Zdravlje
DONOSIMO VAM LISTU POSLOVA koji povećavaju rizik od DEMENCIJE kasnije u životu

Možda zvuči kontraintuitivno, ali fizički zahtijevni poslovi mogu povećati rizik od demencije kasnije u životu.
Decenijama je konsenzus da redovna fizička aktivnost štiti mozak od degradacije i čuva ga od visokog pritiska. Međutim, studija objavljena nedavno u čuvenom “The Lancetu” pokazala je da ljudi koji rade na poslovima koji zahtijevaju srednju do tešku fizičku aktivnost – kao što su prodavci u maloprodaji, njegovatelji, poljoprivrednici, stočari – zapravo imaju veći rizik od demencije ili blagog kognitivnog oštećenja (MCI), koje je rani znak poremećaja.
Istraživanje je pokazalo da su oni koji su radili fizički zahtijevan posao između 33 i 65 godine imali 72 odsto veći rizik od demencije i MCI u sedamdesetim nego ljudi koji su radili kancelarijski posao, prenio je Dejli Mejl. Pod fizički zahtijevnim poslovima ne podrazumijeva se samo “kopanje”, već svi koji uključuju stalno penjanje, podizanje, održavanje ravnoteže, hodanje i saginjanje.
Iako nije jasno šta je presudno za povećani rizik, autori studije su zaključili da fizički napor koji zahtijevaju ti poslovi predstavlja stres za tijelo i um.
Veći fizički zahtjevi, a nedovoljno vremena za odmor i oporavak, mogu dovesti do “istrošenosti” tijela i uma, što bi moglo zajedno da pogorša kogniciju. Pored toga, zanimanja o kojima se govori često uključuju duge periode stajanja, fizički rad, stres, veći rizik od sagorijevanja i težak raspored, uz nezgodno radno vrijeme. Ove vrste poslova takođe mogu dovesti osobu u veću opasnost od gubitka sluha i izloženosti zagađenju, što takođe negativno utiče na kogniciju.
Naravno, ovu povezanost treba uzeti s rezervom, jer se pojedinci koji rade naporne poslove razlikuju u genetici, socioekonomskom statusu. Naučnici sugerišu da su ljudi sa fizički zahtjevnijim poslovima možda na startu imali niže kognitivne sposobnosti, što je moglo da utiče na njihovo školovanje i mogućnosti zapošljavanja.
Uvjerljivo objašnjenje za povećani rizik, navodi se, jeste da je veće fizičko angažovanje kasnije u odraslom dobu bilo povezano sa manjim hipokampusom i lošijim performansama pamćenja. Hipokampus je dio mozga odgovoran za pamćenje i učenje, a pokazalo se da ljudi koji rade na zahtjevnim poslovima imaju lošije rezultate na kognitivnim testovima kasnije u životu.
S druge strane, poslovi koji traže manje fizičke aktivnosti uglavnom imaju pauze, prilagodljiviji raspored i uključuju zanimanja kao što su inženjering ili podučavanje, što može biti kognitivno stimulativno i dovesti do boljeg kognitivnog razvoja tokom vremena, prenosi nova.rs.
Dok su prethodne studije o profesionalnoj fizičkoj aktivnosti i demenciji bile ograničene i usredsređene na poslove koje su ispitanici radili pred sam odlazak u penziju, ova studija prikuplja više podataka posmatrajući fizičku aktivnost na poslu tokom dužeg dijela odraslog života.
Dr Vegard Skirbek, autor studije i profesor Populacionog i porodičnog zdravlja u Columbia Public Health, rekao je da njihovi nalazi proširuju one iz prethodnih studija uključivanjem perspektive životnog toka u istraživanje o profesionalnoj fizičkoj aktivnosti i kognitivnim oštećenjima.
“Dok su se prethodne studije uglavnom fokusirale na samo jedno zanimanje, mi uključujemo raspon u periodu od 33 do 65 godina da bismo dali širu sliku istorije poslova ispitanika i kako se ona odnose na rizik od kognitivnog oštećenja u kasnijoj odrasloj dobi“, istakao je on.
Istraživači su analizirali podatke iz jedne od najvećih svjetskih populacijskih studija o demenciji, studije HUNT4 70+, koja je sabrala podatke o odraslima u Norveškoj od 2017. do 2019. godine. Obuhvatila je 7.005 ljudi starosti od 33 do 65 godina i procijenila povezanost rizika od demencije kada su imali 70 i više godina. Devedeset dvije osobe u studiji imale su kliničku dijagnozu demencije, a kod 2.407 dijagnostifikovana je MCI.
Studija, kako kažu, ukazuje na važnost razvoja strategija za ljude na fizički zahtijevnim poslovima koje mogu spriječiti kognitivna oštećenja kasnije u životu.
Ipak, rezultati ove studije u suprotnosti su sa drugom nedavnom studijom koja je pokazala suprotno – da se rizik od demencije zapravo povećava među odraslima koji provode više od 10 sati dnevno baveći se sedentarnim ponašanjem.
Inače, Studija koju su sproveli Norveški nacionalni centar za starenje i zdravlje i Columbia Mailman School of Public Health i Butler Columbia Aging Center, objavljena je u The Lancet Regional Health – Europe.
Zdravlje
STRES DIREKTNO UTIČE NA ZDRAVLJE SRCA! Kardiolog objasnio kako prepoznati opasnost

Ako imate ubrzani puls, a takvo stanje traje duže vrijeme, to nije dobro za srce i kardiovaskularni sistem, objasnila je kardiolog dr Milena Pandrc sa Vojnomedicinske akademije (VMA) u Beogradu u podcastu Zdravo sa Ivanom.
Naime, mnogo je onih koji olako prelaze preko ove činjenice, gdje spada populacija od 35.godine pa naviše, koja ne prihvata bolest. Takođe, pored genetike, gojaznosti, tu je i stres koji je naša svakodnevnica a koji može biti okidač za brojna stanja i bolesti.
Kada se suočavamo sa stresnom situacijom, tijelo automatski reaguje oslobađanjem hormona kao što su adrenalin i kortizol. Ovi hormoni pripremaju tijelo na akciju, ubrzavajući srčani ritam i povećavajući krvni pritisak. U normalnim okolnostima, kada stresna situacija prestane, tijelo se vraća u ravnotežu.
Broj otkucaja nam je direktan prediktor i predviđa koliko ćemo dugo živeti. I ukoliko štedimo naše srce, dakle, ukoliko taj broj otkucaja bude niži, naše srce će duže trajati. Svaki prolongirani period trajanja povišenog broja otkucaja dovodi do oštećenja srčanog mišića, objasnila je kardiolog.
Kako stres utiče na srce
Stres može biti okidač kada su kardiovaskularna oboljenja u pitanju. Ukoliko ste stalno napeti, pod stresom i tenzijom, a imate provocirajući faktor, možete ugroziti svoje zdravlje. Bol u grudima i ubrzan puls znak je stresa, i ne mora da predstavlja uvek opasnost, ali, treba obratiti pažnju kada su neke stvari u pitanju.
Istraživanja pokazuju da dugotrajni stres može biti značajan faktor u razvoju srčanih bolesti. Povišeni krvni pritisak, ubrzan rad srca i povećana proizvodnja upalnih molekula povezani su sa većim rizikom od ateroskleroze. Ovo stanje može dovesti do infarkta miokarda, angine pektoris i drugih ozbiljnih kardiovaskularnih problema. Što se tiče hormona koji se oslobađa u stresu, on se direktno vezuje za neke receptore na srcu i direktno povećava naš krvni pritisak te povećava broj srčanih otkucaja. I mi kažemo da su to ljudi koji imaju jednu vrstu menadžerske bolesti, dakle koji imaju tu simpatičku hiperreaktivnost.
Na taj nivo stresa mi možemo da delujemo na dva načina. Možemo da delujemo lekovima koji smanjuju broj otkucaja, mi ih zovemo beta-blokatori, a možemo da djelujemo i sedativima. Dakle, lijekovima koji indirektno smanjuju tu koncentraciju hormona stresa u cirkulaciji. Tako da je u tom smislu liječenje ovih pacijenata, ili i budućih pacijenata, vrlo o kompleksno i treba da bude šire sagledano od običnog skoka pritiska i skoka broja otkucaja, objasnila je kardiolog u podcastu Zdravo sa Ivanom.
Kardiovaskularne bolesti povezane su sa stresom nisu samo fizički. Stres može izazvati i psihološke poremećaje, kao što su anksioznost i depresija, koji dodatno pogoršavaju zdravlje srca. Redovna kontrola i javljanje ljekaru može spriječiti dalji razvoj bolesti i moguće komplikacije, piše Telegraf.
Zdravlje
DOBRO “OTVORITE OČI”! Ovo su manje poznati simptomi koji ukazuju na anemiju

Najčešći znak da vam nedostaje gvožđe jeste stalni umor, ali postoje i drugi, manje poznati simptomi. Ipak, koje god simptome da imate, najbolje je uraditi analizu krvi, koja će sa sigurnošću pokazati koliko gvožđa ima u vašem organizmu.
Lomljivi nokti, suve usne
Jedan od manje poznatih simptoma jeste želja za jelom neprehrambenih proizvoda koji nisu za jelo. Naučnici nemaju konkretno objašnjenje zašto ljudi sa nedostatkom gvožđa često žude za stvarima koje se ne jedu, kao što su šljunak, glina, kreda, zid, karton i drugo.
Ovaj poremećaj se zove pika, privremen je i njegov tačan uzrok je nepoznat, ali nedostatak gvožđa, cinka i drugih hranljivih materija u tijelu može da ga izazove. Slabi i lomljivi nokti ili nokti sa linijama i jamama mogu ukazivati na nedostatak gvožđa. Pošto ovi simptomi mogu biti uzrokovani i drugim zdravstvenim problemom, najbolje bi bilo da se uradi analiza krvi.
Ljudi sa nedostatkom gvožđa mogu patiti od suvih i ispucalih usana. Čak trećina osoba sa nedostatkom gvožđa ima stanje zvano angular cheilitis, koje izaziva pucanje uglova usana.
Otečen jezik, sindrom nemirnih nogu
Otečen jezik je još jedan simptom koji se često zanemaruje. Takođe se naziva atrofični glositis. Kada jezik nabrekne, uobičajeni grebeni na jeziku nestaju i on izgleda jednolično i meko. Može izazvati probleme sa žvakanjem, gutanjem ili govorom.
Neki ljudi doživljavaju stalnu žudnju za ledom, stanje koje se medicinski naziva pagofagija i jedan je od najčešćih simptoma nedostatka gvožđa. Nije poznato zašto se javlja žudnja za ledom, ali se smatra da umiruje otečeni jezik. Ne morate da paničite ako volite led, osim ako ga ne konzumirate pretjerano.
Sindrom nemirnih nogu je stanje koje karakteriše neprijatan osjećaj u nogama, sa neodoljivom željom da se pomjeraju noge. Pacijenti to opisuju kao peckanje, kao da im insekti mile po nogama. Iako ljekari nisu sigurni šta je uzrok ovog stanja, nedostatak gvožđa je jedan od razloga, prenosi Dan.
Kuhinjica
OVO MORATE PROBATI!? Smuti na prazan stomak može vam pomoći u mršavljenju

M nogima gubitak viška kilograma djeluje kao nemoguća misija, pa vrlo brzo i odustanu od tog procesa jer ne mogu da pronađu koji napitak bi im najviše odgovarao za mršavljenje.
Potrebna je jaka volja ali i promjena ishrane. Prema nutricionistima, postoje namirnice koje vam osim što mogu ubrzati metabolizam, takođe mogu i pomoći u mršavljenju. U pitanju su četiri sastojka i recept je pogodan čak i za početnike.
U pitanju je zeleni smuti koji uravnotežuje nivo šećera u krvi, sprečava žudnju za šećerom, poboljšava varenje i san, hidrira vas i popravlja raspoloženje.
Možete ubaciti i voće i povrće, u zavisnosti šta imate u kuhinji, prenosi Telegraf.
Osim toga, unosite dovoljno tečnosti, budite fizički aktivni barem 150 minuta nedjeljno i čitajte deklaracije.
Sastojci:
Jedna šaka bobičastog voća
Dvije šolje kokosove vode
Pola avokada
Zeleno voće ili povrće (špinat, celer ili jabuka)
Priprema:
Sve izblendajte i popijte na prazan stomak
-
Hronika2 dana ago
ORUŽANA PLJAČKA U BANJALUCI: U toku potraga za razbojnikom
-
Svijet2 dana ago
IZRAEL BOMBARDOVAO BEJRUT,UBIJENO TROJE LJUDI! Testiraju krhko četvoromjesečno primirje
-
Politika3 dana ago
DODIK BRANI OSUĐENU LE PEN! “Kao i u mom slučaju, presuda nije donesena zbog zakona – već zbog politike”
-
Politika2 dana ago
DODIK DAO 840.000 dolara za skidanje sankcija navodi HAARETZ
-
Društvo2 dana ago
EKSTREMNO HLADNO VRIJEME JURI PREMA NAMA! Pogledajte kakav “monstrum” stiže iz Rusije! (VIDEO)
-
Banjaluka2 dana ago
“NINKOVIĆ NA APARATIMA”: I rukovodstvo Skupštine grada Banjaluka priznalo, POSLOVNIK NEUSTAVAN
-
Politika2 dana ago
KOVAČEVIĆ UDARIO NA VUKANOVIĆA “On je sredstvo Sarajeva za ostvarenje njihovog cilja – POLITIČKU ELIMINACIJU DODIKA”
-
Politika2 dana ago
KREĆU PRVE UPLATE: Hoće li bh. političari pustiti niz vodu milijardu evra?