Connect with us

Svijet

DOBRE VIJESTI ZA PUTNIKE: Zapadni Balkan ide ka ukidanju rominga u EU

Države članice Evropske unije praktično su postigle dogovor o početku pregovora o ukidanju troškova rominga za građane zemalja Zapadnog Balkana, a formalna odluka o tome očekuje se 3. juna, navode diplomatski izvori u Briselu, navodi se na portalu RTS-a.

Zeleno svjetlo država članica omogućilo bi Evropskoj komisiji da već u junu započne bilateralne pregovore sa svakom od zemalja regiona pojedinačno o uključivanju u evropski sistem rominga bez dodatnih troškova. Odluka će se odnositi na sve zemlje članice EU, ali i na one izvan Unije koje su dio sistema bez rominga, poput Norveške, Islanda i, odskora, Ukrajine i Moldavije.

Prema diplomatskim izvorima, države članice su već u principu usaglasile stav o pregovaračkom mandatu, a puna saglasnost očekuje se nakon što još dvije države članice „provjere određene tehničke detalje“.

Plan EU je da ambasadori zemalja članica formalno odobre mandat za pregovore 3. juna, a da odluku dan kasnije potvrde ministri EU. Na osnovu toga Evropska komisija bi otvorila pregovore sa Srbijom i ostalim partnerima iz regiona.

U Briselu se očekuje da će upravo ova inicijativa biti predstavljena kao jedno od glavnih konkretnih dostignuća približavanja regiona Evropskoj uniji na samitu lidera EU i Zapadnog Balkana 5. juna u Tivtu u Crnoj Gori.

Evropska komisija je još krajem februara zatražila mandat od zemalja članica za pregovore o uključivanju Zapadnog Balkana u evropski sistem koji omogućava građanima da koriste mobilne telefone u EU bez dodatnih troškova rominga.

U Evropskoj komisiji se ne izjašnjavaju o preciznom datumu ukidanja rominga i navode da će to zavisiti od toka pregovora i brzine kojom zemlje usvojiti pravila i zakone EU u oblasti telekomunikacija i rominga.

Brisel nezvanično procjenjuje da bi prve zemlje Zapadnog Balkana mogle da ukinu roming sa EU već tokom prve polovine 2027. godine, ukoliko pregovori i tehničko usklađivanje budu tekli bez većih tehničkih i političkih zastoja.

Iskustvo Ukrajine i Moldavije, koje su u evropski sistem rominga ušle 1. januara ove godine, pokazuje da je čitav proces trajao između šest mjeseci i godinu dana, pri čemu su ove dvije zemlje krenule sa drugačije početne pozicije, oslanjajući se na postojeće sporazume o pridruživanju sa EU.

U prijedlogu pregovaračkog mandata dodatno se naglašava da su vladavina prava, demokratski standardi i usklađivanje sa evropskom spoljnom politikom važni elementi čitavog procesa.

Inicijativa za ukidanje troškova rominga deo je šireg konteksta Plana rasta EU za Zapadni Balkan i integracije zemalja regiona u dijelove jedinstvenog evropskog tržišta i prije formalnog članstva.

Biznis.rs

Svijet

SAD BI DA VRAĆAJU AZILANTE, ALI KASNO JE! Evropu trese migrantski haos, Italija odgovara žestokim udarcem!

Irska se pridružila grupi evropskih zemalja koje traže da se tražioci azila vraćaju u države njihovog prvog ulaska u Evropsku uniju, uključujući Italiju, dodatno pojačavajući nesuglasice oko primjene novog evropskog sistema migracija i azila.

rska je sedma država koja je zauzela takav stav, nakon Njemačke, Švajcarske, Austrije, Švedske, Finske i Holandije.

Iz Ministarstva pravde, unutrašnjih poslova i migracija Irske naveli su da Dablin nastavlja obrađivati zahtjeve i transfere prema svim državama članicama, uključujući Italiju, u skladu s novom Uredbom o upravljanju azilom i migracijama, zavisno od toga kada je zahtjev za azil podnesen.

– Irska, zajedno s drugim državama članicama, podržava princip prema kojem je prva država EU u koju tražilac azila uđe, ili u kojoj bude evidentiran kroz sistem Eurodac, odgovorna za njegov zahtjev za azil – saopšteno je iz irskog ministarstva.

Najizraženije nesuglasice trenutno postoje između Italije i Njemačke. Berlin insistira na ponovnom prihvatu migranata koji su u EU prvo stigli preko jedne države, a potom nastavili prema drugoj, dok se Rim istovremeno protivi djelovanju pojedinih njemačkih nevladinih organizacija koje spasavaju migrante na Sredozemlju.

Italijanske vlasti u Napulju u nedjelju su njemačkom spasilačkom brodu Sea-Watch 5 izrekle 45-dnevnu zabranu plovidbe i kaznu od 7.500 evra, tereteći posadu da tokom operacije spasavanja nije sarađivala s obalskom stražom Libije.

Italijanski ministar unutrašnjih poslova Mateo Pjantedosi poručio je da operacijama spasavanja na moru moraju upravljati i koordinirati nadležne države, a ne nevladine organizacije.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Svijet

STREPNJA U KABINETU ZELENSKOG! Tvrdi da 300.000 Rusa stiže na front, Kijev u strahu od opšteg udara!

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da bi 300.000 Rusa, koji će biti mobilisani na jesen, mogli da otvore nove pravce na frontu na istoku Ukrajine ili u Černigovsko-Kijevskoj oblasti.

Ukrajinski predsjednik je ocijenio da je nemoguće da se taj cilj ostvari do tog roka.

Trenutni pritisak i nova ruska mobilizacija

Zelenski je naveo da ruske snage vrše najveći pritisak na pravcu Konstantinovke u Donjeckoj oblasti.

Zelenski je rekao u julu da, prema podacima ukrajinske obavještajne službe, Putin priprema novu mobilizaciju u Rusiji poslije parlamentarnih izbora zakazanih za 21. septembar, navodeći da će mobilizacija obuhvatiti od 300.000 do 500.000 vojnika.

Nastavi čitati

Svijet

NOVO LUDILO! Tramp proglasio Ormuz novom američkom teritorijom

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp objavio je na svojoj društvenoj mreži Truth Social mapu Ormuskog moreuza i proglasio ga američkom teritorijom. Nakon najave novih američkih sankcija, zvaničnici u Teheranu oštro reaguju i ističu da su one „osuđene na propast“, ali i da su pokušaj nametanja autoriteta suverenim državama.

Izrael je nastavio napade na jugu Libana, dok je u Pojasu Gaze ubijen komandant Hamasa koji je učestvovao u pokušajima obnove podzemne infrastrukture te palestinske organizacije, saopštila je izraelska vojska (IDF).

Iran je odobrio prolaz određenom broju iračkih naftnih tankera kroz Ormuski moreuz, nakon ponovljenih zahtjeva Bagdada upućenih različitim kanalima. Irak je među zemljama koje su najviše pogođene zatvaranjem Ormuskog moreuza.

Istovremeno, nakon najave Vašingtona o uvođenju novih sankcija Iranu, zvaničnici u Teheranu oštro su reagovali.

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči odbacio je najavu novih sankcija, navodeći da je ta kampanja ekonomskog pritiska „osuđena na propast“, kao i prethodne mjere Sjedinjenih Američkih Država.

Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagei ocijenio je da najavljene sankcije predstavljaju ne samo nastavak ekonomskog pritiska na Teheran, već i pokušaj nametanja američkog autoriteta drugim suverenim državama.

(Nezavisne)

Nastavi čitati

Aktuelno