Connect with us

Društvo

DJECA ZA PONOS! Učenici Poljoprivredne škole spremaju i prodaju zimnicu

Kiseli krastavci i paprike, ajvar, feferone, sos od paradajza solo ili sa dodacima, slatko, sokovi, likeri, rakije… Svježa salata i blitva, luk i pšenično integralno brašno, jabukovo sirće.
Nisu ovo proizvodi nabrojani sa štandova pijaca ili iz bakinog špajza, već ono što učenici i profesori Poljoprivredne škole stvore svojim rukama i radom.

A cijene, da čovjek ne povjeruje. Jeftino, a sve domaće i prirodno. Plus, sve napravili vrijedni đaci. Što bi rekao njihov profesor, cijeli proces u koji su uključeni obuhvata od njive do tegle. Kupaca ne manjka. Jedan od njih kaže za Srpskainfo da je oduševljen onim što kupuje iz magacina Poljoprivredne škole. Juče pazario kisele krastavce i feferone, danas blitvu i salatu.

“Kisele salate lijepo krckaju po zubima, taman kako volim. Moram doći po brašno, a sigurno ću probati i druge proizvode. Već sam proširio glas koliko je dobro sve što sam do sada kupio. Nemam šta reći, osim svaka čast djeci i profesorima na odličnim proizvodima”, kaže on.

Kupci kroz osmijeh govore kako im je ono što kupe bolje nego što ima napravi žena, a neki dodaju da je u rangu zimnice koju su pravile njihove bake.

I direktor Poljoprivredne škole Bojan Bakal ne krije zadovoljstvo onim što su uspjeli da naprave i iznesu na police, prodajom i angažmanom đaka i profesora.
“Đaci učestvuju u svim procesima proizvodnje. Od sadnje, branja, spremanja. Ono što dobijemo prodajom ulažemo daljem u proizvodnju, nabavku, ali i za obezbjeđivanje besplatnih obroka za đake koji to nisu u prilici – kaže on za Srpskainfo. Za one koji brinu šta jedu, ovi proizvodi mogu da budu preporuka. Kako nam je rečeno, sve što proizvedu nema konzervanse, a sokovi su potpuno prirodni.

Učenici kojima je spremanje proizvoda dio praktične nastave ne kriju koliko uživaju u tome i koliko su ponosni kada vide pune police proizvoda koje su napravili. Prepričavaju šta sve rade, ali i ističu da im ništa od toga nije teško.

“Prvo idemo po sirovine, unosimo u radionicu, operemo ih, meljemo, stavljamo u presu, sipamo flaše, pa slijedi pasterizacija i onda ide u prodaju. Ovo je jedna od zanimljivijih škola, jer se radi nešto na praksi, a ne sjedi samo za računarom. Na stručnim predmetima učimo o hrani, šta nam je potrebno, šta je zdravo, šta nije. Nisam razmišljala o proizvodnji i hrani dok nisma počela da idem na praktičnu nastavu. Tada sam shvatila šta je zdravo, šta ne”, priča Darija, učenica trećeg razreda.

Njena školska kolegica Ivana poručuje kako na praksi može puno toga da se nauči, šta je bitno u ishrani.

“Zanimljivo mi je da pravim sokove, da isprobavam nove vrste. Ne bude naporno, ali ima dosta da se radi. Zna se dobro šta je čija obaveza, ko donosi flaše, ko pere, ko jabuke stavlja u mlin, ko sipa sokove. Ne stvara se gužva i nije dosadno. Svi smo tu, sa profesorima se lako možemo dogovoriti. Atmosfera je opuštena, puste nam čak i muziku”, kroz smijeh kaže Ivana.

Godinu starija Anja poručuje kako je poljoprivreda budućnost i da što više ljudi treba da se uključi. Preporučuje ovu školu, a njen plan je studiranje i proizvodnja za sebe.

Nemanja Jelić, njihov profesor praktične nastave u Poljoprivrednoj školi priča kako se sa proizvodnjom počinje u julu, a da se sezona traje do decembra. Škola ima plastenike, pekaru, mlin, u planu je i školska pivara, a možda i mesnica.

“Novac koji se zaradi ovdje, vraća se u praktičnu nastavu i u školu. Kreči se, kupuju mašine, odemo na neki izlet”, priča on i dodaje kako skoro sve proizvode prodaju. U procesu proizvodnje učestvuju đaci drugog, trećeg i četvrtog razreda prehrambenih tehničara, njih pedesetak i toliko đaka agroproizvođača.

“Agroproizvođači rade od rasada, do gotovog proizvoda, a mi od njihovog gotovog proizvoda, do ovoga što vidite. Zapravo, proces obujhvata od njive do tegle”, kaže on i poručuje kako lično najviše voli kisele krastavce, ajvar i sos paradajz, te liker od oraha.

“Poljoprivreda i prerada hrane je strateška oblast na koju bi svi trebalo da obratimo malo više pažnje”, ističe profesor.

U magacinu gdje se prodaje zimnica šarenilo boja i cijena. Tegla kiselih krastavaca košta tri marke, četiri su fileti paprike, a velika tegla sedam maraka. Tegla ajvara je šest, meda 20, dok je pekmez od šljiva osam KM. Ljute feferone koštaju dvije i tri marke, zavisno od količine, prirodni sok od jabuke i kruške je četiri, a samo od jabuke 3 marke. Slatko od aronije je 5, a liker od aronije 15 KM… Oni koji žele, pazariti mogu radnim danom od osam do 15 časova.

Foto: Twitter/Berislav Blagojević

Društvo

POJAČANO KRETANJE: EUFOR intenzivirao aktivnosti u BiH

U naredne dvije sedmice građani će moći vidjeti pojačano kretanje vozila EUFOR na putevima i željezničkim prugama širom BiH.

Kako je saopšteno iz EUFOR, te aktivnosti vezane su za povratak strateških rezervnih snaga EUFOR i njihovih pridodatih elemenata iz BiH u Francusku, Italiju i Rumuniju.

– Elementi rezervnih snaga EUFOR redovno se raspoređuju u BiH radi obuke (na primjer za našu godišnju vježbu “Brzi odgovor”) – saopšteno je iz EUFOR.

Dodali su da ovaj sistem rotacije rezervnih snaga dodatno jača napore EUFOR na pružanju podrške vlastima u BiH pri održavanju sigurnog i stabilnog okruženja.

– Kao i kombinovanu obuku sa Oružanim snagama BiH – navodi se u saopštenju.

Podsjećamo, pripadnici EUFOR u BiH u aprilu su imali brojne aktivnosti u sklopu vojne vježbe “Meleager” koja se izvodila na teritoriji BiH.

U vježbi su učestvovale Oružane snage BiH te pripadnici Strateških rezervnih snaga EUFOR, odnosno vojnici iz Francuske, Holandije i Italije.

Vojnici su vježbali bojevo gađanje kombinovanim naoružanjem, a izvršena je i prezentacija oružja kao i razmjena znanja.

Vojnici su takođe vježbali precizno gađanje na okretnim metama s različitim kalibrima naoružanja.

– Vježba “Meleager” ima za cilj da simbolizuje snažne veze između EUFOR i Oružanih snaga BiH. Tokom svog boravka u BiH, ove Strateške rezervne snage će provoditi obuku i patroliranje sa snagama EUFOR, što će omogućiti EUFOR da uvježba efikasnu integraciju Strateških rezervnih snaga u strukturu snaga EUFOR. Oni će takođe provoditi obuku zajedno sa EUFOR i OS BiH. Ovo će dodatno povećati saradnju i interoperabilnost između EUFOR i OS BiH – naveli su ranije iz EUFOR, prenosi Klix.

Nastavi čitati

Društvo

SRPSKA SVE ČEŠĆI IZBOR TURISTA: Trebinje se nada novim rekordima

Da prirodne ljepote Srpske sve više privlače turiste pokazuju i podaci za prva tri mjeseca ove godine kada je Srpsku posjetilo 91.522 turista, a broj dolazaka je rastao iz mjeseca u mjesec.

Tako su u januaru, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, ostvarena 26.643 dolaska turista. U februaru je, u odnosu na januar, ta brojka bila veća za nešto više od pet hiljada, odnosno ostvarena su 31.664 dolaska turista, dok je u martu Srpsku posjetilo 33.215 turista.

Da su podaci zadovoljavajući, potvrđuje i Marko Radić, rukovodilac Sektora za promociju u Turističkoj organizaciji Republike Srpske, koji za “Nezavisne novine” ističe da je statistika u rangu prošlogodišnje kada je u pitanju prvo tromjesečje, što je zadovoljavajuće s obzirom na manjak snježnih padavina u ključnim mjesecima zimske sezone.

“Uprkos najnaprednijoj tehnologiji za vještačko osnježavanje, visoke temperature ipak nisu dozvolile broj dana skijanja koji je planiran početkom sezone. Dok čekamo aprilsku statistiku i rezultate, možemo vidjeti da je početak maja vrlo dobar, sa velikim brojem rezervacija, a s tim ulazimo polako i u glavni dio ljetnje sezone, kada se do kraja septembra očekuje veliki broj kulturnih, sportskih i muzičkih događaja”, kaže Radić.

Kako ističe, i u narednom periodu u Srpskoj će biti brojni događaji koji će privući turiste.

“Pored glavnog turističkog proizvoda, a to je rafting na Tari, kraj maja je rezervisan za Svjetsko prvenstvo u raftingu na Vrbasu. Tu su i festivali poput ‘OK Festa’, ‘Banjaluka festa’, nekoliko motorijada i veliki broj koncerata”, kaže Radić.

Prema njegovim riječima, Srpska je destinacija aktivnog odmora.

“Veliko interesovanje je i za boravak u Parku prirode ‘Orjen’, nacionalnim parkovima ‘Sutjeska’ i ‘Kozara’, dok su, recimo, Janjske otoke ili Pecka idealni za vikend boravke i obilaske rijeka Sane, Janja ili Ribnika”, ističe Radić za “Nezavisne novine”, dodajući da tokom cijele sezone postoji interesovanje za banjske centre širom Srpske.

Zadovoljni početkom ovogodišnje sezone su i u Trebinju, a prema riječima Nikole Kokića iz Turističke organizacije Trebinje, u prva tri mjeseca ove godine zabilježen je veći broj turista nego u istom periodu lani, a najjužniji grad bio je pun turista i u maju.

“Ono što možemo da kažemo je da je tokom prvomajskih i vaskršnjih praznika grad bio izuzetno pun. Bio je utisak kao da je cijeli region došao u naš grad, tako da možemo da kažemo da su prvomajski praznici u Trebinju postali svojevrstan brend i motiv turističkih putovanja svih turista iz regiona, ali i turista sa svih ostalih svjetskih kontinenata, što nas svakako raduje”, ističe Kokić, dodajući da u Trebinje dolaze i turisti iz Kine, azijskih zemalja i SAD.

U najjužnijem gradu Srpske tokom vaskršnjih i prvomajskih praznika bilo je popunjeno više od 90 odsto smještajnih kapaciteta.

“Naime, naša ponuda ima razne oblike turizma, od vjerskog, kulturno-istorijskog i vinskog turizma, do odlične gastronomije, sjajne avanturističke ponude, sjajne prirode i klime, a prvenstveno sjajnih ljudi. Sve su to motivi koji ljude podstiču da dolaze u naš grad”, priča Kokić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, ovo bi mogao biti uvod u izuzetnu ljetnju sezonu.

“Naše indicije govore da će ljetnja sezona biti izuzetna, naravno ako posluži vrijeme. Dosta je tu i novih turističkih sadržaja koji privlače turiste, tako da s pravo možemo da kažemo da će 2024. godina sigurno biti rekordna i da je Trebinje i dalje regionalni lider što se tiče turističke ponude Bosne i Hercegovine”, kaže on.

Kada je riječ o noćenjima, u Republici Srpskoj su u januaru ostvarena 76.184 noćenja, u februaru 88.858,  a u martu 85.238 noćenja turista.

Nastavi čitati

Društvo

BUDITE STRPLJIVI! Kolone na graničnim prelazima

Na graničnim prelazima Rača, Šepak, Karakaj i Pavlovića most na izlazu iz BiH u Srbiju duge su kolone putničkih vozila, saopšteno je iz Auto-moto saveza /AMS/ Republike Srpske.

Intezitet saobraćaja je pojačan i sa Crnom Gorom na graničnom prelazu Deleuša na izlazu iz BiH, kao i sa Hrvatskom na prelazima Kozarska Dubica i Donja Gradina na izlazu iz BiH.
Frekvencija vozila povremeno je pojačana i na graničnim prelazima Gradiška i Brod.
Iz AMS-a mole vozače sa strpljenje.

Nastavi čitati

Aktuelno