Društvo
Šta poslije kandidatskog statusa za BiH
Dodjela kandidatskog statusa je događaj godine za BiH. Međutim, prvi stvarni zaista ozbiljan korak naprijed biće kada se odredi datum početka pristupnih pregovora između BiH i EU.
To za Srpskainfo kaže bivši šef Misije BiH pri EU, Igor Davidović, komentarišući vijesti iz Brisela da BiH napokon dobija status zemlje kandidata, nepunih sedam godina od podnošenja zahtjeva za članstvo.
Pomoć iz EU
Davidović naglašava da je sada pravo pitanje koliko dugo ćemo biti u statusu kandidata i od čega zavisi početak pregovora. Primjera radi, 18. juna 2004. Brisel je Hrvatskoj dodijelio status kandidata za članstvo u EU, a 3. oktobra 2005. otvoreni su pristupni pregovori te zemlje sa EU.
Pregovori o pristupanju EU se završavaju kada je postignuta saglasnost EU i države kandidata u svih 35 poglavlja i kad to potvrdi i Evropski savjet. S obzirom na veliki obim pravila i propisa EU koje svaka država kandidat mora donijeti kao svoje nacionalno pravo, pregovori često dugo traju.
Kandidati zato dobijaju finansijsku, administrativnu i tehničku pomoć tokom tog pretpristupnog perioda. Kako saznajemo, iz Brisela su vlasti u BiH već pitali da li imaju dovoljno kapaciteta, posebno sposobnih kadrova da proces pregovaranja iznesu do kraja, nudeći pomoć. Ako odgovor iz BiH bude pozitivan, proces pregovaranju mogao bi prije da počne.
Brža varijanta
– U praksi, kada se zemlji dodijeli status zemlje kandidata, treba da se odredi i datum početka pregovora. A to može da potraje veoma dugo. Nećemo da idemo s pesimističnim primjerima koliko dugo čeka, na primjer, Turska, koja je tu šampion, ali da bi se pregovori otvorili sasvim je sigurno da će EU od nas tražiti nekakve uslove. Ako ne nove, makar realizaciju dosadašnjih starih – navodi Davidović.
U pitanju je dosadašnjih tzv. 14 prioriteta za BiH u okviru kojih se krije ispunjavanje mnogo većeg broja pravnih, političkih, ekonomskih i drugih uslova. Samo neki od njih su: izbori po evropskim standardima, nezavisnost pravosuđa, novi zakon o VSTS, reforma Ustavnog suda BiH uključujući i rješavanje pitanja međunarodnih sudija, borba protiv korupcije, depolitizacija javnih preduzeća, sloboda medija i zaštita novinara…
Da li ćemo morati da ih ispunimo prije početka pregovora?
– Ja sam se oduvijek zalagao da je bolje te uslove rješavati tokom pregovora po poglavljima. Ako ih ne riješimo, ako se ne prilagodimo evropskom standardu, ta poglavlja nećemo zatvoriti. I to bi bila mnogo brža varijanta i za nas i za EU, ili bi na taj način imali pouzdan pokazatelj jesmo li mi u BiH stvarno opredijeljeni za članstvo i da li možemo da ispunimo uslove od kojih EU evidentno neće odustati. Ovako, ako se postavljaju uslovi na neodređen rok, onda o svakom od tih uslova možemo beskonačno da pregovaramo i da ništa ne uradimo jer ne vidimo šta je krajnji cilj – upozorava Davidović.
KORIST
Obaveze na evropskom putu su manje-više jasne, ali građane BiH zanima kakvu će korist imati od toga što je BiH zvanično kandidat za članstvo.
– Dobijanje statusa kandidata znači mnogo u političkom, ali i u drugom pogledu. Više nisu toliko u pitanju izdašni pretpristupni fondovi; mi smo velike količine novca već dobili od EU, mada ćemo dobijati i dalje. Međutim, ako ste zemlja kandidat, onda su te procedure olakšane i sa zemljom koja je kandidat mnogo se drugačije razgovara. Kandidat ima pristupe i drugim forumima EU i drugim sredstvima i fondovima – objašnjava Davidović.
Društvo
OBJAVLJEN KOMPLETAN SPISAK! Ovo je 20 deficitarnih zanimanja u Republici Srpskoj, posao vas čeka odmah nakon škole!
Učenici koji u školskoj 2026/2027. godini upišu neko od 20 deficitarnih zanimanja u Republici Srpskoj imaće pravo na mjesečnu stipendiju od 100 KM, kao i na plaćene troškove prevoza tokom trajanja nastavne godine.
Vlada Republike Srpske usvojila je Informaciju o stipendiranju deficitarnih zanimanja za školsku 2026/2027. godinu, a za ovu namjenu u 2026. godini obezbijeđeno je ukupno 900.000 KM.
Na listi deficitarnih zanimanja za narednu školsku godinu nalaze se:
* izvršilac radova na saobraćajnicama,
* armirač-betonirac,
* pekar,
* mesar,
* vozač motornih vozila,
* konobar,
* kuvar,
* električar-elektroinstalater,
* bravar-zavarivač,
* trgovac,
* CNC operater,
* mehaničar mehatronike, pneumatike i hidraulike,
* rukovalac građevinskim i pretovarnim mašinama i kranovima,
* frizer,
* auto-električar,
* agroproizvođač,
* alatničar,
* stolar,
* auto-mehaničar,
* mehaničar grijne i rashladne tehnike.
Za školsku 2026/2027. godinu planiran je upis 944 učenika u ova zanimanja i devet struka, u 40 srednjih škola na području 29 jedinica lokalne samouprave.
Iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske za Mondo kažu, da su deficitarna zanimanja određena na osnovu prijedloga lokalnih zajednica i društvenih partnera, s ciljem podsticanja upisa učenika u zanimanja koja su potrebna tržištu rada, ali za koja učenici iskazuju najmanje interesovanja.
Nakon analize dostavljenih prijedloga, lista je definisana Pravilnikom o planu upisa učenika u prvi razred srednjih škola, pri čemu su zanimanja određena po školama i lokalnim zajednicama.
“Upisna politika u srednje škole kreira se u skladu sa potrebama tržišta rada i potrebama za nastavak školovanja na visokoškolskim ustanovama. U proces planiranja uključeni su srednje škole, jedinice lokalne samouprave, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske, Privredna komora Republike Srpske, Unija poslodavaca Republike Srpske i Komora samostalnih preduzetnika Republike Srpske”, rečeno je za Mondo iz Ministarstva prosvjete.
Na osnovu njihovih analiza i procjena definišu se upisne kvote i lista zanimanja za kojima postoji najveća potreba među poslodavcima.
“Podaci Ministarstva pokazuju da su u proteklih šest godina za stipendiranje učenika koji se obrazuju za deficitarna zanimanja iz Budžeta Republike Srpske izdvojena oko 4,2 miliona KM. Od tog iznosa 2,8 miliona KM utrošeno je za stipendije, a 1,4 miliona KM za troškove prevoza”, kažu u ovom ministarstvu.
U tom periodu, kako navode, stipendirano je više od 3.500 učenika.
“Analize Ministarstva pokazuju da najveći nedostatak radne snage postoji u oblastima ugostiteljstva i turizma, mašinstva i obrade metala, te elektrotehnike. Posebno su tražena zanimanja kuvar, konobar, bravar-zavarivač i električar-elektroinstalater, što potvrđuje da je program usmjeren na kadrove za kojima postoji najveća potreba na tržištu rada”, rekli su u Ministarstvu prosvjete i kulture.
Upis učenika u prve razrede srednjih škola u Republici Srpskoj za školsku 2026/2027. godinu počeo je juče, a planirano je da bude upisano ukupno 9.840 učenika u 13 struka i 77 zanimanja.
(Mondo)
Društvo
KO ĆE ZAŠTITITI NAJUGROŽENIJE? Šokantan izvještaj iz Prijedora ogolio istinu o nedostatku radnika!
Prijedorski Centar za socijalni rad u nezavidnoj je poziciji kada je riječ o raspoloživim kadrovskim kapacitetima i taj problem nastoji prevazići dobrom organizacijom u preraspodjeli poslova, navedeno je u izvještaju o radu i planu rada ove ustanove.
U izvještaju je navedeno da je riječ o poslovima koji su visoko složeni i često neodložni, prenijela je Srna.
Pripravnici i volonteri
– I u tekućoj godini planiramo nastaviti praksu prijema određenog broja pripravnika i volontera, kako bismo obezbijedili neophodan stručni kadar, a sve s ciljem nesmetanog, kvalitetnog i blagovremenog obavljanja poslova iz svoje nadležnosti – istaknuto je u Centru.
Centar za socijalni rad je 2025. godinu završio sa 55 zaposlenih, od kojih je odsutno bilo devet, a od tih devetero sedam je stručnih radnika.
– Taj trend nastavljen je i početkom 2026. godine kada je za dva stručna radnika prestao radni odnos, dok su još najmanje dva odsutna na duži vremenski period zbog privremene spriječenosti za rad. Shodno tome, Centar se trenutno nalazi u situaciji da obavlja poslove iz svoje nadležnosti sa umanjenim kadrovskim kapacitetom, odnosno sa 11 stručnih radnika manje, što ukupno predstavlja nedostatak od 13 radnika – naglašeno je u izvještaju.
Ograničene mogućnosti
Iz ove ustanove su ukazali na ograničenu mogućnost angažovanja zamjenskog kadra, kao dodatni problem, imajući u vidu nedostatak stručnih radnika na tržištu rada, posebno u oblasti socijalne zaštite.
– Da bi stručni radnik stekao mogućnost da zasnuje radni odnos u Centru, odnosno ustanovi socijalne zaštite, mora da ima položen stručni ispit za rad u ustanovama socijalne zaštite. Pravilnikom o polaganju stručnog ispita u oblasti socijalne zaštite propisano je da stručni ispit iz oblasti socijalne zaštite može polagati samo lice koje je pripravnički staž odradilo u ustanovi socijalne zaštite – podsjetili su iz ove ustanove.
Oni smatraju da je u takvom pravilniku problem nedostatka stručnih radnika.
– Naime, iako imamo dosta diplomiranih psihologa, pedagoga, pravnika i drugih zanimanja koja ulaze u propisanu grupu zanimanja stručnih radnika u socijalnoj zaštiti, oni nemaju mogućnost da polažu stručni ispit iz te oblasti ukoliko nisu odradili pripravnički staž u ustanovi socijalne zaštite – podsjetili su u Centru za socijalni rad Prijedor.
Iz Centra su napomenuli da se to odnosi i na ljude koji imaju višegodišnje radno iskustvo i položene stručne ispite iz drugih oblasti, kao što je rad u organima uprave ili u vaspitno-obrazovnim ustanovama.
facebook
x twitter
viber
Društvo
MALA NINA (10) NIKADA NIJE ZNALA ZA BEZBRIŽNO DJETINJSTVO! Od rođenja bije bitku sa teškim bolestima, pomozimo joj da pobijedi!
Humanitarna fondacija “Budi human – Aleksandar Šapić” prikuplja novčana sredstva za Ninu Blanušu, djevojčicu rođenu 2016. godine, kojoj su neophodni kontinuirani tretmani, terapije i medicinska podrška.
Nina je, prema podacima fondacije, rođena iz uredne trudnoće, u 38. gestacijskoj nedjelji, prirodnim putem. Međutim, zbog komplikacija i stanja nakon hipoksično-ishemične encefalopatije, odnosno teškog gušenja novorođenčeta, liječena je na oksigenoterapiji. Već od petog i po mjeseca života ima žarišne epileptične napade, zbog čega od šestog mjeseca koristi antiepileptičnu terapiju.
Svaki dan je nova borba
Nini su ustanovljene dijagnoze G80.0 Paralysis cerebralis spastica quadriplegica i G40.2 Epilepsia symptomatica. Kako navodi fondacija, neurološki ima spastičnu kvadriparezu, globalno kašnjenje u razvoju, epilepsiju, strabizam i težak stepen skolioze.
Zbog svog zdravstvenog stanja, Nina ne sjedi i ne hoda, nije uspostavila kontrolu sfinktera, a od razvojnih miljokaza ostvarila je samo djelimičnu kontrolu glave. Neophodno joj je stalno prisustvo roditelja, kao i kontinuirana medicinska i terapijska podrška, prenosi Telegraf.rs, Srbija danas.
Potrebni su joj tretmani, pregledi i pomagala
Da bi napredovala i imala šansu za kvalitetniji život, Nini su potrebni intenzivni fizikalni tretmani, logopedsko-defektološki tretmani, specijalistički pregledi, neurostimulacija, osteopatske terapije, ortopedska pomagala i kolica.
Prema podacima dostupnim na profilu fondacije, za Ninino liječenje i tretmane potrebno je prikupiti više od 4,2 miliona dinara, dok je do sada prikupljen deo sredstava. Fondacija napominje da ukupan potreban iznos može da se mijenja ukoliko nastanu dodatni troškovi tokom lečenja.
Kako pomoći Nini
Svi koji žele da pomognu mogu to učiniti slanjem SMS poruke:
1685 na 3030
Pomoć je moguća i uplatom preko Humanitarne fondacije „Budi human – Aleksandar Šapić“, kao i putem elektronskih donacija na profilu korisnika.
Svaka donacija, bez obzira na iznos, Nini može da znači korak bliže ka terapijama koje su joj neophodne.
Kada su u pitanju bolesna djeca, teško je pronaći prave riječi. Ali ono što možemo jeste da se ujedinimo, podijelimo apel i pomognemo koliko možemo. Za Ninin osmeh, za svaki njen napredak i za bolje sutra.
-
Politika14 sati agoDODIKOVI KANDIDATI NEMAJU ŠANSE? Najnovije istraživanje agencije Ipsos pokazalo OGROMNU PREDNOST STANIVUKOVIĆA!
-
Politika2 dana agoVUKOMANOVIĆ: Povećenje koja Vlada daje penzionerima će vraćati njihovi praunuci
-
Politika2 dana ago„MOŽDA JE ZORI ZORA, ALI GRAĐANIMA MRAK”: Srpska se zadužuje još 800 miliona KM!
-
Politika3 dana agoOSTAVKA UZ TEŠKE OPTUŽBE: Elek prozvao gradonačelnika Ćosića, pa napustio čelo “Jahorine”!
-
Politika2 dana agoPOSLANIK LISTE ZA PRAVDU I RED MILAN SAVANOVIĆ: “U pokretu više nema ni pravde, ni reda”
-
Politika3 dana agoKRESOJEVIĆ PITAO PREMIJERA: Kako je jedan čovjek važniji od 300.000 penzionera?
-
Banjaluka2 dana agoOD DANAS NOVE LINIJE I TERMINI: Na snazi ljetni red vožnje u javnom prevozu
-
Politika2 dana agoBOLESNA SUJETA ILI MEDICINSKI PROBLEM? Kako seoska zatucanost i naduveni ego Ljubiše Petrovića sahranjuju Bijeljinu!
