Connect with us

Društvo

Devetina, mjesto gdje se dolazi izliječiti reumatske i LJUBAVNE PROBLEME

Negdje na polovini “starog puta” koji Banjaluku povezuje sa Prnjavorom, s desne strane je selo Devetina.

Sumnjičavi će pomisliti da možda nisu na dobrom mjestu, te da do sela imaju još, ali bi im sumnju mogli razbiti krstovi pored puta u već odavno zaraslim imanjima. Ovog ljeta voće je rodilo, pa bi i i bogate šljive savijene do zemlje mogle biti dokaz da ste baš u Devetini Ukrajini u malom. U to ćete biti još sigurniji čujete li specifične naglaske mještana.

– Koja Ukrajina, koji Ukrajinci. To je Devetina, Drugovići, Hrvaćani, Laktaši, koja Ukrajina, šta pričaš ti – upitao je temperamentni Mihajlo Kutni koji, iako spori nadimak Devetini, odobrava zaključak da se selo naziva Ukrajinom zbog toga što su preci svih mještana porijeklom baš iz te zemlje.

Ukrajinci u Devetinu donijeli krompir
Život u Devetini podrazumijevao je obradu zemlje koja, kada su prvi Ukrajinci stigli, nije bila uslovna, pa su morali raditi i za lokalno stanovništvo kojem su donijeli nove načine obrade zemlje, ali i nove kulture u poljoprivredi, te nove recepte u kuhinji.

Kod mene je djed ovdje došao i bio nastavnik, učitelj, ovdje škole nije bilo, niko nije bio pismen. Tu su bile otvorene vatre, niko nije znao šta je šporet. Nego su oni napravili onako nešto od pleha, izidali, kuvali onako u kući. I dimnjak da se izvelo to je bilo zidano od blata, onda je bio kotlić i na sred kuće ložilo se tako. To nije bilo kod Ukrajinaca – kaže Slavko Hnatek napominjući da su Ukrajinci u naše krajeve donijeli i krompir.

Ipak, Devetina nije poznata samo po Ukrajincima. Ranije je ovaj kraj bio prepoznatljiv po izuzetno kvalitetnim trešnjama. Danas to nije slučaj, jer je selo gotovo pusto, pa u njemu ostaju pusta dvorišta, ali i ono što su mještani zatekli kada su u selo stigli – kamene stijene, kojima neki daju poseban značaj.

– Ja sam bio orao sam tamo sa traktorom, baš na njivi preko. Došli neki ljudi, ja gledam šta je, nešto nose neke aparate, nešto gledaju. Ja zaustavim traktor, ajde da vidim šta se dešava u ceriku. A oni došli, nešto kaže pričaju ovdje ima zlata, šta ima. Kad jest, zaista ima, ali na kamenju nije tačno. Od kamena ima 10 metara od onog zadnjeg kod cera, ja sam bio obilježio tačno udario kolac gdje je najveće zračenje – prisjeća se Slavko istraživanja kamenih stijena o čijim moćima se prepričava, a u šta on ne vjeruje.

Devet kamenih stijena
Pretpostavka je, mada za to nema čvrstog dokaza da je Devetina dobila naziv po devet kamenih stijena koje se nalaze u centru sela, a koje su predmet brojnih legendi.

Jedna od njih kaže, da su na ovom mjestu jeli junaci, njih devet iz jedne drvene kašike. Druga govori o tome da je pod ovim kamenim stijenama sahranjeno devet junaka. A treća govori o tome da su kamene stijene tu zato što su ih sa obližnjeg Crnog vrha dobacili divovi. Najrealnija pretpostavka o nazivu sela je ta da je Devetina dobila naziv po tome što se baš sa ovog mjesta vidi devet brežuljaka koji okružuju selo, piše N1.

Ni jedna od teorija i priča ne može se uzeti kao apsolutna istina. Lokalni sveštenik priča o istoriji mjesta koje je naseljeno nakon što je Austro-ugarska zemlju ponudila siromašnim Ukrajincima. Ipak, po dolasku ovdje shvatili su da su prevareni, jer su zatekli zemljište koje nije bilo obradivo.

Povoljan uticaj kamenih stijena na reumatske i ljubavne probleme
Ovo selo posljednjih godina pohode radoznali, ne bi li utvrdili ima li nečega u priči o kamenim stijenama. Čak i u medijima dostupne su glasine o povoljnom uticaju kamenih stijena na reumatske, pa čak i ljubavne probleme.

Iako sveštenik na priču o povoljnom uticaju kamenih stijena odmahuje rukom, Luka Božunović ovom fenomenu posvetio je godine rada. U selu se našao slučajno, kada je na poziv novinara početkom 2000-ih istraživao da li su sa jednim slučajem smrti povezane zle sile. Sumnju novinara je demantovao, ali se u selu zadržao, jer su mu pažnju privukle upravo kamene stijene.

U svom istraživanju, tvrdi, došao je do podatka da svaka od stijena pomaže određenoj regiji ljudskog organizma. Bilo da je riječ o nervnom sistemu, plućima, sitnim ili krupnim kostima, reproduktivnim organima, srcu – svakoj od tih regija, odgovorno tvrdi, može se pomoći meditacijom baš na tom mjestu.

– Zašto neko vjeruje, ili ne vjeruje, zašto neko osjeća ili ne. To je razlog jer naša senzibilnost, ja sam daleko senzibilniji i više osjećam nego vi koji možda ne osjećate vi ćete možda sutra da osjetite ove blagodeti ili ćete reći Luka ja sam bio sa vama i opet ne osjećam, kao što možda recimo taj sveštenik ili bilo ko drugi može da kaže tako – kaže Luka, specijalista narodne medicine ističući da bi u Devetini na kamenim stijenama senzibilniji mogli da osjete strujanje kroz tijelo, opuštenost i trnce.

Ima li u svemu istine ili ne, te struji li iz kamenih stijena ili ne tema je oko koje nema konsenzusa, ali koja bi mogla biti iskorišćena za promociju sela kojem treba spas od gašenja. Na kraju, ako ništa, ono što Devetina sa svojim stijenama sigurno može dati jesu mir, tišina, gotovo netaknuta priroda i sve nijanse zelene. Vrijeme provedeno u takvom okruženju moralo bi izroditi nešto dobro.

Related Topics:

Društvo

ŠTA KAŽU GRAĐANI? U potrazi za zlatom u Jezeru buše tokom noći i pod reflektorima

U tišini i pod okriljem noći, ponovo su ovih dana počela geološka istraživanja, odnosno bušenja na području opštine Jezero, koja sprovodi kompanija “Yugo Metals Limited” koja je u potrazi za zlatom na lokalitetu Sinjakovo.

Istakli su ovo za “Nezavisne novine” mještani Jezera, koji su prethodnih dana primijetili bušilicu, te vodenu pumpu koja ispumpava vodu iz rijeke Jošavke. U neposrednoj blizini naselja, svega 100 metara odatle, navode, sprovode se istražne radnje za buduće rudnike.

Mašine su stigle
I iz “Yugo Metals Limiteda” su na društvenim mrežama najavili da su mašine stigle, te da su završili pripreme za bušenja na lokalitetu Sinjakovo u potrazi za zlatom. Navode da će bušenje trajati do kraja ove godine, kao i da će početni rezultati biti objavljeni 2026. godine.

Šta kažu građani?
Suzana Rajković iz Udruženja građana “Dolina Plive” za “Nezavisne novine” ističe da su oni svakodnevno na terenu i prate sve što se dešava od samog početka, tj. otkad je počelo prokopavanje puta do platoa na kojem se vrši geološko istraživanje.

“Nama, mještanima, nije ni javljeno šta se dešava. Kao i ranije, i ovaj put su to pokušali uraditi sa što manje pompe, no primijetili smo da se put prokopava, proširuje i da se pravi plato. U posljednje vrijeme smo primijetili i vodenu pumpu koja ispumpava vodu iz rijeke Jošavke za rashlađivanje te bušilice”, kaže Rajkovićeva te dodaje da su tako i primijetili da je bušenje počelo.

“S druge strane, bušenja se vrše i tokom noći, pod reflektorima, jer je veoma blizu domaćinstava, svega stotinak metara. Sve to je veoma bučno, uznemirava mještane. A, što se tiče lokalnog rukovodstava, oni su od početka bili zagovornici otvaranje rudnika, jer im to predstavlja mogućnost za razvoj opštine Jezero”, tvrdi ona.

Kopanje zlata
Sada se, kako kaže, radi o kopanju zlata, ali je prema ranijim rješenjima Ministarstva energetike i rudarstva bila riječ o drugim materijalima koji se istražuju.

“No, mi nismo ni imali uvid u to šta oni traže. Ovo je posljednja etapa geoloških istraživanja, jer su oni prethodno već završili 75 odsto planiranih istraživanja. Samo im je to preostalo, a znate da završetak istraživanja vodi ka izdavanju koncesije za otvaranje rudnika, što mi nećemo dozvoliti”, naglašava ona.

Dodaje da su već jedanput uspjeli zaustaviti treću etapu geoloških istraživanja, te da su dobili tužbu protiv Ministarstva energetike i rudarstva RS.

“Određeni period je to bilo stopirano, i evo sad je opet počelo. Odmah ću zatražiti izlazak inspekcije na teren kako bismo provjerili da li se sve radi u skladu sa zakonom”, navela je.

Nataša Mazalica sa programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu navodi da je BiH izuzetno bogata vodnim resursima te se nalazi na četvrtom mjestu u Evropi po količini pitke vode po glavi stanovnika u Evropi.

“Taj resurs ne bi nikako smio da se ugrozi otvaranjem rudnika, a pogotovo u dolini Plive, jer bi bušenjem i eventualnom eksploatacijom okolnih brda došlo do teškog zagađenja vodotoka spiranjem atmosferskim padavinama i neadekvatnim ispuštanjem otpadnih voda. Da bude jasno, ne postoje zeleni i ekološki rudnici i to je terminologija koja se koristi u propagandne svrhe”, ističe Mazalica za “Nezavisne”.

Kako kaže, time se stanovništvo neke regije pokušava ubijediti da rudarske aktivnosti koje podrazumijevaju krčenje velikih površina šume, kopanje jama iz kojih se izbacuje jalovina te ekstrakcija ruda uz korištenje teških hemikalija nisu štetne po životnu sredinu.

“To je prosto netačno. CZZS stoji uz sve lokalne zajednice koje se bore protiv geoloških istraživanja i otvaranja rudnika iz nekoliko razloga. Ne postoji transparentost u procesima dodjeljivanja koncesija, svjedoci smo da se rudnici otvaraju nekad i bez potrebnih dozvola, a u posao se ide sa potpunom nebrigom o prirodi i ljudima nekog kraja. CZZS je već četiri puta upućivao tužbu nadležnom ministarstvu, jer kompanija koja vrši geološka istraživanja nije bila voljna da javnosti pokaže dokumente od važnosti”, kazala je ona.

Šta kaže načelnica?
Snežana Ružičić, načelnica opštine Jezero, za “Nezavisne” kaže da su obaviješteni da je resorno ministarstvo odobrilo geološka istraživanja koja se vrše na području opština Jezero, Šipovo, Mrkonjić Grad.

“Ja sam od početka organizovala okrugle stolove na temu geoloških istraživanja, a sve s ciljem da dobijemo kompletne informacije od nadležnog ministarstva i kompanije koja vrši ta istraživanja. Više puta smo tražili izlazak inspektora na lice mjesta, koji su ustanovili da nema kršenja pravila po pitanju ekologije. Ja živim ovdje i važno mi je da porodice koje su tu budu zaštićene”, rekla je Ružičićeva.

Podsjetimo, u maju ove godine su Centar za životnu sredinu i Udruženje građana “Dolina Plive” iz Jezera osporili rješenje Ministarstva energetike i rudarstva RS kojim se investitoru “SNK Metali” d.o.o. Bijeljina (sada “Yugo Metals Limited”) odobrava produženje istražnog roka za izvođenje detaljnih geoloških istraživanja olova, cinka, bakra, barita i pratećih metala na istražnom prostoru “Jezero”.

Ponovo poništena ekološka dozvola za MHE Jovići na rijeci Plivi
Nova ekološka dozvola koju je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS odobrilo investitoru “Prirodna energija” d.o.o. Šipovo poništena je odlukom Okružnog suda u Banjaluci na osnovu tužbe Centra za životnu sredinu.

“Podsjećamo da smo i prvu ekološku dozvolu osporili, te očekujemo od nadležnog ministarstva da proces zaključi odbijanjem izdavanja novog rješenja iz svih razloga koje je i Sud prepoznao”, navode iz Centra.

Dodaju da je Sud uvažio primjedbe Centra kada je u pitanju nepostojanje plana remedijacije i rekultivacije za projekat izgradnje elektrane na rijeci Plivi, kao i činjenicu da nije dokazan javni interes za ovaj projekat.

Nastavi čitati

Društvo

ISTINSKI HEROJ! Vatrogasac Đorđe ima tek 23 godine, a već je bio na VIŠE OD 100 INTERVENCIJA

Dobrovoljno vatrogasno društvo “Budisava” ove godine obilježava vijek postojanja.

U godini jubileja u njihovim redovima istakao se mladi vatrogasac Đorđe Topić koji je sa samo 23 godine imao već više od 100 intervencija.

Želi da pomaže drugima
Topić je za Tanjug rekao da na svaku intervenciju odlazi maksimalno motivisan u nadi da će moći da pomogne ljudima.

“Na svaku intervenciju odlazimo sa nekom dozom adrenalina. Kada dobijemo poziv iz Novog Sada za neku intervenciju, znamo da je to poziv za pomoć i nakon same intervencije, kada uspemo da pomognemo, budem pun pozitivnih utisaka”, rekao je on. Topić je i kao mali želio da bude vatrogasac, a u DVD se učlanio sa 17 godina.

Nakon što je prošao propisane obuke i napunio dovoljno godina, postao je i punopravni član.
Linker
Koju intervenciju najviše pamti

“Od intervencija najviše pamtim jednu koju smo imali ovde u Budisavi, na Badnje veče. Krovna konstrukcija porodice Gavrić je gorela, jako zahtevan izlazak na teren”, naveo je mladi vatrogasac.

Objasnio je i da je taj požar već bio u razbuktaloj fazi kada su dobili dojavu i da su uradili sve što je bilo u njihovoj moći, a da su prihod od kalendara koji inače skupljaju za njihovo dobrovoljno vatrogasno društvo preusmerili na pomoć porodici Gavrić.

On zaista jeste heroj
Topićev kolega Daniel Babi rekao je da je riječ o jednom izuzetno kulturnom i plemenitom momku.

“On zaista jeste heroj. Prvenstveno jako dobar čovek i jako dobar drug. Cenim ga i poštujem, pouzdan je i vredan i nikad mu ništa nije teško“, rekao je Babi.

Babi je dodao i da je Topić u prethodnih godinu dana bio najaktivniji i najposvećeniji dobrovoljnom društvu.

Osim posla vatrogasca, Topić u Dobrovoljnom društvu Budisava radi i na edukaciji dece i građana.

Kako je zaključio, iako mlad, planira da ostane u Budisavi jer želi da je uvijek na raspolaganju svom selu i komšijama.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Tmurno, ponegdje slaba kiša i snijeg

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se nastavlja tmurno, ponegdje i maglovito vrijeme, sa kišom na istoku i sjeveroistoku, a na planinama na istoku sa slabim snijegom.

Na jugu je ujutro moguća slaba kiša, a tokom dana biće suvo uz sunčane periode i toplije, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab vjetar sjevernih smjerova ili promjenljiv, u Hercegovini slaba do umjerena bura. Јutarnja temperatura vazduha od tri do šest, na jugu oko devet, u višim predjelima od nule, a najviša dnevna od pet do devet, na jugu do 15, u višim predjelima od dva stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Aktuelno