Connect with us

Društvo

DJECA ZA PONOS! Učenici Poljoprivredne škole spremaju i prodaju zimnicu

Kiseli krastavci i paprike, ajvar, feferone, sos od paradajza solo ili sa dodacima, slatko, sokovi, likeri, rakije… Svježa salata i blitva, luk i pšenično integralno brašno, jabukovo sirće.
Nisu ovo proizvodi nabrojani sa štandova pijaca ili iz bakinog špajza, već ono što učenici i profesori Poljoprivredne škole stvore svojim rukama i radom.

A cijene, da čovjek ne povjeruje. Jeftino, a sve domaće i prirodno. Plus, sve napravili vrijedni đaci. Što bi rekao njihov profesor, cijeli proces u koji su uključeni obuhvata od njive do tegle. Kupaca ne manjka. Jedan od njih kaže za Srpskainfo da je oduševljen onim što kupuje iz magacina Poljoprivredne škole. Juče pazario kisele krastavce i feferone, danas blitvu i salatu.

“Kisele salate lijepo krckaju po zubima, taman kako volim. Moram doći po brašno, a sigurno ću probati i druge proizvode. Već sam proširio glas koliko je dobro sve što sam do sada kupio. Nemam šta reći, osim svaka čast djeci i profesorima na odličnim proizvodima”, kaže on.

Kupci kroz osmijeh govore kako im je ono što kupe bolje nego što ima napravi žena, a neki dodaju da je u rangu zimnice koju su pravile njihove bake.

I direktor Poljoprivredne škole Bojan Bakal ne krije zadovoljstvo onim što su uspjeli da naprave i iznesu na police, prodajom i angažmanom đaka i profesora.
“Đaci učestvuju u svim procesima proizvodnje. Od sadnje, branja, spremanja. Ono što dobijemo prodajom ulažemo daljem u proizvodnju, nabavku, ali i za obezbjeđivanje besplatnih obroka za đake koji to nisu u prilici – kaže on za Srpskainfo. Za one koji brinu šta jedu, ovi proizvodi mogu da budu preporuka. Kako nam je rečeno, sve što proizvedu nema konzervanse, a sokovi su potpuno prirodni.

Učenici kojima je spremanje proizvoda dio praktične nastave ne kriju koliko uživaju u tome i koliko su ponosni kada vide pune police proizvoda koje su napravili. Prepričavaju šta sve rade, ali i ističu da im ništa od toga nije teško.

“Prvo idemo po sirovine, unosimo u radionicu, operemo ih, meljemo, stavljamo u presu, sipamo flaše, pa slijedi pasterizacija i onda ide u prodaju. Ovo je jedna od zanimljivijih škola, jer se radi nešto na praksi, a ne sjedi samo za računarom. Na stručnim predmetima učimo o hrani, šta nam je potrebno, šta je zdravo, šta nije. Nisam razmišljala o proizvodnji i hrani dok nisma počela da idem na praktičnu nastavu. Tada sam shvatila šta je zdravo, šta ne”, priča Darija, učenica trećeg razreda.

Njena školska kolegica Ivana poručuje kako na praksi može puno toga da se nauči, šta je bitno u ishrani.

“Zanimljivo mi je da pravim sokove, da isprobavam nove vrste. Ne bude naporno, ali ima dosta da se radi. Zna se dobro šta je čija obaveza, ko donosi flaše, ko pere, ko jabuke stavlja u mlin, ko sipa sokove. Ne stvara se gužva i nije dosadno. Svi smo tu, sa profesorima se lako možemo dogovoriti. Atmosfera je opuštena, puste nam čak i muziku”, kroz smijeh kaže Ivana.

Godinu starija Anja poručuje kako je poljoprivreda budućnost i da što više ljudi treba da se uključi. Preporučuje ovu školu, a njen plan je studiranje i proizvodnja za sebe.

Nemanja Jelić, njihov profesor praktične nastave u Poljoprivrednoj školi priča kako se sa proizvodnjom počinje u julu, a da se sezona traje do decembra. Škola ima plastenike, pekaru, mlin, u planu je i školska pivara, a možda i mesnica.

“Novac koji se zaradi ovdje, vraća se u praktičnu nastavu i u školu. Kreči se, kupuju mašine, odemo na neki izlet”, priča on i dodaje kako skoro sve proizvode prodaju. U procesu proizvodnje učestvuju đaci drugog, trećeg i četvrtog razreda prehrambenih tehničara, njih pedesetak i toliko đaka agroproizvođača.

“Agroproizvođači rade od rasada, do gotovog proizvoda, a mi od njihovog gotovog proizvoda, do ovoga što vidite. Zapravo, proces obujhvata od njive do tegle”, kaže on i poručuje kako lično najviše voli kisele krastavce, ajvar i sos paradajz, te liker od oraha.

“Poljoprivreda i prerada hrane je strateška oblast na koju bi svi trebalo da obratimo malo više pažnje”, ističe profesor.

U magacinu gdje se prodaje zimnica šarenilo boja i cijena. Tegla kiselih krastavaca košta tri marke, četiri su fileti paprike, a velika tegla sedam maraka. Tegla ajvara je šest, meda 20, dok je pekmez od šljiva osam KM. Ljute feferone koštaju dvije i tri marke, zavisno od količine, prirodni sok od jabuke i kruške je četiri, a samo od jabuke 3 marke. Slatko od aronije je 5, a liker od aronije 15 KM… Oni koji žele, pazariti mogu radnim danom od osam do 15 časova.

Foto: Twitter/Berislav Blagojević

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano uz povremenu kišu i pljuskove

U ponedjeljak, 18. avgusta 2025. godine, preovladavaće sunčano uz umjerenu oblačnost. U jutarnjim satima moguće su slabe padavine ili lokalni pljuskovi u centralnim, istočnim i sjeveroistočnim dijelovima Bosne.

Tokom poslijepodnevnih sati, lokalnih pljuskova i grmljavine može biti na istoku i jugu Hercegovine. Vjetar će biti slab do umjerene jačine, uglavnom sjevernog smjera.

Najniža jutarnja temperatura zraka kretat će se većinom između 12 i 17°C, dok će na jugu zemlje dosezati do 22°C. Najviša dnevna temperatura zraka biće uglavnom između 25 i 30°C, a na jugu zemlje moguće je i do 34°C.

Pripremite se za promjenjivo vrijeme, naročito ako planirate boravak na otvorenom, jer su lokalni pljuskovi mogući u popodnevnim satima.

Nastavi čitati

Društvo

STIŽE PROMJENA VREMENA! Pljuskovi i grmljavina

U Republici Srpskoj i FBiH danas se očekuje promenljivo i nestabilno vrijeme sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom, uz prijatnije temperature vazduha.

Padavinska zona će se od sjevera tokom dana širiti ka svim predjelima, pri čemu će na jugu padavine slabiti, a u ostalim predjelima su mogući jača kiša i izraženi pljuskovi praćeni grmljavinom uz lokalne nepogode u vidu jakog vjetra i obilnih padavina za kratko vrijeme.

Ponegdje je moguća i pojava grada, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren, pri pljuskovima pojačan i jak, sjevernih smjerova.

Maksimalna temperatura vazduha biće od 28 do 33 stepena, u višim predjelima od 23 stepena Celzijusova.

Jutros su ponegdje na području Hercegovine registrovane padavine i slaba grmljavina, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Temperatura vazduha izmjerena u osam časova: Šipovo 13, Sokolac 14, Mrkonjić Grad, Ribnik, Han Pijesak i Čemerno 15, Rudo, Srebrenica i Foča 16, Višegrad i Gacko 17, Sarajevo 18, Banjaluka i Zenica 19, Doboj i Novi Grad 20, Bileća, Prijedor, Srbac 21, Bijeljina i Trebinje 23, te Mostar 25 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

NIKO SE NEĆE USREĆITI! Od septembra veći borački dodatak, invalidnine i penzije u Srpskoj

Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da je Republika Srpska stabilna i nije izolovana, bez obzira na želje Zapada, političkog Sarajeva i, nažalost, opozicije u Srpskoj, te najavila da će od septembra borački dodatak i invalidnine biti povećane u iznosu ne manjem od deset odsto, a penzije za oko tri odsto.

Ona je istakla da se do kraja godine očekuje još jedan rebalans budžeta Republike Srpske.

Govoreći o trenutnoj ekonomskoj situaciji u Republici Srpskoj, Vidovićeva je navela da tokom protekle tri godine neko stalno prognozira njenu propast, što su i želje Zapada, Sarajeva i, nažalost, opozicije u Srpskoj, ali da su se utišali kada se to nije desilo.

“Republika Srpska je stabilna i nije izolovana, bez obzira na njihova nastojanja. Svjetska banka, koja ne uključuje politiku u svoje programe, jako je zainteresovana za naše projekte i njihova sredstva su povoljna”, napomenula je Vidovićeva.

Prema njenim riječima, problem u BiH pravi Centralna banka od koje nema koristi, već samo odmaže svima u BiH.

“Imamo ogromne rezerve koje se drže vani i kada dođe do poremećaja kamatnih stopa na finansijskim tražištima trpimo gubitke i prodajemo zlato da to nadoknadimo. A tu nemamo nikakav uticaj”, rekla je za RTRS Vidovićeva, podsjetivši da direktor Centralne banke nikada nije bio Srbin, kao i da Srbe u menadžmentu redovno preglasavaju.

Vidovićeva je istakla da BiH nema monetarnu politiku i da je pravo čudo opstanak privrde u Srpskoj koja stalno bilježi porast društvenog bruto proizvoda.

“Našim poslodavcima treba odati priznanje kako se snalaze u svemu ovome. Zahvalnost i radnicima koji sa poslodavcima stvaraju solidan profit, što drži našu privrednu aktivnost, koja raste iz godine u godinu. Za prvo tromjesječje BDP je veći za dva odsto, što je prosjek rasta u Evropi”, kaže Vidovićeva, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Aktuelno