Connect with us

Društvo

Decenija prepolovila broj studenata: Iz godine u godinu fakulteti u Srpskoj imaju sve manje brucoša

Sve manji broj učenika, masovan odliv stanovništva u inostranstvo kao i pad interesovanja mladih za studije samo su dio razloga što iz godine u godinu fakulteti u Srpskoj imaju sve manje brucoša, a koliko je stanje zabrinjavajuće svjedoči podatak da je za deceniju prepolovljen broj diplomaca i upisanih studenata.

Nova akademska godina na dva javna univerziteta u Srpskoj počela je juče, a amfiteatri ni izbliza nisu puni kao ranije. Pad broja studenata koje bilježe visokoobrazovne ustanove u Srpskoj najbolje se vidi iz podataka Republičkog zavoda za statistiku, prema kojima je u protekloj akademskoj godini bilo ukupno 24.807 studenata što je gotovo duplo manje u odnosu na akademsku 2011/2012. kada je bilo ukupno 46.567 vlasnika indeksa.

Takav trend prati i broj diplomaca pa je tako lani studije završilo 3.585 njih, dok je ta brojka prije deceniju dostigla 7.855.

Univerzitetski profesor i demograf koji se godinama bavi problematikom broja upisanih studenata Stevo Pašalić kaže da su razlozi za ovakvo stanje brojni i višesložni, te da porazna demografija koja je godinama izgovor za loše upisne rezultate nije jedini krivac.

Pad broja studenata iz godine u godinu jeste očekivan shodno broju upisanih osnovaca i srednjoškolaca, to je tipična posljedica demografije, ali veoma mnogo mladih odlazi na studije van granica, pogotovo u Srbiju. Na tamošnjim fakultetima sada ima blizu 6.000 naše djece – priča Pašalić.

Pad je, prema njegovim riječima i posljedica gubitka interesovanja mladih za studiranje, jer im je visoko životni standard u inostranstvu primamljiviji od učenja.

– To je još jedan od ključnih razloga zašto su amfiteatri sve prazniji. Zapad je otvorio granice za radnike i veliki broj srednjoškolaca čim završi školu traži način da ode jer zna da će ovdje imati manju platu čak i ako završi fakultet. Da bi ih motivisali da ostanu ovdje i studiraju neophodna je razvijena ekonomija, da znaju da ih čeka siguran i dobro plaćen posao, povoljni uslovi za rješavanje stambenog pitanja, sigurno mjesto u vrtiću, sve su to uslovi koji se moraju obezbijediti – kategoričan je Pašalić, koji navodi i da bi univerziteti u Srpskoj morali jače da se promovišu u regionu i inostranstvu, navodeći da je vidljivost naših visokoškolskih ustanova odlična na papiru, ali da je u stvarnosti druga priča. Ogromnu razliku u broju upisanih studenata za deceniju, Pašalić objašnjava popularnošću privatnih fakulteta koji su u to vrijeme doživjeli ekspanziju

Prije deset godina imali smo maksimalan broj studenata, a razlog je bila ekspanzija u osnivanju i širenju privatnih univerziteta. Tada su se na studije upisivale i generacije koje su prema starosnoj granici u velikoj mjeri prevazišle godine studija. To je glavni razlog i posljedica te velike cifre koju smo imali – navodi Pašalić.

Nova akademska godina na dva javna univerziteta u Srpskoj počela je juče, a amfiteatri ni izbliza nisu puni kao ranije. Pad broja studenata koje bilježe visokoobrazovne ustanove u Srpskoj najbolje se vidi iz podataka Republičkog zavoda za statistiku, prema kojima je u protekloj akademskoj godini bilo ukupno 24.807 studenata što je gotovo duplo manje u odnosu na akademsku 2011/2012. kada je bilo ukupno 46.567 vlasnika indeksa.

Takav trend prati i broj diplomaca pa je tako lani studije završilo 3.585 njih, dok je ta brojka prije deceniju dostigla 7.855.

KVALITET
Rješenje koje bi moglo zaustaviti strmoglavi pad, prema riječima Steve Pašalića jeste rapidno podizanje kvaliteta u obrazovanju.
– Moramo znati da mi više nemamo kvantitet ni u čemu. Ni u broju stanovnika, niti u broju studenata tako da akcenat mora biti na kvalitetu. Nije problem da imamo manji broj studenata, ali da oni po završetku studija budu visokoobrazovani kadar svuda tražen. S druge strane, društvena zajednica mora dati više prostora najobrazovanijim i najboljima – dodaje Pašalić.

Related Topics:

Društvo

DANAS JE ĐURĐEVDAN! Poslije Božića praznik sa najviše običaja

Srpska pravoslavna crkva (SPC) i vjernici danas slave Svetog Georgija, jednog od devet velikomučenika i prvih stradalnika za hrišćansku veru. Đurđevdan je jedna od najčešćih slava kod Srba.

Sveti Georgije se rodio u kući bogatih roditelja u Kapadokiji. Kad mu je otac postradao kao hrišćanin, majka se preselila u Palestinu, gdje je dječak odrastao.

Već u 20. godini dospio je do čina tribuna u službi cara Dioklecijana. U to vrijeme car je započeo veliki progon hrišćana, a Đorđe je stupio pred cara i rekao da je i on hrišćanin.

Time je započelo njegovo stradanje za vjeru. Tamnica i strašna mučenja nisu ga pokolebali, on se neprestano molio Bogu i Bog ga je isceljivao i spasavao smrti.

Kada je Đorđe molitvom vaskrsao jednog mrtvaca, mnogi su primili vjeru Hristovu, a među njima je bila i careva žena Aleksandra. Car je potom odlučio da Đorđa i svoju ženu osudi na smrt sječenjem glave. Carica je izdahnula na stratištu prije pogubljenja, a Sveti Đorđe je posječen 303. godine.

Sveti Georgije se na ikonama predstavlja u vojvodskom odijelu, na konju, sa koga kopljem probada strašnu aždaju, čime je zadao smrtni udarac „neznaboštvu“. Pod pobjedom koju je Sveti Georgije odneo nad aždajom jverovatno se misli na zaustavljanje progona hrišćana koji je sprovodio car Konstantin.

Svetom Georgiju se čini pomen i 16. novembra, na Đurđic – dan prenosa moštiju u crkvu u Lidiji, njegovom rodnom mjestu.

Poslije Božića Đurđevdan je u srpskom narodu praznik sa najviše običaja. Većina njih odnosila se na zdravlje, plodnost, mliječnost stoke, zdravlje ukućana, na udaju, ženidbu…

Običaj je da se pletu vjenčići od ljekovitih trava koji se bacaju u tekuću vodu. Vjeruje se da venčić ukućanima donosi zdravlje, a polju berićet.

Vjeruje se da će, ako je na Đurđevdan vedro, biti plodna godina, a ako na ovaj praznik pada kiša, biće suša.

Uoči Đurđevdana pletu se i venčići od đurđevskog cvijeća, đurđevka i mlječike i njime se kite kapije i ulazna vrata u kući.

Na Đurđevdan narod odlazi u prirodu, zajednički na đurđevdanski uranak. Za ovu priliku posebno se pripremaju jelo i piće. Narod se veseli često i do podne. Na đurđevdanskim urancima mladi se opasuju vrbovim prućem da budu napredni kao vrbe, kite zdravcem da budu zdravi kao zdravac, koprivom, da kopriva opeče bolest i selenom da im duša miriše kao selen.

Nastavi čitati

Društvo

VOLITE TREŠNJE? E, pa spremite se da za kilogram IZDVOJITE 12 KM

Dolaskom proljeća mnogi se raduju i prvim plodovima sezonskog voća, a među omiljenim su svakako i trešnje.
Međutim, građane je ovog proljeća na tezgama dočekala izrazito visoka cijena trešanja.

Ekonomska situacija u BiH nije na zavidnom nivou, a česta poskupljena dodatno opterećuju kućne budžete. Svaka pa i najmanja poskupljenja udar su na džepove građana, koji već odavno jedva “sastavljaju kraj s krajem”.

Iz godine u godinu primjetan je rast cijena namirnica, pa tako i voća, a ovog proljeća cijena trešanja je dostigla svoj maksimum. Naime, za kilogram ovog sezonskog voća na sarajevskoj tržnici Markale građani moraju izdvojiti 12 KM.

Poređenja radi, u Sarajevu je prošle godine cijena trešanja iznosila od 8 do 10 KM.
Prodavači ističu da je cijena visoka zbog toga što je riječ o prvim plodovima odnosno da još uvijek nije njihova puna sezona kada će cijene biti nešto niže.

Dok je cijena trešanja u glavnom gradu BiH izrazito visoka, u Hercegovini je situacija nešto drukčija. Prve trešnje krajem aprila na hercegovačkim tržnicama koštale su osam KM za kilogram, da bi im cijena početkom maja iznosila od pet do sedam KM za kilogram, piše Klix

Treba istaknuti da je ova cijena takođe viša od prošlogodišnje, koja je na početku sezone iznosila pet KM.

Porast cijena trešanja zabilježen je i u komšiluku. Naime, cijena prvih ovogodišnjih trešanja u Hrvatskoj, tačnije na splitskoj tržnici, dostigla je čak 12 evra.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i još toplije vrijeme, u UTORAK PONOVO PROMJENA

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će biti pretežno sunčano i još toplije vrijeme, uz temperaturu vazduha do 28 stepeni Celzijusovih.

Porast oblačnosti očekuje se u drugom dijelu dana. Duvaće slab do umjeren vjetar, jugozapadnog smijera, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Maksimalna temperatura vazduha od 22 na jugoistoku i jugozapadu, do 28 na sjeveru, u višim predjelima od 15 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Aktuelno