Connect with us

Društvo

DEFICIT 2,6 MILIJARDI: Zbog ogromnog uvoza DOMAĆI PROIZVODI ostaju po strani

Vrijednost izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za devet mjeseci ove godine iznosio je nešto više od 816 miliona maraka, dok je uvoz bio četiri puta veći, pa je tako u Bosnu i Hercegovinu uvezeno oko 3,4 milijarde maraka pomenutih proizvoda.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, poljoprivredno-prehrambeni sektor tokom devet mjeseci zabilježio je deficit u iznosu od 2,6 milijardi maraka i povećan je za sedam odsto u odnosu na deficit u ovom sektoru u istom periodu lani.

“Najznačajniji partneri u razmjeni za devet mjeseci tekuće godine su zemlje CEFTA i EU i to Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Makedonija i Njemačka, kada je riječ o izvozu, i Srbija, Hrvatska, Slovenija, Italija kada je riječ o uvozu”, rekli su u Komori.

Vrijednosno najveći udio u izvozu u ovoj oblasti čine mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, med, proizvodi na bazi žitarica i brašna, te keksi i vafli, a zatim i drugi proizvodi.

“Ako posmatramo strukturu izvoza količinski, najveći udio u izvozu čine bezalkoholna, alkoholna pića i vode, mlijeko i razni mliječni proizvodi, jaja, med, te jestiva biljna ulja i masnoće”, istakli su iz Komore za “Nezavisne novine”.

Kada je riječ o uvozu, koji je izrazito dominantniji, vrijednosno najveći udio u uvozu u ovom sektoru čine bezalkoholna, alkoholna pića i vode, dok su vodeće zemlje uvoza Hrvatska, Srbija, Slovenija i Mađarska. Takođe, u velikim količinama uvozilo se meso i klaonički proizvodi, zatim razni prehrambeni proizvodi i dodaci prehrani, kao i proizvodi na bazi žitarica i brašna, slatki keksi i vafli, te drugi pekarski proizvodi.

“Količinski su se najviše uvozile žitarice, zatim bezalkoholna, alkoholna pića i vode, te hrana za životinje i preparati koji se koriste u ishrani životinja”, istakli su oni.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, istakao je za “Nezavisne novine” da je ovakvo stanje pogubno za poljoprivrednike u Srpskoj i BiH.

“Mi na to ukazujemo protekle dvije decenije. Nažalost, nema nikakvih efekata, jer uvozimo većinu poljoprivrednih proizvoda po dampinškim cijenama, što je na neki način dodatno subvencionisano u zemljama EU, a dolazi kod nas po znatno nižim cijenama nego što mi možemo proizvesti”, rekao je Marinković.

Kako navodi, tako dolazi do kupoprodaje, dok domaći proizvodi ostaju po strani.

“Mi imamo prostora za proizvodnju, međutim, pojave nam se tržišni viškovi zbog nekontrolisanog i prekomjernog uvoza. Mi smo apelovali na to, ali, nažalost, nema efekata jer se ne može postići konsenzus na nivou vlasti BiH”, objašnjava on.

Kako kaže, u BiH postoji potencijal za proizvodnju, ali ne i politička volja.

“Rješenje je vrlo jednostavno, iako svi nastoje da to prikažu kao veoma komplikovano, a to je uvođenje zaštitnih mjera u smislu da se mi kao primarni proizvođači dovedemo na istu poziciju kao uvoznici i da tako konkurišemo na vlastitom tržištu”, istakao je Marinković, dodajući da bi se u budžet BiH slila značajna sredstva uvođenjem prelevmana, kao i carinskih i vancarinskih mjera.

S druge strane, Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Tuzlanski kanton, objašnjava za “Nezavisne novine” da se u BiH ne može proizvesti koliko je potrebno.

“Taj uvoz nama mnogo ne znači, možda samo utiče puno na voćare, jer oni mnogo proizvedu, a nemaju gdje plasirati. Sve ostalo je diskutabilno”, tvrdi Hasanović, dodajući da smo primorani da uvozimo.

Društvo

ŠTA ZA NAFTNI SEKTOR BiH znače sankcije NIS-u?

Naftni distributeri u Republici Srpskoj ne očekuju da će doći do značajnog poremećaja na domaćem tržištu naftnih derivata zbog prekida rada Rafinerije u Pančevu, ali ne znaju kako će se to dugoročno odraziti.

– U ovom trenutku problem kod nas će sigurno imati benzinske pumpe NIS-a i Gasproma koje se snabdijevaju gorivom iz Pančeva, dok ostali imaju druge snabdjevače – objašnjava za Fenu direktor „Krajina petrola“ Milovan Bajić. Njegova kompanija ima ugovor s INA-om, dok drugi uvoze naftu posredstvom luka u Pločama i Kopru.

– Ova situacija sa NIS-om u Srbiji je loša za cijeli region. Prije smo imali rafinerije u Sisku, Pančevu, Rijeci, Skoplju, te Brodu. A sada imamo samo Rijeku i nešto malo u Skoplju – navodi Bajić.

On smatra da je teško bilo šta prognozirati u vezi sa tržištem nafte i naftnih derivata, jer su to posljedice poteza velikih, odnosno globalnih igrača u kojima mali često budu kolateralna šteta.

Trenutno je na benzinskim pumpama u RS pojefitinilo gorivo za pet pfeninga po litru, a razlog je pad cijena sirove nafte na svjetskim berzama.

Sjedinjenje Američke Države uvele su sankcije NIS-u, a Rafinerija u Pančevu je prestala s proizvodnjom usljd nedostatka sirovine jer nije dobila američku licencu za rad.

Sankcije koje su Sjedinjene Američke Države uvele rafineriji NIS u Pančevu neće značajno uticati na snabdijevanje gorivom u Bosni i Hercegovini.

To je izjavila je za Fenu savjetnica federalnog ministra trgovine Merima Maslo, osvrćući se na informaciju da je rafinerija ostala bez sirove nafte za preradu.

Maslo je naglasila kako BiH iz Srbije uvozi oko 20 posto ukupnih količina naftnih derivata, i to isključivo putem Republike Srpske, dok se Federacija BiH dominantno snabdijeva iz pravca Hrvatske, preko rafinerija i distributivnih lanaca koji nisu obuhvaćeni sankcijama.

– To osigurava stabilnost tržišta i kontinuitet isporuke. Sankcije NIS-u neće značajno uticati na tržište goriva u Bosni i Hercegovini, ni na snabdijevanje građana i ekonomije – kazala je Maslo.

Dodala je kako Ministarstvo trgovine kontinuirano prati stanje na domaćem i regionalnom tržištu energenata te, u saradnji sa nadležnim institucijama, poduzima sve potrebne mjere kako bi se osigurala uredna i stabilna opskrba.

– U ovom trenutku nema razloga za zabrinutost, niti očekujemo poremećaje u dostupnosti ili snabdijevanju gorivom na području Federacije BiH – poručila je savjetnica ministra.

Fena

Nastavi čitati

Društvo

IDDEEA “Bez 1,58 miliona KM nema tablica ni LIČNIH DOKUMENATA”

Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) traži da joj se iz budžetske rezerve hitno isplati 1,58 miliona maraka kako bi mogla da plati obaveze prema dobavljačima jer će u suprotnom doći do problema u radu.

Iz agencije navode, kako piše portal Capital.ba, da je problem nastao po usvajanju budžeta za ovu godinu gdje im je budžet smanjen za 4,64 miliona KM. – S obzirom na navedeno Agencija neće moći realizovati planirane aktivnosti u skladu sa Zakonom jer neće moći izmiriti obaveze prema dobavljačima koje proizilaze iz zaključenih ugovora – navode oni u svom prijedlogu upućenom Savjetu ministara BiH.

Navode da će sredstva koristiti za ugovorene obaveze za registarske tablice, lične karte, vozačke dozvole i putne isprave.

Podsjećamo, budžet BiH koji je nedavno usvojen iznosi 1,5 milijardi maraka.

Capital.ba

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno uz kišu, u višim predjelima snijeg

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti oblačno vrijeme sa povremenom kišom koja će u višim predjelima prelaziti u susnježicu i snijeg.

Poslije podne će doći do novog naoblačenja sa padavinama koje će se sa istoka tokom večeri širiti ka zapadu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, a u Hercegovini umjerena, na udare pojačana bura. Jutarnja temperatura vazduha biće od dva do pet, na jugu do osam, u višim predjelima od nula stepeni, a dnevna od šest do 10, na jugu do 15, u višim predjelima od četiri stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Aktuelno