Connect with us

Društvo

DIREKTOR PRIMJER KRIMINALCA! Belmin odveo BHRT U PROPAST, doprinosi nisu uplaćeni 10 godina, A RADNICI NE MOGU U PENZIJU!

Redakciji Faktora obratio se bivši zaposleni Javnog radiotelevizijskog servisa Bosne i Hercegovine (BHRT) Amer Švraka, koji je napunio 40 godina staža, ali ne može da ode u penziju jer mu matična kuća gotovo sedam godina nije uplaćivala doprinose. Kaže da već mesecima tapka u mestu i ne zna šta da radi. Do direktora BHRT-a Belmina Karamehmedovića nikada nije uspeo da dođe.

“Iz firme su me molili da ih ne tužim”
Čim sam napunio 40 godina staža, dobio sam papir, rešenje da sam u penziji. Potpisao sam ga 5. juna 2024. godine, pošto Karamehmedović nije bio tu nego na putu, i isti dan sam ga predao u penzijsko i invalidsko osiguranje. Kada sam izvadio listing o stažu, video sam da mi 2016. godina uopšte nije uplaćena, zatim 2021, 2022, 2023. i deo 2024, dok su ostale godine delimično pokrivene. U Zavodu PIO su mi rekli da mi je socijalno priznato (zdravstveno osiguranje), ali da ne mogu u penziju jer nemam dovoljno godina života. Imam 40 godina staža, ali ne mogu da ostvarim pravo na penziju dok mi se ne uplati nedostajući staž. I evo, već mesecima tapkam u mestu. Ni sam ne znam šta da radim. Iz firme su me molili da ih ne tužim – priča Švraka.
Govori da ima 62 godine i da ga od drugog uslova za penzionisanje dele još tri godine. Jedan broj kolega je zbog neuplaćivanja staža tužio BHRT i dobio spor na sudu. To su ljudi koji su i dalje zaposleni u ovoj kompaniji.

Pokušavao sam da dođem do Belmina Karamehmedovića, nisam ga zvao jednom, nego stotinu puta, najavljivao sam se, ali nikada me nije primio da sasluša moj problem. Već mesecima nemam nikakve prihode. Kada sam otišao iz BHRT-a, dobio sam otpremninu u visini tri moje plate – ispričao je Švraka.
Direktora BHRT-a Belmina Karamehmedovića pitali smo zašto njegovom zaposlenom Ameru Švraki nije uplaćivan staž, iako je to zakonska obaveza, i kada će izmiriti obaveze prema njemu, odnosno Zavodu PIO. Takođe smo ga upitali da li je tačno da je više zaposlenih tužilo kompaniju zbog neuplaćenih doprinosa i da li se njemu, Karamehmedoviću, redovno uplaćuje staž.

“Nismo u mogućnosti da ispunjavamo svoje obaveze”
BHRT od 2017. godine ne dobija sredstva od RTV takse, koja je glavni izvor finansiranja, a koja su predviđena Zakonom o javnom RTV sistemu iz 2005. godine. Iako je godinama uredno izmirivao svoju zakonsku obavezu prebacivanja 50 odsto prikupljenih sredstava od takse BHRT-u, od 2017. godine RTRS prekida sa uplaćivanjem novca koji pripada BHRT-u i direktno krši pomenuti zakon.
Dug prema BHRT-u po tom osnovu na kraju 2024. godine iznosio je preko 92 miliona KM. S obzirom na to da BHRT ne dobija novac kojim bi se, prema Zakonu, finansirao, javni servis BiH nije u mogućnosti da ispunjava svoje obaveze, među kojima je i redovna uplata doprinosa za penzijsko osiguranje.

Uzimajući navedeno u obzir, Parlament Federacije BiH je 2022. godine usvojio Rezoluciju kojom je BHRT oslobođen plaćanja doprinosa do okončanja sudskih procesa protiv RTRS-a, u kojima potražuje sredstva koja su nam nezakonito uskraćena.

Bez obzira na to, obaveze prema zaposlenima koji su ostvarili uslove za penziju izmiruju se u skladu sa finansijskim mogućnostima, koje su skromne, a posebno nakon odluke Federalne vlade o minimalnoj plati od 1.000 KM, koja će vrlo verovatno dovesti BHRT u potpuni kolaps. Tačno je da je jedan broj zaposlenih tužio BHRT – odgovoreno je Faktoru iz Službe za odnose s javnošću BHRT-a.

Društvo

Cijena prasadi leti u nebo! Uzgajivači upozoravaju: “TEK SLIJEDI PRAVI RAST!”

Pred sezonu slava i praznika počele su rasti cijene prasadi u Republici Srpskoj, a trenutno prasići koštaju oko šest KM po kilogramu.

Prethodnih mjeseci, kako su potvrdili domaći uzgajivači svinja za “Nezavisne novine”, prasići su koštali od 3,5 do pet KM žive vage, u zavisnosti od regije, ali i potražnje.

Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS, potvrđuje da predstojeće slave i praznici nameću rast cijena.

“Već od ove sedmice je evidentan blagi rast cijena, koje će u kontinuitetu rasti do božićnih praznika. Cijena je dugo bila veoma povoljna za kupce, ali veoma nepovoljna za uzgajivače”, ističe Maljčić za “Nezavisne”.

Pojašnjava da oni na cijenu od 3,5 do pet KM nemaju ostatka, odnosno u teškom su gubitku.

“Upravo zbog toga, mora se nadoknaditi u mjesecima koji dolaze, a da bi se na godišnjem nivou nešto zaradilo”, dodaje on.

No, dokle će cijene prasića žive vage ići ka gore, zavisi od toga kolika će biti cijena uvoznog praseta, odnosno kakva će biti ponuda, jer sve, kako ističe Maljčić, i diktira tržište.

Prema riječima Stojana Marinkovića, predsjednika Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, trenutno prasići  do 25 kg koštaju šest KM, s tim da je blaga tendencija rasta cijene.

“Bukvalno, svaki dan negdje neko pomjera cijenu, no, nije to ništa značajno niti je došlo do drastičnog poskupljenja. Pratićemo dokle će ići cijena, ali treba znati da će rast cijena svakako diktirati tržište”, ističe Marinković za “Nezavisne”.

Napominje da nas najviše ugrožava prekomjerni uvoz mesa.

“Ljudi ne mogu da prodaju svoje tovne svinje, a samim tim što nisu mogli u prethodnom periodu prodati, oni ne mogu ni zanoviti novu proizvodnju, niti mogu useliti prasad, zbog čega je i došlo do drastičnog pada cijene prasadi”, naglašava Marinković.

Međutim, kako kaže, sada nešto malo ide nabolje, ali ne u vidu otkupa tovnih svinja, već zbog potrebe za manjom prasadi, a s obzirom na to da je pred nama sezona slava, kao i praznici.

Na pitanje da li možemo očekivati drastično povećanje cijena prasadi kao što je to bio slučaj prije nekoliko godina, Marinković kaže da je potrebno napomenuti da nijedan farmer nije prodavao po tako visokim cijenama, već preprodavci, a da je cijena na farmama tada bila najviše do 12 KM/kg.

Banjalučanin Marko S. navodi da on za Božić inače kupuje prase, kao i da najčešće uzima od domaćih farmera.

“Trenutna cijena je na zadovoljavajućem nivou i nadam se da neće biti nekog velikog poskupljenja do božićnih praznika. Navikao sam da kupujem prase za božićne praznike, a najčešće ga i kupujem od ljudi koji ih gaje, odnosno kod naših farmera”, rekao je Marko S.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Promjenljivo oblačno i toplije, uveče kiša

U jutro20. novembra oko rijeka i po kotlinama magla, koja će se lokalno na jugoistoku duže zadržati uz hladnije vrijeme.

Tokom dana promjenjivo oblačno uz sunčane periode i toplije. Popodne postepeno naoblačenje na sjeverozapadu, koje će uveče i u narednoj noći Krajini donijeti jaču kišu uz obilnije padavine. U Hercegovini se tokom čitavog dana nastavlja pretežno oblačno vrijeme sa povremenom kišom.

Minimalna temperatura od 3 do 7 stepeni, na jugu do 10, u višim predjelima od 0 stepeni. Maksimalna temperatura od 12 do 18, u višim predjelima i mjestima sa maglom od 5 stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

PEKARA ZA MNOGE POSTALA PRESKUPA! Kilogram bureka ide i do 28 KM, ne bi trebalo da je luksuz, A JESTE!

U Bosni i Hercegovini konstantno rastu cijene hrane.

Potrošači se, tako, suočavaju sa poskupljenjima kako osnovnih životnih namirnica, tako i ostalih proizvoda neophodnih svakom domaćinstvu.

Rastu i cijene u restoranima, ćevabdžinicama i pekarama, pa su i pite već postale luksuz za mnoge.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, kilogram sirnice u Srpskoj u septembru je u prosjeku koštao 14,7 KM, a u istom mjesecu lani 13,6 KM.

U septembru prije pet godine, prosječna cijena ove pite bila je 8,2 KM. Dakle, kilogram sirnice je u ovom periodu poskupio za čak 80 odsto?!

Cijena bureka su tek posebna priča…

Tako, kilogram ove pite ispod sača u Banjaluci ide i do 18 KM, a u Sarajevu i do nevjerovatne 22 KM.

U Banjaluci, burek ispod sača od sjeckane teletine težak nekih 300 grama, košta 8 KM, dok su Sarajevu kilogram ovog bureka ide i do 28 KM?!

Primjera radi, kilogram junetine košta oko 26 KM, a kilogram teletine oko 30 KM.

S druge strane, u burek od 250 grama, kako su nam potvrdili u jednoj pekari, ide tek 70 grama mesa?!

Naravno, pomenute pite se mogu naći i po nižim cijenama, ali su, i u toj varijanti, za mnoge preskupe.

– Životni standard većine je takav da je pita u pekari za mnoge preskupa. To ne bi trebalo da bude nikakav luksuz, a jeste. Kilogram bureka došao, maltene, kao kilogram svježe junetine?! To je van svake pameti – poručuju potrošači.

 

Nastavi čitati

Aktuelno