Na tržištu BiH krajem prošle i početkom ove godine prijavljena je nestašica više lijekova, dok nekih neće biti do kraja godine, neki su trajno obustavljeni.

Razlozi nestašice su, među ostalim, kašnjenje proizvođača u proizvodnji, problemi u lancu snabdijevanja, odluka proizvođača da neće obnavljati dozvolu, ograničeni proizvodni kapaciteti, reorganizacija proizvodnje i globalno prekinuti lanci snabdijevanja.

U decembru 2024. godine i tokom ove godine prijavljen je privremeni ili trajni prekid u prometu 33 lijeka, a iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH kažu kako za veći broj lijekova postoje takozvane generičke paralele, tako da u slučaju da nedostaje lijek jednog proizvođača, dostupan je lijek sa istom aktivnom supstancom, iste jačine i farmaceutskog oblika od drugog proizvođača.

Prijavljena je nestašica Klavocina bid, Ventolina, Levemira, Carboplasina.

Takođe, nestašica je pojedinih lijekova za liječenje dijabetesa, visokog krvnog pritiska, kao i onih koje koriste onkološki pacijenti.

Proizvođači su u obavezi da u slučaju prekida u snabdijevanju tržišta lijekom obavijeste Agenciju, a prekidi mogu biti privremeni i trajni.

U slučaju privremenih prekida, neophodno je navesti očekivani datum ponovne pojave lijeka na tržištu. Proizvođači su takođe u obavezi da navedu razloge prekida u snabdijevanju tržišta lijekom.

Kada su u pitanju trajni prekidi koje proizvođači prijavljuju (ukidanje dozvole i ne ulazak u postupak obnove dozvole), oni se događaju uglavnom iz komercijalnih razloga, ističu iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

Privremeni prekidi događaju se zbog problema u samom proizvodnom procesu, zatim izmjena u proizvodnom procesu, reorganizacije proizvodnje, problema u nabavci sirovina, problema u nabavci pakovnog materijala, globalno narušenih lanaca snabdijevanja.

“Mi smo u svakodnevnoj komunikaciji s proizvođačima. U prošloj smo godini nestašicu prevenirali na način da smo u znatnoj mjeri popravili dinamiku obrade zahtjeva za davanje/obnovu/izmjenu dozvole za stavljanje u promet u BiH kvalitetnih, efikasnih i sigurnih lijekova, čime smo uticali na brži dolazak lijeka do pacijenta. Isto tako, odobravamo promet lijeka proizvedenog za drugo tržište, u skladu sa specifikacijom odobrenom od strane naše agencije”, pojašnjavaju dodatno iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

Kažu i da još uvijek za jedan dio nestašica saznaju od pacijenata, zdravstvenih ustanova i na druge načine, nakon čega kontaktiraju proizvođače da provjere dostupnost lijekova i vide koji su načini za prevazilaženje nedostupnosti lijeka pacijentima.

Inače, Agencija od 2018. godine raspolaže informacionim sistemom koji omogućuje da su javno dostupne sve nestašice koje su proizvođači prijavili.

Povećana potrošnja antibiotika
Sa druge strane, u BiH nastavlja se trend rasta potrošnje antibiotika, a raste i ukupni promet lijekova.

” Potrošnja antibiotika u BiH je u 2023. godini bila 24,7 dnevnih definisanih doza/1000 stanovnika po danu (DDD/1000 stanovnika/dan) – jedinice u kojima se izražavana potrošnja lijekova”, ističu iz Agencije i dodaju da je u poređenju s godinom ranije, potrošnja antibiotika u BiH veća te raste iz godine u godinu.

Istovremeno, povećan je i ukupan promet lijekova koji je u 2023. godini iznosio 961.070.902,21 KM, dok je u 2022. godini taj iznos bio 890.880.527,10 KM.

U posmatranom periodu, tj. podacima za 2023. godinu građani su na bezreceptne lijekove potrošili 130.610.636,90 KM.