Connect with us

Društvo

Desetočlana porodica Savić NEMA DOVOLJNO NI ZA HRANU

U skromnom, čistom stanu u banjalučkom naselju Starčevica živi desetočlana porodica Savić. Mama i tata i osmoro djece.

Goran je pomoćni radnik na građevini, bori se kao lav za porodicu. Petoro djece ide u školu, a o troje najmanjih brine mama Suzana. Ne krije koliko im je težak život, a na pitanje šta im je u ovom momentu najpotrebnije, brzo odgovara hrana.

A od hrane je potrebno baš sve. Jer treba nahraniti ukućane, djecu koja dolaze iz škole, one koji se na nastavu spremaju i troje najmlađih koji se od mame ne odvajaju. Kako uspjevaju da obezbijede i to što imaju, Suzana ne može da objasni. Jer dok plate stanarinu od 400 KM, pa još za ostale dažbine plate oko 150 maraka, porodici ostane baš malo toga na raspolaganju.

-Od plate šta ostane uspijemo da kupimo najosnovnije. Brašno, ulje i šta djeci treba za školu – priča za Srpskainfo skromno ova mlada žena. Suze su joj krenule kada smo je pitali da li imaju dovoljno hrane za tri obroka u danu. Sa knedlom u grlu rekla je da ne.

Praznici su pred vratima, mnogi će je dočekati pune trpeze i sa brdom poklona, a ova porodica skromno, sa onim što budu imali. Ipak, kako Suzana kaže, svake godine se snalaze da bar na jedan praznični dan imaju nešto više i bolje da spreme.

-Muž radi teško, sve što mora. Nema veze što je snijeg i minus. Sada će mu plata biti manja, jer se zimi malo radi. A najgore nam je plaćati stan, plus režije. To je mjesečno oko 550 maraka. Šta ostane moram uzeti hranu i njima za školu. Ali niko od njih ne traži puno, kada vide da nemamo. Skromni su – tiho priča.

Od petoro školaraca troje ide u srednju školu, a dvije curice u osnovnu. Najstarija Bojana ima 17 godina, Luka 16, Tanja 15, Vanja 13, Anja 8, David 6, Sanja 4 i Bogdan 2.

-Dvoje najmlađih su baš vezani za mene. Čim jedno uzmem u ruke i drugo hoće – priča Suzana, očiju punih ljubavi gledajući u djecu.

U vrijeme naše posjete, David nije imao problem da se raspriča. Veselo, dječje govorio nam je kako on već sljedeće godine kreće u školu. Sanja je stidljivo ćutala i sa suzama u očima sa stolice gledala u mamu, povremeno tražeći njenu ruku. A najmlađi Bogdan nije se skidao iz maminog naručja. Dvije ćerke školuju se za frizerke, a sin za mehaničara grijanja. Djevojke do skora nisu imale mjesečnu kartu, pa im je kupljena, priča Suzana. Jer se njihova škola nalazi na drugom kraju grada. Posebno je teško sada u zimu pješačiti tolike kilometre, a roditelji žele da im olakšaju život, koliko god je to moguće.

Imamo pravo na besplatan prevoz sa jednog srednjoškolca, za druge nemam. Manji idu u OŠ ’Vuk Karadžić’ u Boriku, pješke. Kada su prva smjena, iz kuće izlaze u 6.50 – kaže ona.

Ranije je ovoj porodici stizala pomoć, od ljudi koji su čuli za njihovu situaciju. Najviše pomoći dobijali su u odjeći. Suzana naglašava koliko im je dragocjen „Mozaik prijateljstva“. Tamo idu po obrok kada su u prilici. Kako je stiglo hladno vrijeme, Suzana sa malom djecom ne može pješke daleko, pa tako ni do „Mozaika prijateljstva“. Onda u pomoć uskaču starija djeca, koja odu po hranu, kada stignu do svojih obaveza.

-Pokušavam da svaki dan skuvam nešto, ali to nije dovoljno. Treba djecu dočekati iz škole, ali dati da jedu i onima koji kreću u školu – tiho govori. Kada bi imali novca, davali bi djeci da kupe sebi užinu, kao što to radi većina njihovih vršnjaka. Osim hrane, ovoj porodici je potrebna i zimska obuća.

-Za sada djeca imaju dovoljno odjeće, ali je potrebna obuća, posebno za one starije – skromno govori ona. Suzana i suprug u Banjaluku su došli prije nekoliko godina. Ona je iz Prijedora, suprug iz Oštre Luke i ovdje nemaju nikoga.

-Muž je došao u Banjaluku, našao posao, počeo da radi. Ovdje smo šest, sedam godina, a u ovom stanu pet – priča ona.

PLAC ZA KUĆU DOBILI OD GRADA
Suzana priča kako su od Grada, poslije izbora, dobili plac u Kuljanima. –Sada nam je potrebno da napravimo krov nad glavom, ali trebamo građevinski materijal. Molim sve ljude dobre volje i firme koje mogu da pomognu, da nam izađe u susret – kaže ona. Do sada je ova porodica dva puta dobila po 750 maraka pomoći Vlade RS na osnovu statusa nezaposlenog roditelja sa četvoro i više djece.
-Rečeno nam je da će isplata biti i decembru, ali ne znam kada – kaže ona. Oni koji žele i u prilici su da pomognu porodicu Savić, mogu da pozovu Suzanu na broj telefona 064/40-30-307.

Izvor: srpskainfo

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno oblačno i hladnije

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme, a u pojednim područjima mogući su lokalni pljuskovi i grmljavina.

U prvom dijelu dana će biti promjenljivo oblačno uz sunčane intervale, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom popodneva uslijediće postepeno raslojavanje oblačnosti i biće sunčanije, dok se na jugu očekuje naoblačenje s prolaznom kišom i pljuskom praćenim grmljavinom.
U nastavku dana razvijaće se oblačnost s prolaznim padavinama u brdsko-planinskim predjelima od jugozapada ka istoku.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 13 do 17, na jugu do 20, u višim predjelima od 10, a dnevna od 27 do 32, u višim predjelima od 22 stepena Celzijusova.

Duvaće slab do umjeren vjetar, na jugu i planinama povremeno jak sjevernih smjerova.

Nastavi čitati

Društvo

GORI LIGNIT NA BUKOVOJ KOSI: Prijedorčani traže hitnu reakciju nadležnih (VIDEO)

Lignit koji trenutno gori na Bukovoj Kosi, ugrožova zdravlje ljudi čije su kuće udaljene samo nekoliko metara od rudnika lignita, a iz Udruženja “Prijedor se budi” pozivaju nadležne da reaguju, kako bi se spriječilo dalje zagađenje i zaštitilo zdravlje ljudi.

Snimak koji su poslali snimljen je danas, a kako pojašnjavaju, lignit je ugalj slabog kvaliteta koji se samozapaljuje, naročito u prisustvu vlage u vazduhu ili padavina.

“Lignit ne gori otvorenim plamenom, a u atmosferu ispušta sumpor, olovo, živu, arsen i kadmijum i time ne ugrožava samo atmosferu, već i zdravlje ljudi čije su kuće udaljene samo nekoliko metara od rudnika lignita na Bukovoj Kosi. Zahtijevamo hitnu akciju, transparentnost i odgovornost vlasti kako bi se spriječilo dalje zagađenje i zaštitilo zdravlje svih nas”, istakli su u svom saopštenju.

@nezavisnenovine Gori lignit na Bukovoj Kosi. #lignit #bukovakosa #prijedor #republikasrpska #bih #bosnaihercegovina ♬ original sound – Nezavisne novine

Nastavi čitati

Društvo

ALARMANTNO ZAGAĐENJE: Termoelektrane u BiH šest puta iznad zakonskih granica, Ugljevik rekorder

Hronični propusti vlada Zapadnog Balkana u sprovođenju zakona doveli su do toga da je zagađenje sumpor-dioksidom (SO2) iz zastarjelih termoelektrana na ugalj u regionu premašilo zakonske granice za čak šest puta u 2024. godini.

Sedmi izvještaj Bankwatcha “Uskladiti ili Zatvoriti”, nastao u saradnji sa Centrom za životnu sredinu i Aarhus Centrom u BiH, otkriva da su i zagađenje prašinom i dušikovim oksidima (NOx) iz termoelektrana na ugalj ponovo prekoračili maksimalne dozvoljene granice.

Posebno zabrinjavajuće je to što je čak šest blokova u regionu u 2024. godini premašilo svoje dozvoljene emisije SO2 za više od deset puta, a četiri od njih nalaze se upravo u Bosni i Hercegovini: Ugljevik, Gacko, Tuzla 6 i Kakanj 7. Po prvi put su termoelektrane u BiH bile najveći emiteri SO2 u regionu, sa 212.840 tona, što je povećanje u odnosu na prethodnu godinu i čak 11,3 puta više od dozvoljenog.

Ugljevik prednjači u zagađenju
Termoelektrana Ugljevik je po peti put od 2018. godine imala najveće apsolutne emisije u BiH i u regionu. Iako je postrojenje za odsumporavanje dobilo upotrebnu dozvolu u novembru 2021. godine, ono očigledno nije radilo. Emisije iz Ugljevika u 2024. godini iznosile su 112.943 tone, što je više nego 2023. godine, a od 2018. godine ukupne emisije sumpor-dioksida iz ove termoelektrane su se povećale. Iako je RiTE Ugljevik u postrojenje za odsumporavanje potrošila najmanje 85 miliona eura, sada priznaju da ono ne radi, delimično zbog toga što je to “ekonomsko opterećenje”.

“Emisije SO2 u Bosni i Hercegovini se iz godine u godinu povećavaju. Termoelektrane su sve manje operativne. Ugljevik je prošle godine, u novembru i decembru, bio van pogona. Koristi se ugalj sve lošijeg kvaliteta. Pojedini rudnici su već zatvoreni, a mnogi drugi su pred zatvaranjem. Sve ovo nam govori da, ukoliko institucije ne reaguju što prije, mi ćemo uskoro moći da kažemo da smo zakasnili sa energetskom transformacijom”, istakao je Dragan Ostić iz Centra za životnu sredinu.

Najveći zagađivač prašinom u regionu u 2024. godini bila je TE Gacko. Emitovala je 3.339 tona – čak 13,7 puta više od dozvoljenog. Uprkos najavljenim smanjenjima emisija u oktobru 2023. godine nakon protesta lokalnog stanovništva, zagađenje iz Gacka u 2024. godini bilo je čak i veće nego prethodne godine.

Nelegalni rad i nedostatak odgovornosti
Osim kršenja Nacionalnih planova za smanjenje emisija (NERP), tri zemlje Zapadnog Balkana, uključujući BiH, sa termoelektranama na ugalj koje su podložne odstupanju “opt-out” (ograničavanja radnog vremena) sada krše ovu odredbu. Tuzla 3, Tuzla 4 i Kakanj 5 su se morali zatvoriti do kraja 2023. godine, ali to nisu učinili. Sekretarijat Energetske zajednice otvorio je brojne postupke protiv zemalja, ali to do sada nije bilo dovoljno da “posrami vlade da djeluju”.

Denis Žiško iz Aarhus centra u BiH ističe da su vlasti u BiH i Elektroprivreda BiH nastavile nekažnjeno kršiti obaveze iz NERP-a.

“Nisu ugradili postrojenja za smanjenje emisija zagađujućih materija i nelegalno su produžili rad blokova 3 i 4 u termoelektrani Tuzla i bloka 5 u termoelektrani Kakanj. Činjenica je da bi ulaganje u mjere za smanjenje zagađenja dovelo do povećanja cijene električne energije, što našim populističkim vlastodršcima ne odgovara, pa su očigledno zaključili da im se više isplati nastaviti trovati svoje građane?”

Sedam godina je prošlo od kada su novi standardi zagađenja vazduha stupili na snagu na Zapadnom Balkanu u skladu s Ugovorom o uspostavi Energetske zajednice. Međutim, u 2024. godini emisije sumpor-dioksida iz termoelektrana na ugalj uključenih u NERP Bosne i Hercegovine, Kosova*, Sjeverne Makedonije i Srbije i dalje su bile ukupno šest puta veće od dozvoljenog.

“Za šest mjeseci, Mehanizam EU za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) konačno će ograničiti izvoz električne energije iz zemalja Zapadnog Balkana s visokim udjelom ugljika uvođenjem naknada na uvoz u EU. To će stare, neefikasne termoelektrane na ugalj učiniti još manje ekonomičnim. Ali balkanske vlade i elektroprivrede djeluju nesvjesno, kao da imaju svo vrijeme ovog svijeta. Hitno su potrebni jasni, izvodljivi planovi”, upozorava na kraju Davor Pehchevski, koordinator za energetiku na Balkanu iz mreže CEE Bankwatch.

Nastavi čitati

Aktuelno