Društvo
DEFICIT 2,6 MILIJARDI: Zbog ogromnog uvoza DOMAĆI PROIZVODI ostaju po strani
Vrijednost izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za devet mjeseci ove godine iznosio je nešto više od 816 miliona maraka, dok je uvoz bio četiri puta veći, pa je tako u Bosnu i Hercegovinu uvezeno oko 3,4 milijarde maraka pomenutih proizvoda.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, poljoprivredno-prehrambeni sektor tokom devet mjeseci zabilježio je deficit u iznosu od 2,6 milijardi maraka i povećan je za sedam odsto u odnosu na deficit u ovom sektoru u istom periodu lani.
“Najznačajniji partneri u razmjeni za devet mjeseci tekuće godine su zemlje CEFTA i EU i to Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Makedonija i Njemačka, kada je riječ o izvozu, i Srbija, Hrvatska, Slovenija, Italija kada je riječ o uvozu”, rekli su u Komori.
Vrijednosno najveći udio u izvozu u ovoj oblasti čine mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, med, proizvodi na bazi žitarica i brašna, te keksi i vafli, a zatim i drugi proizvodi.
“Ako posmatramo strukturu izvoza količinski, najveći udio u izvozu čine bezalkoholna, alkoholna pića i vode, mlijeko i razni mliječni proizvodi, jaja, med, te jestiva biljna ulja i masnoće”, istakli su iz Komore za “Nezavisne novine”.
Kada je riječ o uvozu, koji je izrazito dominantniji, vrijednosno najveći udio u uvozu u ovom sektoru čine bezalkoholna, alkoholna pića i vode, dok su vodeće zemlje uvoza Hrvatska, Srbija, Slovenija i Mađarska. Takođe, u velikim količinama uvozilo se meso i klaonički proizvodi, zatim razni prehrambeni proizvodi i dodaci prehrani, kao i proizvodi na bazi žitarica i brašna, slatki keksi i vafli, te drugi pekarski proizvodi.
“Količinski su se najviše uvozile žitarice, zatim bezalkoholna, alkoholna pića i vode, te hrana za životinje i preparati koji se koriste u ishrani životinja”, istakli su oni.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, istakao je za “Nezavisne novine” da je ovakvo stanje pogubno za poljoprivrednike u Srpskoj i BiH.
“Mi na to ukazujemo protekle dvije decenije. Nažalost, nema nikakvih efekata, jer uvozimo većinu poljoprivrednih proizvoda po dampinškim cijenama, što je na neki način dodatno subvencionisano u zemljama EU, a dolazi kod nas po znatno nižim cijenama nego što mi možemo proizvesti”, rekao je Marinković.
Kako navodi, tako dolazi do kupoprodaje, dok domaći proizvodi ostaju po strani.
“Mi imamo prostora za proizvodnju, međutim, pojave nam se tržišni viškovi zbog nekontrolisanog i prekomjernog uvoza. Mi smo apelovali na to, ali, nažalost, nema efekata jer se ne može postići konsenzus na nivou vlasti BiH”, objašnjava on.
Kako kaže, u BiH postoji potencijal za proizvodnju, ali ne i politička volja.
“Rješenje je vrlo jednostavno, iako svi nastoje da to prikažu kao veoma komplikovano, a to je uvođenje zaštitnih mjera u smislu da se mi kao primarni proizvođači dovedemo na istu poziciju kao uvoznici i da tako konkurišemo na vlastitom tržištu”, istakao je Marinković, dodajući da bi se u budžet BiH slila značajna sredstva uvođenjem prelevmana, kao i carinskih i vancarinskih mjera.
S druge strane, Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Tuzlanski kanton, objašnjava za “Nezavisne novine” da se u BiH ne može proizvesti koliko je potrebno.
“Taj uvoz nama mnogo ne znači, možda samo utiče puno na voćare, jer oni mnogo proizvedu, a nemaju gdje plasirati. Sve ostalo je diskutabilno”, tvrdi Hasanović, dodajući da smo primorani da uvozimo.
Društvo
HLADNI RADIJATORI U BIJELJINI: Loš ugalj obustavio isporuku toplotne energije
Korisnici usluga Gradske toplane u Bijeljini danima nemaju grijanja, a iz Toplane kažu da je razlog za to ugalj slabijeg kvaliteta i najavljuju skoru nabavku kvalitetnijeg i bolje grijanje.
U saopštenju je navedeno da je slabiji kvalitet nabavljenog uglja prouzrokovao i kvar na postrojenju preduzeća koji je juče uspješno saniran, ali je uredna isporuka toplotne energije i dalje onemogućena korisnicima zbog nedostatka kvaliteta uglja.
Ističe se da su svi kvarovi na toplovodnoj mreži sanirani.
“U narednim danima očekuje se isporuka uglja boljeg kvaliteta, te će isporuka toplotne energije biti uredna svim korisnicima koji su priključeni na sistem daljinskog grijanja”, navode iz Toplane.
Gradska toplana uputila je izvinjenje korisnicima što su ovih dana, na nižoj temperaturi, bez toplih radijatora.
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i malo toplije
U Republici Srpskoj i FBiH će biti sunčano i toplije uz malu do umjerenu oblačnost, a na istoku povećanu.
Jutro će biti pretežno vedro u većini krajeva, osim na istoku gdje će i dalje biti oblačno. Po kotlinama i uz riječne tokove česta magla.
Minimalna temperatura od minus tri do dva, na jugu do četiri, u višim predjelima od minus šest, a maksimalna od četiri stepena na istoku do 10 na sjeveru, na jugu do 13 stepeni Celzijsuovih, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Društvo
NEMA KRAJA: Rastu sve cijene, jeftinije samo odjeća i obuća
Cijene svih proizvoda su na godišnjem nivou porasle, dok su jedino jeftinije odjeća i obuća, piše u podacima Agencije za statistiku BiH.
Kako se navodi u ovim podacima, cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Bosni i Hercegovini, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u oktobru 2025. godine u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku su više za 0,4%.
“Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u oktobru 2025. godine u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku je zabilježen rast cijena u odjeljcima alkoholna pića i duvan za 0,1%, odjeća i obuća za 0,9%, stanovanje i režijski izdaci za 2,0%, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 0,3%, zdravstvo za 0,2%, prevoz za 0,5%, obrazovanje za 0,1% i restorani i hoteli za 0,2%”, piše u podacima.
Dodaje se da su niže cijene u oktobru u odnosu na prethodni mjesec zabilježene u odjeljku rekreacija i kultura za 0,1% i ostala dobra i usluge za 0,2%.
“Na godišnjem nivou u prosjeku zabilježen rast nivoa cijena od 4,3%. Nivo cijena u oktobru 2025. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši je za 4,3%”, stoji u podacima.
Dalje se navodi da je prosječni rast cijena zabilježen u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 6,9%, alkoholna pića i duvan za 3,8%, stanovanje i režijski izdaci za 5,2%, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 1,8%, zdravstvo za 5,5%, komunikacije za 1,7%, rekreacija i kultura za 4,7%, obrazovanje za 3,3%, restorani i hoteli za 7,8% te ostala dobra i usluge za 2,5%.
“Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljku odjeća i obuća za 8,2%”, navodi se u podacima.
Redžo Omerbašić, potpredsjednik Kluba potrošača Posavskog kantona, rekao je za “Nezavisne novine” da je u tržnim centrima sve više proizvoda koji su pred istek roka.
“Tako dolazi do akcija dva za jedan, sniže se cijene i tako dalje. Tu robu najviše uzimaju, odnosno kupuju penzioneri. Objektivno govoreći, nisu sve cijene otišle nagore, jer potrošači reaguju kod ministarstva trgovine kod enormnih skokova cijena i one se onda spuste”, kaže Omerbašić.
Prema njegovim riječima, sad je nekako najveći problem nekontrolisan rast cijene peleta.
“Neke cijene proizvoda drastično se povise, ali intervenišemo odmah mi iz zaštite potrošača, tako da neke informacije da su cijene svih proizvoda povećane jednostavno nisu tačne”, naglasio je Omerbašić.
-
Politika14 sati agoVUKOVIĆ UPOZORAVA: Proglašenje “Muslimanskog bratstva” terorističkom organizacijom otvara ozbiljna pitanja za BiH
-
Politika2 dana agoUPRKOS HELEZOVOJ ZABRANI Sijarto sletio u Banjaluku
-
Region13 sati agoU TUMORU GENERALA PAVKOVIĆA PRONAĐEN URANIUM I TEŠKI METALI: “Revolucionaran dokaz o posljedicama NATO bombardovanja”
-
Politika1 dan ago“ĆUTOLOG” NA NAJPLAĆENIJOJ FUNKCIJI! Šljivićeva sjela u RUGIPP dok 16 doktora nauka čeka posao
-
Politika2 dana agoŠLJIVIĆ ODGOVORILA GRAHOVČEVOJ: „Moje diplome su u Narodnoj skupštini, a salon ljepote ne znači da nisam pravnik“
-
Politika12 sati agoŠOKANTNO! Šta sve od imovine ima “PREPOŠTENI” Luka Petrović, direktor ERS-a?
-
Politika3 dana agoERS PRED KOLAPSOM! “Gacko” ispao sa mreže, “Ugljevik” ostaje bez uglja
-
Svijet2 dana agoPROCURIO VOJNI PLAN NJEMAČE U SLUČAJU SUKOBA SA RUSIJOM: Brza mobilizacija 800 hiljada NATO vojnika
