Connect with us

Svijet

DO 2050. MOGLO BI UMRIJETI 39 MILIONA LJUDI: Prekomjerno korišćenje antibiotika uzrokovalo je globalnu prijetnju

Više od 39 miliona ljudi širom svijeta moglo bi da umre od infekcija bakterijama otpornim na antibiotike u sljedećih 25 godina, pokazala je studija objavljena u časopisu The Lancet, koja naglašava da je još uvijek moguće izbjeći taj crni scenario.

Već identifikovana kao veliki zdravstveni problem, procjenjuje se da će se otpornost na antibiotike još povećati.

Od 1990. do 2021. više od miion ljudi u svijetu umrlo je upravo zbog posljedica otpornosti na antibiotike, naglasili su autori studije.

Oni su analizirali 22 patogena, 84 kombinacije između patogena i liječenja kao i 11 infektivnih sindroma kod ljudi svih uzrasta iz 204 zemlje i teritorija, koristeći podatke više od 520 miliona ljudi.

Kroz ta tri decenije smrtnost djece mlađe od 5 godina koja bi bila direktna posljedica otpornosti na antibiotike pala je za 50 posto, što je posljedica poboljšanja prevencije i kontrole infekcija u njihovom uzrastu.

Paralelno, smrtnost kod odraslih starosti od 70 godina ili starijih podigla se za 80 posto u tom razdoblju, zajedno sa rapidnim starenjem stanovništva i većom osjetljivošću te populacije na infekcije.

Vrijeme za djelovanje

Što se tiče patogena, smrtnost je najviše porasla nakon infekcija zlatnom stafilokokom otpornom na meticilin (MRSA).

Kada se gledaju gram negativne bakterije, najviše je došlo do otpornosti na karbapeneme, antibiotike širokog spektra.

Sljedećih decenije smrtnost zbog otpornosti na antibiotike samo će rasti, kaže studija.

Broj direktnih žrtava mogao bi dostići 1.91 miliona godišnje u svijetu do 2050., što je skok od više od 67 posto u poređenju sa 2021, pokazuju modeli koje su izradili autori studije.

Do polovine ovog vijeka otpornost na antibiotike igraće ulogu u 8.22 slučaja smrti svake godine, što je porast od 74.5 posto u odnosu na 2021.

Ukupno će između 2025. i 2050. otpornost na antibiotike direktno biti uzrok smrti više od 39 miliona ljudi u svijetu i biće povezana sa još 169 miliona smrtnih slučajeva, ocjenjuju stručnjaci, a mogući su i manje pesimistični scenariji.

Stručnjaci kažu da je “sada vrijeme za djelovanje” da bi se zaštitili ljudi širom svijeta od opasnosti koju predstavlja otpornost na antibiotike.

Studija naglašava potrebu za mjerama koje kombinuju prevenciju infekcija, vakcinaciju, minimiziranje neprikladne upotrebe antibiotika i istraživanja novih antibiotika kako bi se ublažio broj smrtnih slučajeva koji se predviđaju do 2050.

Related Topics:

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno