Јoš jedan human podvig naših policajaca! Kada je petnaestogodišnji Danijel Sučević iz Prijedora prilikom nezgode izgubio svijest, pripadnik žandarmerije MUP Srpske, u ključnom momentu, dječaku je pružio prvu pomoć i spasio mu život.

Pripadnik Јedinice žandarmerije Darko Vasiljević nije bio na dužnosti kada se tog 30. septembra našao se u blizini izletišta.

Čuo je kako dva uznemirena dječaka traže pomoć za druga koji je bio bez svijesti, nakon što je pri velikoj brzini biciklom udario u drvo. Darko je odmah pozvao Hitnu pomoć. Sekunde su bile u pitanju.

Slušajući uputstva medicinskog tehničara, putem telefonske veze, policajac je dječaku ukazao prvu pomoć.

– Kada sam ga okrenuo, dječak je baš dosta krvi ispljunuo iz usta, tada sam vidio da ima podliv na čelu, da mu je desno oko skroz zatvoreno, da ima masnica, da je razbio arkadu, da su mu nos i usta krvavi. Kada sam ga okrenuo, počeo se derati od šoka, od same te situacije. Tada je radnik čuo njegovo deranje i rekao mi “dobro je dok se dere. Živ je, drži ga u tom položaju – prepričava Vasiljević.

S druge strane telefona bio je medicinski tehničar Bojan Kovačević, koji kaže da je odmah dobio tačne i precizne informacije u kakvom se stanju dječak nalazi, što je u tim momentima bilo presudno, piše RTRS.

– Svaka sekunda je bila bitna. Ekipa je poslana odmah. Pravi čovjek se zadesio na pravom mjestu, tako da smo mogli da zbrinemo to na pravi način – kaže Kovačević.

Petnaestogodišnji Danijel nakon indukovane kome i bolničkog liječenja pušten je na kućno liječenje.

Njegova majka Radana kaže kontrole su redovne, sve je prošlo bez operacije, a Danijel će uskoro u školu.

Zahvalna je što su uz Danijela u najtežim trenucima bili stručni i odgovorni ljudi.

– Na samom kraju njegovog liječenja taj hematom je vidno manji. Sad i funkcioniše i super je, kreće se po kući i dobar je – istakla je Kovačevićeva, navodi RTRS.

Sudeći prema Danijelovom sadašnjem zdravstvenom stanju, posljedica neće biti.

Sreća je što se obučen policajac našao na mjestu nesreće.

Ovo je i poruka svima koliko je važno znanje u pružanju prve pomoći, jer od tog zavisi nečiji život.

Inicijativa građanki/na Mostara sutra, 18. novembra, organizuje mirnu protestnu šetnju, i to u 12.05 na Španskom trgu u Mostaru.

Mirnom šetnjom, kako su najavili, nastoje zajedno skrenuti pažnju javnosti na problem femicida, nasilja nad ženama.

“Također, želimo jasno poručiti da femicid, koji je u nedjelju počinjen u Mostaru — ubistvo Aldine Jahić — ne smije ostati nekažnjeno, te da nam bude opomena da na nasilje ne zatvaramo oči”, istakli su.

Majke mlađe od 15 godina lani su u Bosni i Hercegovini na svijet donijele dvije bebe, dok je istovremeno svijet ugledalo šest beba čije mame imaju 50 ili više godina.

Pokazuju to podaci Agencije za statistiku BiH objavljeni u publikaciji “Demografija 2024”, a tim povodom razgovarali smo sa ginekologom i psihologom o rizicima koje nose ove trudnoće.

Prema riječima doktora Bojana Stevanovića, specijaliste ginekologije i akušerstva i urednika Instagram stranice “DRug ginekolog”, trudnoće kod obje spomenute grupe nose rizike, ali su pacijentkinje mlađe od 15 godina u većem riziku jer njihov organizam nije spreman za trudnoću i porođaj.

“Kod pacijentkinja mlađih od 15 godina tijelo nije još razvijeno i time nije spremno za trudnoću. Povećan je rizik od preeklampsije, eklampsije, zastoja u rastu bebe, prijevremenog porođaja. Povećana je učestalost i komplikacija u samom porodu jer porođaj može biti teži zbog nedovoljno razvijene karlice. Povećan je i procenat carskih rezova koji sa sobom nose komplikacije. Djeca sama po sebi imaju takođe veći broj komplikacija”, kaže Stevanović za “Nezavisne novine” objašnjavajući maloljetničke trudnoće.

Kako dodaje, posebna tema je i psihički stres koji te djevojke doživljavaju, a koji je ogroman.

“Stigma, prekidanje školovanja, osuđivanje od strane okoline… Kao posljedica je mnogo češća postporođajna depresija i ostavljanje djeteta po porodu”, navodi on.

Stevanović dodaje da je, ako se trudnoća kod djevojčica mlađih od 15 godina desi, potreban multidisciplinarni pristup – ginekolog, pedijatar, psiholog i socijalni radnik, te da je svima zadatak da budu podrška ženi i da vode računa o rastu i razvoju bebe.

S druge strane, doktor Stevanović ističe da je kod pacijentkinja starijih od 50 godina veća učestalost hroničnih bolesti po tipu visokog krvnog pritiska, šećera, kao i drugih oboljenja. “Povećan je rizik i od urođenih hromozomskih anomalija, na primjer Daun sindroma. Češće su i komplikacije nakon porođaja po tipu tromboza, krvarenja, sporijeg oporavka”, objašnjava on za “Nezavisne”, dodajući da i ove žene trpe psihički pritisak od strane okoline.

Kako navodi, trudnice koje imaju više od 50 godina treba da imaju češće i redovnije preglede, kao i testiranje na genetske anomalije.

Na reakcije društva upozorava i Maja Savanović Zorić, psiholog i porodični psihoterapeut iz Udruženja građana “Psiholuminis” iz Prijedora, ističući da je djevojčicama mlađim od 15 i ženama starijim od 50 koje se ostvare u ulozi majke zajednička nit ranjivosti.

“Djevojčice su tek na početku formiranja identiteta i još nisu izgradile svoju emocionalnu stabilnost, a nose najveću odgovornost, dok su žene u pedesetim često emocionalno zrele, ali su fizički ranjive. I jedne i druge trebaju mnogo podrške, razumijevanja, nježnosti i nikako im ne treba osuda. Ono što mene kao psihologa i majku najviše boli jeste kako društvo reaguje. Na mlade reaguje osudom, na starije čuđenjem, a suština je da svaka trudnoća bez obzira na godine nosi svoje strahove, nade i potrebu za sigurnošću”, kaže ona.

Kako dodaje u razgovoru za “Nezavisne novine”, pošto je trenutno i sama trudna, sada jasnije nego ikad osjeća koliko godine mijenjaju tijelo, ali i način na koji se doživljava trudnoća.

“Prvu trudnoću sam imala u ranim dvadesetim i nekako je tada sve bilo novo, pomalo naivno, puno snage i hrabrosti, ali i straha koji nisam umjela imenovati. Bila sam fizički spremna, ali emocionalno i te kako još u formiranju i često nisam znala gdje prestaje moje ja i počinje uloga majke. Sada u kasnim tridesetim iskustvo je potpuno drugačije. Tijelo mi šalje jasne poruke da traži više odmora i pažnje, ali zato um, srce i svijest rade u skladu. Postoji mir i zrelost i zahvalnost što mi tada nije bilo dostupno i ne bježim od svojih strahova, već ih prihvatam jer znam da su dio tog puta”, ističe ona.

Savanović Zorićeva navodi da se žene u trudnoći ne trebaju upoređivati sa drugima.

“Poruka koju bih željela da pošaljem svim ženama jeste da slušaju svoje tijelo, vjeruju svojoj intuiciji, da se druže s ljudima koji ih podupiru, koji su im podrška, oslonac jer svaka trudnoća, svaka žena i svaka majka ima pravo na mir, dostojanstvo, radost, da bude poštovana, vrednovana i uvažena. Žene su dovoljno snažne da prođu kroz sve izazove i dovoljno vrijedne da njihovo iskustvo bude ispunjeno ljubavlju i podrškom koju zaslužuju”, navodi ona za “Nezavisne novine”.