Connect with us

Društvo

Devetina, mjesto gdje se dolazi izliječiti reumatske i LJUBAVNE PROBLEME

Negdje na polovini “starog puta” koji Banjaluku povezuje sa Prnjavorom, s desne strane je selo Devetina.

Sumnjičavi će pomisliti da možda nisu na dobrom mjestu, te da do sela imaju još, ali bi im sumnju mogli razbiti krstovi pored puta u već odavno zaraslim imanjima. Ovog ljeta voće je rodilo, pa bi i i bogate šljive savijene do zemlje mogle biti dokaz da ste baš u Devetini Ukrajini u malom. U to ćete biti još sigurniji čujete li specifične naglaske mještana.

– Koja Ukrajina, koji Ukrajinci. To je Devetina, Drugovići, Hrvaćani, Laktaši, koja Ukrajina, šta pričaš ti – upitao je temperamentni Mihajlo Kutni koji, iako spori nadimak Devetini, odobrava zaključak da se selo naziva Ukrajinom zbog toga što su preci svih mještana porijeklom baš iz te zemlje.

Ukrajinci u Devetinu donijeli krompir
Život u Devetini podrazumijevao je obradu zemlje koja, kada su prvi Ukrajinci stigli, nije bila uslovna, pa su morali raditi i za lokalno stanovništvo kojem su donijeli nove načine obrade zemlje, ali i nove kulture u poljoprivredi, te nove recepte u kuhinji.

Kod mene je djed ovdje došao i bio nastavnik, učitelj, ovdje škole nije bilo, niko nije bio pismen. Tu su bile otvorene vatre, niko nije znao šta je šporet. Nego su oni napravili onako nešto od pleha, izidali, kuvali onako u kući. I dimnjak da se izvelo to je bilo zidano od blata, onda je bio kotlić i na sred kuće ložilo se tako. To nije bilo kod Ukrajinaca – kaže Slavko Hnatek napominjući da su Ukrajinci u naše krajeve donijeli i krompir.

Ipak, Devetina nije poznata samo po Ukrajincima. Ranije je ovaj kraj bio prepoznatljiv po izuzetno kvalitetnim trešnjama. Danas to nije slučaj, jer je selo gotovo pusto, pa u njemu ostaju pusta dvorišta, ali i ono što su mještani zatekli kada su u selo stigli – kamene stijene, kojima neki daju poseban značaj.

– Ja sam bio orao sam tamo sa traktorom, baš na njivi preko. Došli neki ljudi, ja gledam šta je, nešto nose neke aparate, nešto gledaju. Ja zaustavim traktor, ajde da vidim šta se dešava u ceriku. A oni došli, nešto kaže pričaju ovdje ima zlata, šta ima. Kad jest, zaista ima, ali na kamenju nije tačno. Od kamena ima 10 metara od onog zadnjeg kod cera, ja sam bio obilježio tačno udario kolac gdje je najveće zračenje – prisjeća se Slavko istraživanja kamenih stijena o čijim moćima se prepričava, a u šta on ne vjeruje.

Devet kamenih stijena
Pretpostavka je, mada za to nema čvrstog dokaza da je Devetina dobila naziv po devet kamenih stijena koje se nalaze u centru sela, a koje su predmet brojnih legendi.

Jedna od njih kaže, da su na ovom mjestu jeli junaci, njih devet iz jedne drvene kašike. Druga govori o tome da je pod ovim kamenim stijenama sahranjeno devet junaka. A treća govori o tome da su kamene stijene tu zato što su ih sa obližnjeg Crnog vrha dobacili divovi. Najrealnija pretpostavka o nazivu sela je ta da je Devetina dobila naziv po tome što se baš sa ovog mjesta vidi devet brežuljaka koji okružuju selo, piše N1.

Ni jedna od teorija i priča ne može se uzeti kao apsolutna istina. Lokalni sveštenik priča o istoriji mjesta koje je naseljeno nakon što je Austro-ugarska zemlju ponudila siromašnim Ukrajincima. Ipak, po dolasku ovdje shvatili su da su prevareni, jer su zatekli zemljište koje nije bilo obradivo.

Povoljan uticaj kamenih stijena na reumatske i ljubavne probleme
Ovo selo posljednjih godina pohode radoznali, ne bi li utvrdili ima li nečega u priči o kamenim stijenama. Čak i u medijima dostupne su glasine o povoljnom uticaju kamenih stijena na reumatske, pa čak i ljubavne probleme.

Iako sveštenik na priču o povoljnom uticaju kamenih stijena odmahuje rukom, Luka Božunović ovom fenomenu posvetio je godine rada. U selu se našao slučajno, kada je na poziv novinara početkom 2000-ih istraživao da li su sa jednim slučajem smrti povezane zle sile. Sumnju novinara je demantovao, ali se u selu zadržao, jer su mu pažnju privukle upravo kamene stijene.

U svom istraživanju, tvrdi, došao je do podatka da svaka od stijena pomaže određenoj regiji ljudskog organizma. Bilo da je riječ o nervnom sistemu, plućima, sitnim ili krupnim kostima, reproduktivnim organima, srcu – svakoj od tih regija, odgovorno tvrdi, može se pomoći meditacijom baš na tom mjestu.

– Zašto neko vjeruje, ili ne vjeruje, zašto neko osjeća ili ne. To je razlog jer naša senzibilnost, ja sam daleko senzibilniji i više osjećam nego vi koji možda ne osjećate vi ćete možda sutra da osjetite ove blagodeti ili ćete reći Luka ja sam bio sa vama i opet ne osjećam, kao što možda recimo taj sveštenik ili bilo ko drugi može da kaže tako – kaže Luka, specijalista narodne medicine ističući da bi u Devetini na kamenim stijenama senzibilniji mogli da osjete strujanje kroz tijelo, opuštenost i trnce.

Ima li u svemu istine ili ne, te struji li iz kamenih stijena ili ne tema je oko koje nema konsenzusa, ali koja bi mogla biti iskorišćena za promociju sela kojem treba spas od gašenja. Na kraju, ako ništa, ono što Devetina sa svojim stijenama sigurno može dati jesu mir, tišina, gotovo netaknuta priroda i sve nijanse zelene. Vrijeme provedeno u takvom okruženju moralo bi izroditi nešto dobro.

Related Topics:

Društvo

NEMA UGLJA: Termoelektrana u Ugljeviku ponovo STALA SA RADOM

Nakon što je Rudnik i termoelektrana „Gacko“ ispala sa elektroenergetske mreže zbog kvara izazvanog nevremenom, već jutros bez proizvodnje je ostao i „Ugljevik“, potvrđeno je za BN TV.

Termoelektrana Ugljevik jutros potpuno stala zbog nedostatka uglja, potvrdili su u sindikatu radnika.

Radnici iz rudnika navode da već danima kopaju u ekstremno teškim uslovima.

– Na depou uglja nema ni za pola radnog dana. Sve što iskopamo ide direktno u kotao. TE je praktično radila „na suvo“, i bilo je pitanje trenutka kada će stati – kaže jedan od radnika koji je insistirao na anonimnosti.

U međuvremenu, rudari još nisu ušli u novo eksploataciono polje „Ugljevik–Istok 2“, iako je Vlada RS firmi „Komsar“, u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova, već uplatila 180 miliona KM od ukupno 240 miliona planiranih za preuzimanje „Comsar energy RS“ i koncesije na tom polju.

Ovakav uzastopni pad dva ključna termoenergetska kapaciteta u samo 24 sata dodatno podiže zabrinutost u vezi sa stabilnošću elektroenergetskog sistema u Republici Srpskoj.

Podsjetimo da je prošao vladin rok dat radnicima da će ući u novo eksploataciono polje „Ugljevik–Istok 2“, koje je u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova.

Nastavi čitati

Društvo

PORODICE JEDVA PREŽIVLJAVAJU: Prosječna plata u Srpskoj pokriva tek 55,84 odsto potrošačke korpe

Sindikalna potrošačka korpa u Republici Srpskoj za oktobar 2025. iznosila je 2.792 KM, dok prosječna neto plata od 1.559 KM pokriva svega 55,84 odsto osnovnih životnih troškova, saopšteno je iz Saveza sindikata RS.

Najveći udio u potrošnji i dalje zauzima hrana, na koju je prosječna četvoročlana porodica morala izdvojiti 1.283 KM. Za stanovanje i komunalne usluge bilo je potrebno 680 KM, za prevoz 226 KM, dok je nabavka odjeće i obuće koštala 232 KM. Tekoće održavanje domaćinstva iznosilo je u oktobru dodatnih 162 KM.

Prosječna plata isplaćena u oktobru bilježi rast od tek 2 KM u odnosu na septembar, ali i dalje ne dostiže iznos potreban za pokrivanje osnovnih mjesečnih troškova jedne porodice.

Najveće zarade u RS isplaćene su u oblasti stručnih, naučnih i tehničkih djelatnosti i iznosile su 1.972 KM, dok su najniže u oblasti saobraćaja i skladištenja, svega 1.207 KM.

Nastavi čitati

Društvo

MARKETINŠKI TRIKOVI, opasne ponude i kontrole: Vodič za “crni petak”

Tržni centri širom svijeta pa tako i u Republici Srpskoj sutra će biti ispunjeni kupcima koji će htjeti da kupuju na sniženjima, a povodom “crnog petka” upozorenje građanima poslali su i policija i udruženja potrošača.

Tako je upozorenje stiglo sa adrese Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS), pa tako iz policije savjetuju da se izbjegavaju sumnjive onlajn ponude, da se ne unose lični podaci na neprovjerenim sajtovima i provjerava da li je internet stranica bezbjedna.

Takođe, oni su pozvali građane koji će kupovati u tržnim centrima da čuvaju novčanike i lične stvari u gužvi, te da prijave svaku sumnjivu aktivnost.

Savjeti policije o kupovini putem interneta
Olivije Zimonja, načelnik Odjeljenja za visokotehnološki kriminalitet Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, rekao je da je prilikom kupovine putem internet stranica jako važno utvrditi autentičnost same stranice.

“Jako je važno pročitati komentare, recenzije na tu stranicu, ali osim samih komentara utvrditi da li su oni autentični, da li su napisani od stvarnih osoba ili su i oni dio obmane koju vrlo često koriste izvršioci krivičnih djela. Nešto što je takođe karakteristično, a što smo ranije imali u praksi, jeste da te stranice izgledaju vrlo vjerodostojno. Ono što je najkarakterističnije jeste da su ti artikli dosta jeftiniji. Kao prvi indikator, dakle, može poslužiti cijena”, objasnio je Zimonja.

On je dodao da je jako važno koristiti kartice koje nisu vezane za tekuće račune, te da na njima imamo samo onoliko novca koliko nam je potrebno za određenu kupovinu.

Novi zakon nada za zaustavljanje lažnih sniženja
Opreznu kupovinu tokom “crnog petka” kupcima savjetuje i Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “ToPeeR” iz Doboja.

“Kao udruženje savetujemo potrošačima da budu izuzetno obazrivi, da ne kupuju ništa bez prethodne provere jer vrlo malo je stvarnih akcija. Većinom je marketinški trik. Zloupotrebljava se i koristi prilika da se potrošači na neki način prevare jer to nisu snižene cene do te mere kao što je u nekim drugim državama”, kaže ona za “Nezavisne novine”.

Kako dodaje, kod nas se često bilježe zloupotrebe tokom dana sniženja.

“Neko napiše sniženje do 70 odsto, a sniži proizvod samo jedan odsto, sasvim je razumljivo da kupac u brzini ne obrati pažnju, već tek kada dođete kući shvatite o čemu se radi”, navodi Šešlija i dodaje da bi “crni petak” trebalo da bude prilika građanima da uspiju kupiti proizvode koji im tokom godine nisu bili dostupni.

Ona se nada da će u godinama koje dolaze novi zakon o zaštiti potrošača zaustaviti moguće zloupotrebe, jer će se morati prikazivati cijene proizvoda u zadnjih mjesec dana.

“Prošle godine smo često imali prigovore da su proizvodi naglo poskupljivali desetak dana pred akciju, da bi se praktično vratili na staro u vreme ‘crnog petka’ i posle toga su se vrlo retko vraćali na neku drugu cenu, već je ostajala ta cena”, kaže ona za “Nezavisne novine”.

Inspektorat RS apeluje na oprez
Česte kontrole u ovom periodu ranije su najavili i iz Inspektorata Republike Srpske, dodajući da tržišni inspektori u okviru svojih redovnih dnevnih kontrola provjeravaju da li trgovci uredno ističu cijene proizvoda, da li cijene koje su istaknute na robi odgovaraju cijenama formiranim i evidentiranim u poslovnim knjigama i da li se po istim vrši prodaja robe.

Oni su pozvali građane da se obrate inspekciji ukoliko uoče bilo kakve nepravilnosti.

“S obzirom na broj trgovačkih objekata u Republici Srpskoj i broj artikala u istima, informacije potrošača su od značajne pomoći inspektorima, kako bi kontrole bile ciljano usmjerene i samim tim efikasnije”, istakli su oni za “Nezavisne novine”.

Iz Inspektorata RS apelovali su na potrošače da budu oprezni prilikom kupovine putem interneta, da kupuju samo preko provjerenih stranica i već poznatih trgovaca.

Nastavi čitati

Aktuelno