i tako sam ostao bez dvije hiljade maraka jer bi ih zaradio na rakiji. I ove jeseni pojedoše oko 500 kilograma jabuka i krušaka i na kraju nikome ništa, izjeo vuk magarca”, žali se domaćin Milorad Ivanović iz sela Blaca.

Zehija Kapetanović iz sela Kapetanovića priča da su konji ojadili i njeno i domaćinstvo komšija.

“Bili smo u gradu i kad dodjosmo vidimo da su konji oborili tri košnice sa pčelama. Nazvala sam njihovog vlasnika da nam nadoknadi štetu ali on to nikad nije učinio. Komšiji su životinje uništile tek oformljen voćnjak a drugom “ubrali” sve plodove u vrtu. Nemoguće je da nam niko ne može da pomogne da se riješimo ove napasti, jer konji nisu krivi nego njihov vlasnik”, dodaje Zehija.

U selu Blacama krdo konja protutnjalo je i kroz seosko groblje  i prešlo preko grobova o čemu svjedoče otisci  kopita. Mještani pričaju da ih nekad u sred noći budi topot konja kad projure kroz njihova dvorišta.  I pitaju se dokle tako.

(BN)

Nastavi čitati

Društvo

NAREDNIH DANA TOPLIJE SA KIŠOM! Evo kad nam stiže prava zima

Od danas ulazimo u period stabilnog i monotonog vremena, a prava zima mogla bi da stigne sredinom decembra.

Oko 7. decembra u našem regionu malo hladnije, ali za sada bi se do oko 15. decembra trebalo zadržati relativno toplo.

Od danas slijedi stabilizacija vremena uz dosta sunčanih intervala i malo više maksimume, objavio je na svom Fejsbuk profilu meteorolog amater Marko Čubrilo. „Ali, kako je to najčešće zimi, dugotrajno anticiklonalno stanje donosi temperaturnu inverziju i pojavu magle i niskih oblaka, posebno u nizijama. Do četvrtka suvo, u nizijama sve češće pojava dugotrajne magle ili niskih oblaka, a na planinama sunčanije i toplije. Jutra hladna, ali slab mraz samo ponegd‌je, u toku dana maksimumi od 5 do 10 stepeni Celzijusa, a u mjestima sa dugotrajnom maglom oko 3 stepena Celzijusa“, navodi se u objavi. Drugi dio sedmice donosi jačanje ciklonske aktivnosti nad Jonskim morem, jačanje vjetra i razbijanje niskih oblaka. Oko četvrtka bi na istoku regiona bilo manje magle uz pojačan jugoistočni

vjetar, dok bi više tmurnog vremena bilo na zapadu regiona. Jugoistočni vjetar bi nad Srbijom, sjeverom Crne Gore i istokom Hrvatske povremeno mogao biti jak. Dnevni maksimumi od 5 do 14 stepena Celzijusa. Na istoku regiona će od četvrtka biti moguća slaba kiša.

Za naredni vikend okretanje vjetra na sjeveroistočni smjer uz manje zahlađenje i kišu povremeno, najviše na jugu i istoku regiona. Maksimumi u manjem padu i kretaće se od 2 do 8 stepeni Celzijusa.

Bitna promena vremena se ne očekuje sve do sredine mjeseca, biće oblačno, često i tmurno, ali ne i hladno vrijeme, uz maksimume od 3 do 10 stepeni Celzijusa.

„Sredinom mjeseca, proračuni GFS-a i ECMWF modela sugerišu mogućnost promjene sinoptike, koja bi nas u drugoj polovini decembra mogla uvesti u pravu zimu“, stoji u objavi.

Nastavi čitati

Društvo

KREDITNI BUM U NAJAVI! Banke ublažavaju kriterijume, raste potražnja građana

Banke očekuju da će u četvrtom kvartalu ove godine doći do ublažavanja standarda za odobravanje kredita stanovništvu, te se očekuje rast potrošačkih i nenamjenskih kredita.

Ovo piše u anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH koju je uradila Centralna banka BiH.

“Rezultati analize ankete pokazuju da je neto procenat odgovora pozitivan, što upućuje na očekivanje banaka da će doći do ublažavanja standarda za odobravanje kredita stanovništvu u četvrtom kvartalu 2025. godine. Banke imaju optimističan pogled na potražnju stanovništva za potrošačkim i nenamjenskim kreditima, te u četvrtom kvartalu 2025. godine očekuju njen porast, dok se u pogledu stambenih kredita predviđa da će potražnja ostati nepromijenjena”, navodi se u anketi.

Dodaje se da neto rezultat iz prikupljenih odgovora banaka ukazuje da će kreditni standardi za odobravanje kredita preduzećima ostati nepromijenjeni u zadnjem kvartalu ove godine.

“Istovremeno, banke očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća za kratkoročnim kao i za dugoročnim kreditima i/ili kreditnim linijama u četvrtom kvartalu 2025. godine”, piše u podacima.

Ističe se da je u trećem kvartalu 2025. godine neto procenat promjene ukazao da je došlo do neznatnog ublažavanja standarda za odobravanje stambenih kredita, dok su standardi za odobravanje potrošačkih i nenamjenskih kredita ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal.

U pogledu uslova odobravanja kredita stanovništvu u trećem kvartalu 2025. godine, kamatna marža, provizije i naknade su imale neto efekat ublažavanja, dok su zahtjevi kolaterala, ročnost i maksimalni iznos kredita ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal”, stoji u anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH.

Neto rezultat ankete banaka pokazuje da je potražnja stanovništva za stambenim, potrošačkim i nenamjenskim kreditima nastavila da raste i u trećem kvartalu 2025. godine.

“Rast potražnje za stambenim kreditima bio je izraženiji u odnosu na potrošačke i nenamjenske kredite”, zaključuje se u anketi.

Ekonomista Admir Čavalić je rekao za “Nezavisne novine” da je došlo do značajnije formalizacije prihoda u realnom sektoru u vezi sa politikama minimalne plate.

“Ovo je omogućilo bankama da budu liberalnije po pitanju kreditiranja. Istina, riječ je o nominalno višim prihodima. Ne nužno realno višim”, istakao je Čavalić.

Prema njegovim riječima, iz pozicije bankarskog sektora koji je posrednik kod datih transakcija, nominalni iznosi prave razliku.

“Pored toga, imamo kontinuitet rasta bankarskog sektora, kao i veću potražnju za kreditima, a kako bi se očuvao potrošački/životni standard”, istakao je Čavalić.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da je jedini razlog zašto banke bilo šta rade povećanje njihovog profita.

“Sigurno im namjera nije olakšanje života klijentima, pa je tako i sada slučaj. Da banke zanima interes klijenata, one bi, recimo, povećale kamatne stope na štednju, koje su trenutno besramno niske. Naravno da će, nažalost, mnogi klijenti biti spremni zbog olakšavanja kriterija, jer rast troškova života stvara pritisak na većinu građana, da se zadužuju jer ne mogu drugačije podmiriti svoje potrebe. U rijetkim slučajevima i uz vrlo pažljivo upravljanje vlastitim obavezama, kredit može imati pozitivan učinak”, ističe Gavran.

Dodaje da je, međutim, većinom to olakšavanje kriterija zaduživanja na štetu klijenata jer ih podstiče da uzmu kredit i kada možda mogu bez njega i onda ih dalje vodi u prekomjerno zaduživanje i dugoročne probleme s otplatom.

“I za same banke ovo može biti rizik jer se može povećati broj kredita koji se ne izmiruju redovno, ali vjerujem da će osigurati mehanizme da od toga zaštite sebe prije nego klijente. Više kredita bi potaklo i veću potrošnju, ali ako građani budu kupovali većinom uvozne proizvode, to je opet štetno,  a ne pozitivno za domaću privredu”, zaključio je Gavran.

Nastavi čitati

Aktuelno