Connect with us

Društvo

DIGLA SE PRAŠINA! Gdje je nestalo Čajničko jevanđelje?

Čajničko jevanđelje je na restauraciji, te će nakon nje biti vraćeno u BiH i kao restaurirano će biti promovisano građanima.

Kazao je ovo za “Nezavisne” sveštenik Srpske pravoslavne crkve u Čajniču Dragiša Simić reagujući na informacije koje su se pojavile u javnosti da je pomenuto jevanđelje otuđeno iz BiH.

“Ovo su laži i izmišljotine kojima se pokušava uznemiriti javnost. Jevanđelje se trenutno nalazi na restauraciji i po završetku biće organizovana promocija gdje će svi moći da ga vide”, kazao je sveštenik Simić.

Čajničko jevanđelje je nacionalni spomenik BiH i jedini rukopis crkvenoga karaktera koji se čuva na teritoriji BiH.

Da je pomenuto jevanđelje otuđeno, na svojim društvenim mrežama objavila je Erma Ramić-Kunić, naučni saradnik u Institutu za jezik Univerziteta u Sarajevu.

Ona je istakla da je ovaj rukopis već mjesecima van granica države, a da se pri tom niko ne osvrće na tu činjenicu, niti se pita gdje je.

“Da li je i ko je dao nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine? Ko ga je i kada otuđio i sakrio? Ako je rukopis odnesen zbog restauracije, postoji li odluka o tome i datum kada se vraća?”, pitanja su koja je Ramić-Kunićeva postavila.

Kako je dodala, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH je 2013. godine donijela Odluku po kojoj iznošenje nacionalnog spomenika iz države nije dozvoljeno, a izuzetno je dozvoljeno njihovo privremeno iznošenje radi prezentacije ili konzervacije, ukoliko se utvrdi da konzervatorske radove nije moguće izvršiti u BiH, odnosno ako se procijeni da se konzervacija u inostranstvu može izvršiti kvalitetnije, brže i jeftinije.

“Odobrenje za privremeno iznošenje nacionalnog spomenika iz BiH u smislu prethodnog stava daje Komisija, ukoliko bude nedvosmisleno utvrđeno da to neće ni na koji način ugroziti nacionalni spomenik”, napisala je ona.

Tom prilikom je i pozvala Komisiju po ovom pitanju oglase.

Faruk Kapidžić, predsjedavajući Komisije je na svojim društvenim mrežama kazao da je Čajničko evanđelje za BiH, a pogotovo za svakog vjernika bilo koje konfesije duhovna i vjerska neprocjenjiva vrijednost.

On je dodao da su dva člana Komisije o ovome obavijestili nadležne organe i institucije, te pozvao iste da odgovore na pitanje da li je, a ako jeste gdje, kada, ko i kako “sakrio” nacionalno blago.

“Ovo jevanđelje je vjerska neprocjenjiva vrijednost, dok za obične hoštaplere je nažalost samo ogromna materijalna procjenjiva vrijednost. Ako se možda neko nekada usudio materijalno procijeniti tu vrijednost onda se taj isti možda nekada usudio i tu vrijednost ‘sakriti'”, poručio je Kapidžić preko svojih društvenih mreža.

Po ovom pitanju oglasili se i Mitropolija dobrobosanska iz koje su poručili da je nedopustivo prisvajanje srpskih dobara u Federaciju BiH.

Oglasili su se, kako kažu zbog neprimjernog i nacional-šovinističkog odnosa bošnjačkog i hrvatskog člana Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, te kako kažu, tendencioznog i nacionalističkog nasrtanja određenih bošnjačkih krugova na identitet Čajničkog jevanđelja.

Crkvena opština Čajniče, zahvaljujući činjenici da je nasljednica nekadašnjeg manastira u Čajniču, u svom vlasništvu posjeduje značajna kulturna dobra od kojih su napoznatija čudotvorna ikona “Čajnička Krasnica”, te rukopisno Čajničko jevanđelje.

Kako same crkve, tako i veliki broj pokretne imovine proglašen je kulturnim dobrom BiH. Učinjeno je to 2007. godine saglasnošću, kako vlasnika dobara čajničke Crkvene opštine, tako i davanjem saglasnosti Mitropolije dabrobosanske.

“U slučaju da Komisija BiH ne povuče svoju odluku iz 2013. godine po pitanju kulturnog dobra Crkvene opštine Čajniče, mitropolija dabrobosanska i čajnička Crkvena opština povući će svoje saglasnosti iz 2007. godine o davanju saglasnosti za proglašenje kulturnim dobrom ove crvene opštine i pokrenuće postupak za izlazak iz sporazuma, zaključeno je na stručnom savjetovanju”, poručili su iz Mitropolije.

Related Topics:

Društvo

Cijena prasadi leti u nebo! Uzgajivači upozoravaju: “TEK SLIJEDI PRAVI RAST!”

Pred sezonu slava i praznika počele su rasti cijene prasadi u Republici Srpskoj, a trenutno prasići koštaju oko šest KM po kilogramu.

Prethodnih mjeseci, kako su potvrdili domaći uzgajivači svinja za “Nezavisne novine”, prasići su koštali od 3,5 do pet KM žive vage, u zavisnosti od regije, ali i potražnje.

Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS, potvrđuje da predstojeće slave i praznici nameću rast cijena.

“Već od ove sedmice je evidentan blagi rast cijena, koje će u kontinuitetu rasti do božićnih praznika. Cijena je dugo bila veoma povoljna za kupce, ali veoma nepovoljna za uzgajivače”, ističe Maljčić za “Nezavisne”.

Pojašnjava da oni na cijenu od 3,5 do pet KM nemaju ostatka, odnosno u teškom su gubitku.

“Upravo zbog toga, mora se nadoknaditi u mjesecima koji dolaze, a da bi se na godišnjem nivou nešto zaradilo”, dodaje on.

No, dokle će cijene prasića žive vage ići ka gore, zavisi od toga kolika će biti cijena uvoznog praseta, odnosno kakva će biti ponuda, jer sve, kako ističe Maljčić, i diktira tržište.

Prema riječima Stojana Marinkovića, predsjednika Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, trenutno prasići  do 25 kg koštaju šest KM, s tim da je blaga tendencija rasta cijene.

“Bukvalno, svaki dan negdje neko pomjera cijenu, no, nije to ništa značajno niti je došlo do drastičnog poskupljenja. Pratićemo dokle će ići cijena, ali treba znati da će rast cijena svakako diktirati tržište”, ističe Marinković za “Nezavisne”.

Napominje da nas najviše ugrožava prekomjerni uvoz mesa.

“Ljudi ne mogu da prodaju svoje tovne svinje, a samim tim što nisu mogli u prethodnom periodu prodati, oni ne mogu ni zanoviti novu proizvodnju, niti mogu useliti prasad, zbog čega je i došlo do drastičnog pada cijene prasadi”, naglašava Marinković.

Međutim, kako kaže, sada nešto malo ide nabolje, ali ne u vidu otkupa tovnih svinja, već zbog potrebe za manjom prasadi, a s obzirom na to da je pred nama sezona slava, kao i praznici.

Na pitanje da li možemo očekivati drastično povećanje cijena prasadi kao što je to bio slučaj prije nekoliko godina, Marinković kaže da je potrebno napomenuti da nijedan farmer nije prodavao po tako visokim cijenama, već preprodavci, a da je cijena na farmama tada bila najviše do 12 KM/kg.

Banjalučanin Marko S. navodi da on za Božić inače kupuje prase, kao i da najčešće uzima od domaćih farmera.

“Trenutna cijena je na zadovoljavajućem nivou i nadam se da neće biti nekog velikog poskupljenja do božićnih praznika. Navikao sam da kupujem prase za božićne praznike, a najčešće ga i kupujem od ljudi koji ih gaje, odnosno kod naših farmera”, rekao je Marko S.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Promjenljivo oblačno i toplije, uveče kiša

U jutro20. novembra oko rijeka i po kotlinama magla, koja će se lokalno na jugoistoku duže zadržati uz hladnije vrijeme.

Tokom dana promjenjivo oblačno uz sunčane periode i toplije. Popodne postepeno naoblačenje na sjeverozapadu, koje će uveče i u narednoj noći Krajini donijeti jaču kišu uz obilnije padavine. U Hercegovini se tokom čitavog dana nastavlja pretežno oblačno vrijeme sa povremenom kišom.

Minimalna temperatura od 3 do 7 stepeni, na jugu do 10, u višim predjelima od 0 stepeni. Maksimalna temperatura od 12 do 18, u višim predjelima i mjestima sa maglom od 5 stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

PEKARA ZA MNOGE POSTALA PRESKUPA! Kilogram bureka ide i do 28 KM, ne bi trebalo da je luksuz, A JESTE!

U Bosni i Hercegovini konstantno rastu cijene hrane.

Potrošači se, tako, suočavaju sa poskupljenjima kako osnovnih životnih namirnica, tako i ostalih proizvoda neophodnih svakom domaćinstvu.

Rastu i cijene u restoranima, ćevabdžinicama i pekarama, pa su i pite već postale luksuz za mnoge.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, kilogram sirnice u Srpskoj u septembru je u prosjeku koštao 14,7 KM, a u istom mjesecu lani 13,6 KM.

U septembru prije pet godine, prosječna cijena ove pite bila je 8,2 KM. Dakle, kilogram sirnice je u ovom periodu poskupio za čak 80 odsto?!

Cijena bureka su tek posebna priča…

Tako, kilogram ove pite ispod sača u Banjaluci ide i do 18 KM, a u Sarajevu i do nevjerovatne 22 KM.

U Banjaluci, burek ispod sača od sjeckane teletine težak nekih 300 grama, košta 8 KM, dok su Sarajevu kilogram ovog bureka ide i do 28 KM?!

Primjera radi, kilogram junetine košta oko 26 KM, a kilogram teletine oko 30 KM.

S druge strane, u burek od 250 grama, kako su nam potvrdili u jednoj pekari, ide tek 70 grama mesa?!

Naravno, pomenute pite se mogu naći i po nižim cijenama, ali su, i u toj varijanti, za mnoge preskupe.

– Životni standard većine je takav da je pita u pekari za mnoge preskupa. To ne bi trebalo da bude nikakav luksuz, a jeste. Kilogram bureka došao, maltene, kao kilogram svježe junetine?! To je van svake pameti – poručuju potrošači.

 

Nastavi čitati

Aktuelno