Connect with us

Društvo

Šta poslije kandidatskog statusa za BiH

Dodjela kandidatskog statusa je događaj godine za BiH. Međutim, prvi stvarni zaista ozbiljan korak naprijed biće kada se odredi datum početka pristupnih pregovora između BiH i EU.

To za Srpskainfo kaže bivši šef Misije BiH pri EU, Igor Davidović, komentarišući vijesti iz Brisela da BiH napokon dobija status zemlje kandidata, nepunih sedam godina od podnošenja zahtjeva za članstvo.

Pomoć iz EU
Davidović naglašava da je sada pravo pitanje koliko dugo ćemo biti u statusu kandidata i od čega zavisi početak pregovora. Primjera radi, 18. juna 2004. Brisel je Hrvatskoj dodijelio status kandidata za članstvo u EU, a 3. oktobra 2005. otvoreni su pristupni pregovori te zemlje sa EU.

Pregovori o pristupanju EU se završavaju kada je postignuta saglasnost EU i države kandidata u svih 35 poglavlja i kad to potvrdi i Evropski savjet. S obzirom na veliki obim pravila i propisa EU koje svaka država kandidat mora donijeti kao svoje nacionalno pravo, pregovori često dugo traju.

Kandidati zato dobijaju finansijsku, administrativnu i tehničku pomoć tokom tog pretpristupnog perioda. Kako saznajemo, iz Brisela su vlasti u BiH već pitali da li imaju dovoljno kapaciteta, posebno sposobnih kadrova da proces pregovaranja iznesu do kraja, nudeći pomoć. Ako odgovor iz BiH bude pozitivan, proces pregovaranju mogao bi prije da počne.

Brža varijanta
– U praksi, kada se zemlji dodijeli status zemlje kandidata, treba da se odredi i datum početka pregovora. A to može da potraje veoma dugo. Nećemo da idemo s pesimističnim primjerima koliko dugo čeka, na primjer, Turska, koja je tu šampion, ali da bi se pregovori otvorili sasvim je sigurno da će EU od nas tražiti nekakve uslove. Ako ne nove, makar realizaciju dosadašnjih starih – navodi Davidović.

U pitanju je dosadašnjih tzv. 14 prioriteta za BiH u okviru kojih se krije ispunjavanje mnogo većeg broja pravnih, političkih, ekonomskih i drugih uslova. Samo neki od njih su: izbori po evropskim standardima, nezavisnost pravosuđa, novi zakon o VSTS, reforma Ustavnog suda BiH uključujući i rješavanje pitanja međunarodnih sudija, borba protiv korupcije, depolitizacija javnih preduzeća, sloboda medija i zaštita novinara…

Da li ćemo morati da ih ispunimo prije početka pregovora?

– Ja sam se oduvijek zalagao da je bolje te uslove rješavati tokom pregovora po poglavljima. Ako ih ne riješimo, ako se ne prilagodimo evropskom standardu, ta poglavlja nećemo zatvoriti. I to bi bila mnogo brža varijanta i za nas i za EU, ili bi na taj način imali pouzdan pokazatelj jesmo li mi u BiH stvarno opredijeljeni za članstvo i da li možemo da ispunimo uslove od kojih EU evidentno neće odustati. Ovako, ako se postavljaju uslovi na neodređen rok, onda o svakom od tih uslova možemo beskonačno da pregovaramo i da ništa ne uradimo jer ne vidimo šta je krajnji cilj – upozorava Davidović.

KORIST
Obaveze na evropskom putu su manje-više jasne, ali građane BiH zanima kakvu će korist imati od toga što je BiH zvanično kandidat za članstvo.

– Dobijanje statusa kandidata znači mnogo u političkom, ali i u drugom pogledu. Više nisu toliko u pitanju izdašni pretpristupni fondovi; mi smo velike količine novca već dobili od EU, mada ćemo dobijati i dalje. Međutim, ako ste zemlja kandidat, onda su te procedure olakšane i sa zemljom koja je kandidat mnogo se drugačije razgovara. Kandidat ima pristupe i drugim forumima EU i drugim sredstvima i fondovima – objašnjava Davidović.

Related Topics:

Društvo

KILOGRAM KULENA 45 KM! Mnogi prođu i samo omirišu, gastarbajteri bi kupili, PLAŠE SE GRANICE

Gužva pred prvomajske praznike na Gradskoj tržnici u Sarajevu, zadovoljni i Slovenci.

Gužve, užurbana kupovina i domaći proizvodi dočekali su danas kupce na Gradskoj tržnici “Markale” koja se nalazi u centru Sarajeva.

Tamo se ne opskrbljuju samo građani, već i turisti koji, kako su nam rekli, ipak imaju probleme pri prelasku granica s ovim proizvodima. Kilogram telećeg kulena košta oko 45 KM, što znači da mušterije plaćaju devet KM oko 200 grama proizvoda. Kilogram stelje (ovčija pršuta) se plaća nešto jeftinije, tačnije 40 KM, dok mesarova peka košta 65 KM. Kada je riječ o mliječnim proizvodima, sjeničke paprike koštaju 25 KM, dok se sjenički kajmak može nabaviti po dvije vrste cijena od 20 i 40 KM…

Trgovci su većinom zadovoljni, posebno pred prvomajske praznike jer brojni građani dolaze na tržnicu kako bi se opskrbili za prvomajski ručak, ali i neradne dane.

– Jeste sada malo manje, umanjilo je, ali i skupoća je velika – rekla je jedna od prodavačica. Kako kaže, ima mušterije koji kupuju i manje količine, ali dolaze redovno jer ovo mjesto smatraju provjerenim.

Svi kupuju prema tome, kako kažu, kakav je čiji džep. Domaći proizvodi uz prihvatljive cijene, privlače i turiste pa smo tako sreli Slovenca koji je došao na tržnicu zbog suhog mesa.

– Nije skupo, ali ni prejeftino – rekao je on uz konstataciju da su proizvodi skuplji u njegovoj zemlji.

Jedna od trgovkinja koja prodaje upravo suhomesnate proizvode je rekla kako se cijene nisu mijenjale osam mjeseci, piše Klix.
– Dolaze i turisti, ali rijetki kupuju. Probaju, svidi im se, ali postoje zabrane nošenja, iz određenih zemalja nose, ali ostali ništa – rekla je ona.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Jutranje temperature padaju i ispod nule!

U Bosna i Hercegovina u petak, 1. maja 2026. godine, očekuje se pretežno sunčano vrijeme u prijepodnevnim časovima, dok će u drugom dijelu dana doći do umjerenog razvoja oblačnosti, posebno u Bosni.

U Hercegovina će tokom cijelog dana dominirati sunčano vrijeme, bez značajnijih promjena.

Vjetar će biti slab do umjeren, sjevernog i sjeveroistočnog smjera, dok će na području Hercegovine i jugozapadu Bosne povremeno duvati umjereno jaka bura, što će dodatno pojačati osjećaj svježine.

Jutarnje temperature biće neuobičajeno niske za ovo doba godine i kretaće se većinom između -1 i 3 stepena, dok će na jugu zemlje dosezati do 8 stepeni. Tokom dana, maksimalne temperature uglavnom će se kretati između 12 i 17 stepeni, dok će na jugu zemlje dostići i do 20 stepeni Celzijusovih.

Iako nas očekuje sunčan dan, građanima se savjetuje oprez zbog hladnih jutarnjih temperatura, naročito u višim predjelima gdje je moguć i slab mraz.

Nastavi čitati

Društvo

INVESTICIJA NIJE USPJELA: Vlada Srpske gura u stečaj preduzeće koje je kupila 2009. godine

Nakon što je godinama bezuspješno pokušavala da proda preduzeće „Novi Autodijelovi“ iz Rudog, Vlada Republike Srpske je odlučila da ga gurne u stečaj.

Okružni privredni sud u Istočnom Sarajevu je pokrenuo prethodni postupak kako bi se utvrdilo postoje li uslovi za stečaj, a Zdravka Mastilovića sa Pala imenovao za privremenog stečajnog upravnika.

„Privremeni upravnik je dužan da izvrši pregled dužnikovih poslovnih prostorija i izvrši uvid u poslovne knjige i dokumentaciju, ispita da li imovina stečajnog dužnika može pokriti troškove stečajnog postupka te da li se poslovanje stečajnog dužnika može u cjelini ili djelimično nastaviti“, navodi se u rješenju suda.

Za početak juna je zakazano ročište na kojem će se odlučivati o sudbini ovog društva, piše Capital.

U sudu navode da je zahtjev podnijelo Pravobranilaštvo Republike Srpske koje je uplatilo 5.000 maraka predujma na ime troškova pokretanja prethodnog postupka.

Podsjećamo, IRB je godinama bezuspješno pokušavala da proda ovo preduzeće, koje je Vlada RS kupila 2009. godine za 1,2 miliona KM.

Njegova nominalna vrijednost je bila 2,8 miliona maraka, ali zainteresovanih nije bilo.

„Novi Autodijelovi“ su prije rata bili radna jedinica u sklopu „Fabrike automobila Priboj (FAP)“, a nakon rata su postali zasebno preduzeće.

Prije četiri godine tadašnji premijer Radovan Višković je najavio mogućnost da se fabrika preorijentiše na proizvodnju visokokvalitetnih alata za brizganje plastike i obojenih metala i dolazak investitora iz Srbije, ali od toga nije bilo ništa.

Nastavi čitati

Aktuelno