Connect with us

Politika

DIGLI BI PRIMANJA, ALI NE ZNAJU KAKO! Za isplatu većih plata u intiticijama BiH fali 121,6 miliona KM?

S obzirom na to da nije usvojen budžet institucija BiH za 2023. godinu, a ni dokument okvirnog budžeta 2023-2025, upitno je da li će Ministarstvo finansija i trezora BiH, odnosno Savjet ministara BiH uspjeti da obezbijedi oko 121,6 miliona KM za isplatu plata i naknada zaposlenim u institucijama BiH koje su povećane tokom prošle godine.

Ovo se, između ostalog, navodi u Informaciji o aktivnostima na usvajanju Zakona o budžetu institucija BiH te nemogućnosti primjene Zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH i odluka o ličnim primanjima koje je donio Savjet ministara BiH tokom 2022. godine.

Ovu informaciju na posljednjoj sjednici usvojio je Savjet ministara BiH, a u njoj se još navodi i to da je Ministarstvo finansija i trezora BiH uputilo čak pet urgencija za sazivanje Fiskalnog savjeta BiH na kojem bi se usvojio globalni okvir budžeta 2023- 2025. godina, ali da on još nije usvojen. Inače usvajanje globalnog okvira budžeta preduslov je za usvajanje budžeta institucija BiH za narednu godinu.

– Ukoliko se ne osiguraju sredstva za primjenu zakonskih i podzakonskih akata u 2023. godini, a posebno uzimajući u obzir da se radi o ličnim primanjima te da su obaveze stvorene, izvjesna je mogućnost pokretanja sudskih sporava, što može imati direktnu posljedicu dodatnog izdvajanja budžetskih sredstava – navodi se u inforamciji.

U suštini, odlukama Savjeta ministara BiH o povećanju osnovice za obračun plata, toplog obroka i prevoza, a i izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH koje je usvojila Parlamentarna skupština BIH, ove godine značajno su povećana primanja zaposlenih u institucijama BiH.

Primjena izmijenjenog Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH počela je 1. oktobra, a odluka Savjeta ministara BiH kojom je povećana osnovica za obračun plata počela je 1. jula, tako da je u ovoj godini na osnovu usvojenog budžeta za 2022. godinu od 1,073,6 milijardi Savjet ministara BiH uspijevao da obezbijedi ta sredstva za povećanje.

Međutim, za narednu godinu, da bi ispoštovali sva povećanja, fali im oko 121 milion KM, a s obzirom na to da budžet za 2023. godinu nije usvojen i da će institucije BiH ponovo na privremeno finansiranje, pitanje je da li će se uspjeti obezbijediti sva neophodna sredstva za veća primanja zaposlenih.

– Trenutno se u Ministarstvu finansija i trezora Bosne i Hercegovine radi na budžetu za 2023. godinu i ne možemo precizirati koliko će biti povećanje rashoda – rekli su nam juče u Ministarstvu.

Radenko Mirković, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine, rekao je da ne očekuje da bude ugrožena isplata uvećanih plata i naknada u narednoj godini, ali da nema kompletne inforamcije o tome.

– Novca ima sigurno i to je bez daljeg, ali nemamo pravu informaciju šta se dešava, koga god pitamo, sliježe ramenima. Niko ništa ne zna, i oni su sada u promjeni vlasti i mi nemamo kompletne informacije. U svakom slučaju, ne očekujem da dođe do umanjenja bilo kakvih primanja. Koliko shvatam, problem je poravnavanje u budžetu, a ne nedostatak novca – rekao je Radenko Mirković, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine.

Prema nezvaničnim informacijama, Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine predložiće povećanje budžeta institucija BiH za narednu godinu za čak 200 miliona KM. Naime, postojeći budžet za 2022. godinu iznosi 1,073 milijarde KM, a Ministarstvo finansija i trezora još u julu je uputilo Nacrt dokumenta okvirnog budžeta institucija BiH za 2023. godinu na iznos od čak 1,275 milijardi KM.

Nezavisne

Related Topics:

Politika

KRESOJEVIĆ “120.000.000 KM za 1 Komsar, 0 KM za 35 nerazvijene opštine!”

Najgori rebalans u istoriji Republike Srpske otkriva impresivnu bahatost i diskriminaciju, izjavio je narodni poslanik i član PSS Bojan Kresojević.

– Prije 12 mjeseci digla se kuka i motika od strane SNSD-ovih prvaka da je potrebna pomoć nerazvijenim opštinama. Bilo je to upravo u vrijeme kada se Baňaluci i Bijeljini pokušalo uzeti 9.000.000 KM, na diskriminatoran i neustavan način, u cilju političke osvete.

Kada se pokazalo da je ova ideja za slabljenje Banjaluke i Bijeljine neustavna, od tada nikoga nije briga za nerazvijene opštine.

– U ovom rebalansu: 0 KM za 35 nerazvijenih opština, ali za 1 Komsar čak 120.000.000 KM.
Kneževo, Jezero, Šipovo i ostale nerazvijene lokalne zajednice – nije da nema novca, već ovoj vlasti jednostavno niste bitni! – istakao je Kresojević.

Ovo je još jedan dokaz da politika prioritete postavlja po partijskoj liniji, dok mali i nerazvijeni opštinski budžeti ostaju zapostavljeni i zaboravljeni.

Nastavi čitati

Politika

BEZOBRAZLUK BEZ PREMCA! “Samo da RiTE Ugljevik izdrži muku do 1. aprila”?

Luka Petrović, generalni direktor MH “Elektroprivreda Republike Srpske”, rekao je da će rudarske mašine RiTE Ugljevik uskoro ući u koncesiono polje “Ugljevik-Istok 2”, ali da neće moći doći do uglja za još nekoliko mjeseci, te da očekuje da RiTE izdrži u kopanju polja “Ugljevik-Istok 1” do 1. aprila 2026. kada počinje remont u tom preduzeću.

On je za “Nezavisne novine” kazao da je dio mašina već upućen u “Ugljevik-Istok 2”. “Međutim to polje je ogromna površina i da bi se došlo do nje, potrebno je izmjestiti još jedan put, treba napraviti tri pristupna puta za mještane tih sela u dužini od 4,5 km, onda treba riješiti neku vodovodnu infrastrukturu i ima nekoliko domaćinstava gdje je u toku potpisivanje sporazuma i do nove godine će se izvršiti isplata kako bi se domaćinstva iselila sa tih lokaliteta. U tom smislu će se ući u ‘Ugljevik-Istok 2’, ali nećemo doći do uglja sigurno za par mjeseci iz tog ‘Istoka 2’. Do toga trenutka ćemo eksploatisati ‘Istok 1’, koji je nažalost na više lokacija, rasprostranjen na liniji od nekoliko kilometara i zato je otežano snabdijevanje ugljem”, tvrdi Petrović.

“Rudarski posao u RITE je zapušten”
Odgovarajući na pitanje koliko na način “dan za dan” može funkcionisati RiTE i da li je to normalno, Petrović odgovara riječima da je preduzeće došlo u ovu situaciju zato što je “zapušten rudarski posao u tom kolektivu”.

“Očito da rudarski poslovi nisu bili prioritetni u odnosu na neke druge poslove i naravno da je to stvar za analiziranje i preispitivanje. Svakako i traženja odgovornosti zašto je došlo do zapuštanja i nedostatka uglja”, kazao je Petrović.

Na pitanje ko su ti odgovorni, on kaže:

“Oni koji su rukovodili tim segmentima u preduzeću”.
Nezavisne

Nastavi čitati

Politika

SLIJEDI NOVI ENORMAN LANAC POSKUPLJENJA! Koliki će nam biti računi za struju ako poskupi mrežarina?

Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske (RERS) traži saglasnost Vlade Republike Srpske za nove cijene mrežarina, koje će, kako nezvanično saznaje CAPITAL, biti više za 20 odsto.

Udio mrežarine u ukupnom računu za električnu energiju iznosi oko 50 odsto, što znači da će računi od 1. januara naredne godine, pod uslovom da Vlada da zeleno svjetlo biti veći za 10 odsto. Iz RERS nisu potvrdili, ali ni demantovali saznanja Capitala.

– REERS je analizirao zahtjeve ODS-ova za povećanje cijene mrežarine i preliminarne analize dostavio Vladi kao većinskom vlasniku kapitala i koja vodi energetsku i socijalnu politiku RS – naveli su u odgovoru na upit.

Distributivna preduzeća u sklopu Elektroprivrede Republike Srpske, odnosno Operateri distributivnih sistema (ODS) tražili su poskupljenje mrežarine za čak 46 odsto.

Dobro upućen izvor CAPITAL kaže da je od početka bilo jasno da je taj zahtjev nerealan, ali da se svjesno išlo na taj procenat da bi se u javnosti povećanje od 20 odsto predstavilo kao nešto prihvatljivo.

Capital.ba

Nastavi čitati

Aktuelno