Društvo
DIGITALNA POMOĆ! Koje su prednosti TAG uređaja i kako se postavlja?

Ako često putujete i razmišljate da postavite TAG uređaj na automobil kako biste sebi olakšali plaćanje putarine u BiH, ali niste sigurni kako sve funkcioniše, u nastavku teksta možete pročitati detaljnije informacije.
Šta je TAG uređaj i koliko košta?
Elektronska naplata putarine (ENP) je metoda naplate bez posredovanja blagajnika, a proces naplate putarine odvija se pomoću TAG uređaja smještenog na vjetrobranskom staklu vašeg vozila i antene na naplatnoj stazi.
Cilj ovog načina plaćanja putarine je da rastereti protok vozila na naplatnim rampama, a jedna od prednosti za građane je, ukoliko posjeduju ovaj uređaj, što neće morati čekati u kolonama.
Inače, vozači u Republici Srpskoj do kraja februara mogu kupiti TAG uređaj za elektronsko plaćanje putarine po znatno nižim cijenama, odnosno za 16 KM, što je za 60 odsto manje u odnosu na raniju cijenu. Inače, cijena TAG uređaja iznosi 40 KM.
S druge strane, u FBiH cijena ovog uređaja iznosi 39 KM, a TAG uređaje, pomoću kojih se koristi usluga elektronske naplate putarine, korisnici mogu da preuzmu na naplatnim stanicama u RS i FBiH.
Plaćanje naknade za korištenje TAG uređaja, kupovina uređaja i dopuna ENP kredita na ENP TAG se vrši jednokratno, gotovinski, virmanski ili bankovnom karticom na javno istaknutim prodajnim mjestima.
U Srpskoj TAG uređaje možete kupiti na naplatnim stanicama Jakupovci i Čatrnja, na auto-putu E 661 Gradiška – Banjaluka, Prnjavor i Kladari, na auto-putu “9. januar” Banjaluka – Doboj, Kostajnica, na auto-putu na panevropskom koridoru 5 c, prenose Nezavisne.
Kako postati korisnik ENP?
Korisnik ENP usluga može biti fizičko ili pravno lice koje prilikom nabavke elektronskog uređaja (ENP TAG-a) popunjava i potpisuje pristupnicu, odnosno ugovor, te preuzima uređaj na korištenje uz odgovarajuću novčanu naknadu i uplati početni iznos pretplate (ENP kredit), čime se ENP TAG aktivira i postaje validan za korištenje.
Elektronska naplata putarine osmišljena je po modelu prepaid plaćanja, tako da korisnik ove usluge uplaćuje ENP kredit, koji se pohranjuje na ENP TAG i ostvaruje mogućnost plaćanja usluge korištenja auto-puta prema važećem cjenovniku, zavisno od kategorije vozila. ENP TAG uređaj može koristiti samo ugovoreni korisnik, isključivo za vozilo i kategoriju vozila za koje je namijenjen.
Gdje se postavlja TAG uređaj?
TAG se postavlja na samoljepljivi nosač koji se centralizovano postavlja na prednje vjetrobransko staklo vozila s unutrašnje strane. Za vozila sa kosim vjetrobranskim staklom nosač za ACC TAG uređaj postavlja se u području retrovizora unutar vozila, a u slučaju vozila sa okomitim vjetrobranskim staklom postavlja se centralno na dnu vjetrobranskog stakla sa unutrašnje strane. U vozilima koja u vjetrobranskom staklu imaju providnu metaliziranu UV zaštitu od zračenja uređaj se postavlja na označenom mjestu u području retrovizora ili na sjenilu (crna zaštita od sunca) iznad retrovizora.
Kako TAG uređaj funkcioniše kod drugog operatera?
Vlasnici TAG uređaja JP “Autoceste FBiH”, ukoliko žele koristiti svoje TAG uređaje za naplatu putarine kod drugog operatera, treba da se jave na naplatne stanice JP “Autoputevi RS” kako bi dobili adekvatne informacije.
Za aktivaciju usluge u FBiH vlasnici TAG uređaja drugog operatera dužni su dostaviti sljedeću dokumentaciju na naplatna mjesta Sarajevo sjever ili Zenica jug:
Za fizička lica, popunjenu i potpisanu pristupnicu, kopiju potvrde o registraciji i TAG uređaj Za pravna lica, popunjenu i ovjerenu pristupnicu, kopiju potvrde o registraciji, kopiju ID broja i TAG uređaj.
Inače, TAG uređaji drugog operatera će se programirati na iste registarske oznake na koje su inicijalno programirani prilikom kupovine uređaja.
Korištenjem TAG uređaja u jednom sistemu neće se trošiti sredstva koja imate u pretplati kod drugog operatera. Korisnici će imati instalirana dva računa na jednom uređaju, pri čemu će se vršiti automatsko naplaćivanje putarine u zavisnosti od dionice kojom prolaze.
Društvo
HAOS U SOCIJALNOJ ZAŠTITI Sindikat poručuje: Lokalna samouprava NEMA PRAVO na plate u ustanovama!

Sindikat zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske smatra da je neprimjenjiva i pravno neosnovana inicijativa Saveza opština i gradova kojom se traži usklađivanje koeficijenata i plata u ustanovama socijalne zaštite sa zakonom koji reguliše plate u lokalnoj samoupravi.
Iz Sindikata su pojasnili da Zakon o platama za zaposlene u organima jedinice lokalne samouprave nema pravno dejstvo u ustanovama socijalne zaštite.
Istaknuto je da inicijativu Saveza pojedini direktori ustanova koriste kao izgovor da odugovlače ili odbiju kolektivne pregovore, što predstavlja direktno kršenje Zakona o radu i Posebnog kolektivnog ugovora.
“Prema odredbama kolektivnog ugovora, poslodavci su bili dužni da započnu pregovore za zaključenje pojedinačnih kolektivnih ugovora najkasnije do 10. jula ove godine”, istakli su u Sindikatu zdravstva i socijalne zaštite Srpske.
Podsjećaju je posebni kolektivni ugovor za zaposlene u oblasti socijalne zaštite, koji je stupio na snagu 10. juna, važeći za sve ustanove u ovoj oblasti osim za one čiji je osnivač Republika Srpska, te da predstavlja obavezujući pravni akt.
“Finansijske teškoće ustanove ili odluke osnivača ne mogu biti osnov za ignorisanje odredaba kolektivnog ugovora. Svaka povreda odredaba podliježe nadzoru inspekcije rada, a u slučaju kontinuirane povrede, Sindikat zdravstva i socijalne zaštite će inicirati pokretanje postupaka pred nadležnim organima, uključujući sudske instance”, zaključuju u saopštenju.
Društvo
PLAKALI I GRLILI SE! Snježana iz Prijedora otišla u penziju uz oldtajmer i buket cvijeća!

Radnici Javne ustanove Visoka medicinska škola u Prijedoru ispratili su u penziju na lijep način svoju radnu kolegicu Snježanu.
Naime, oni su Snježanu u penziju ispratili u old tajmeru i s buketom cvijeća.
Kako kažu, njen odlazak u penziju je zaslužen.
“Nakon mnogo godina posvećenog rada, i predanosti naša draga koleginica Snježana odlazi u zasluženu penziju. Želimo ti puno zdravlja, radosti i lijepih trenutaka u ovom novom poglavlju života. I da znaš, vrata naše ustanove ti uvijek ostaju otvorena – sada više za kafu i smijeh nego za obaveze. Srećno, Snježo”, napisali su oni, prenose Nezavisne.
Društvo
KOLIKO DUGUJE BIH, a koliko zemlje u regionu, ko je najveći dužnik?

Ukupan javni dug Bosne i Hercegovine je na kraju prošle godine iznosio 13,74 milijardi KM i veći je za šest odsto nego krajem 2023. godine, piše u podacima Ministarstva finansija i trezora BiH.
Kako se navodi, u porastu su i vanjski i unutrašnji dug.
“Unutrašnji dug iznosio je ukupno 4,50 milijardi KM i veći je za 11,6 odsto nego 2023. godine. Republika Srpska duguje 2,68 milijardi KM, Federacija BiH 1,82 milijardi KM, a Brčko distrikt 8,91 milion KM”, stoji u podacima.
Tako je spoljni dug na kraju prošle godine iznosio 9,23 milijarde KM i povećan je za oko 3,5 odsto u odnosu na 2023. godinu.
Spoljni dug RS je iznosio četiri milijarde KM, a Federacije BiH pet milijardi KM. Brčko distrikt dugovao je 49,9 miliona KM, a institucije BiH 43,4 miliona KM.
Udio spoljnjeg duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) je krajem prošle godine iznosio 17,2 odsto.
Koliki su dugovi zemalja u regionu?
Iz Ministarstva finansija Srbije su ranije saopštili da je učešće javnog duga Srbije u BDP-u krajem prošle godine bilo 47,4 odsto.
“Ukupan javni dug Srbije na kraju 2024. bio je 38,87 milijardi evra (76,02 milijardi KM), od čega su ukupne direktne obaveze bile 37,04 milijardi, a ukupne indirektne obaveze 1,83 milijarde evra”, piše u ovom dokumentu.
Iz Vlade Crne Gore saopšteno je ranije da je ukupan javni dug na kraju prošle godine iznosio 4,12 milijardi evra (8,06 milijardi KM), odnosno 60,24 odsto bruto domaćeg proizvoda.
“Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija, uključujući i 38.477 unci zlata, a koji su, na kraju prošle godine, iznosili 152,41 milion evra, neto javni dug Crne Gore na kraju prošle godine iznosio je 3,97 milijardi evra, odnosno 58,04 odsto BDP-a”, stoji u saopštenju Vlade Crne Gore.
Prema podacima Ministarstva finansija Hrvatske, konsolidovani dug opšte države na kraju četvrtog kvartala prošle godine iznosio je 49,28 milijardi evra (96,38 milijardi KM) i bio je manji za 690 miliona evra na kraju trećeg tromjesečja.
“Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u spustio se u četvrtom tromjesečju 2024. godine na 57,6 odsto”, piše u podacima.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da je za analizu zaduženosti zemalja relevantan podatak o relativnoj zaduženosti, odnosno učešću javnog duga u BDP-u, u odnosu na apsolutnu visinu duga iz dva razloga.
“Prvi se odnosi na činjenicu da učešće javnog duga u bruto domaćem proizvodu daje uvid u kapacitete određenih država da generišu prihode za servisiranje javnog duga. Drugi razlog je vezan za praćenje podataka o relativnoj zaduženosti kroz vrijeme, što omogućuje analizu efekata zaduženja na privredni rast. Naime, čak i usljed rasta apsolutnog iznosa duga u određenom periodu moguće je da učešće duga u BDP-u pada kao rezultat većeg rasta BDP-a u odnosu na rast javnog duga. U tom slučaju se izvodi zaključak o svrsishodnoj upotrebi zaduženja koje je podstaklo privredni rast”, kazao je Mlinarević.
On kaže da podatak da je u nekoj zemlji malo učešće javnog duga u BDP-u nije nešto što se može smatrati pokazateljem kvaliteta ekonomije.
“Najrazvijenije zemlje svijeta su ujedno i najzaduženije zbog percepcije investitora o snazi njihovih ekonomija i malim rizikom nenaplativosti potraživanja. Zato se oni i utrkuju da njima pozajme sredstva. Sa druge strane, manje razvijene zemlje sa slabim ekonomskim potencijalom relativno teško dolaze do investitora koji su spremni da im pozajme sredstva, zbog čega im je javni dug nizak. Iz ovih razloga je jasno da se BiH, koja teži ekonomskoj konvergenciji razvijenim zemljama, ne može osloniti na raspoložive javne finansije, već mora posegnuti za zaduživanjem. Da bi javni dug bio podsticaj rastu, a fiskalno održiv, potrebno ga je usmjeriti na prave stvari”, naglasio je Mlinarević.
-
Region24 sata ago
STIGLA PORUKA IZ BEOGRADA! Srbi da podnesu tužbe za genocid
-
Politika2 dana ago
STANIVUKOVIĆ PORUČIO JOKANOVIĆU “Ne možete tražiti veće plate, a istovremeno BLOKIRATI PRIHODE GRADA”
-
Politika2 dana ago
STANIVUKOVIĆ ODLUČAN: Prijevremeni izbori nisu rješenje, Republika Srpska čeka redovne izbore! (VIDEO)
-
Svijet2 dana ago
MAKRON NE ODUSTAJE! Evropa nikada neće napustiti Ukrajinu
-
Banjaluka2 dana ago
HUMANITARNA ŠETNJA ZA SRĐANA STOJNIĆA! Pomozimo da iz najvažnije trke izađe kao pobjednik
-
Politika2 dana ago
Savanović poručio doktoru “ĐAJIĆU, SPASAVAJ PACIJENTE, A NE BANJALUKU!”
-
Politika2 dana ago
SUD I TUŽILAŠTVO BIH NEUSTAVNI, OSIM KAD NISU: Gdje prestaje logika, tu Radovan Kovačević počinje braniti Milorada Dodika
-
Region2 dana ago
SRAMNE SCENE U HRVATSKOM PARALMENTU: Odjeknuo uzvik “Za dom spremni”, predsjednik Sabora OSTAO BEZ REAKCIJE