Connect with us

Zdravlje

DONOSIMO VAM LISTU POSLOVA koji povećavaju rizik od DEMENCIJE kasnije u životu

Možda zvuči kontraintuitivno, ali fizički zahtijevni poslovi mogu povećati rizik od demencije kasnije u životu.
Decenijama je konsenzus da redovna fizička aktivnost štiti mozak od degradacije i čuva ga od visokog pritiska. Međutim, studija objavljena nedavno u čuvenom “The Lancetu” pokazala je da ljudi koji rade na poslovima koji zahtijevaju srednju do tešku fizičku aktivnost – kao što su prodavci u maloprodaji, njegovatelji, poljoprivrednici, stočari – zapravo imaju veći rizik od demencije ili blagog kognitivnog oštećenja (MCI), koje je rani znak poremećaja.

Istraživanje je pokazalo da su oni koji su radili fizički zahtijevan posao između 33 i 65 godine imali 72 odsto veći rizik od demencije i MCI u sedamdesetim nego ljudi koji su radili kancelarijski posao, prenio je Dejli Mejl. Pod fizički zahtijevnim poslovima ne podrazumijeva se samo “kopanje”, već svi koji uključuju stalno penjanje, podizanje, održavanje ravnoteže, hodanje i saginjanje.

Iako nije jasno šta je presudno za povećani rizik, autori studije su zaključili da fizički napor koji zahtijevaju ti poslovi predstavlja stres za tijelo i um.

Veći fizički zahtjevi, a nedovoljno vremena za odmor i oporavak, mogu dovesti do “istrošenosti” tijela i uma, što bi moglo zajedno da pogorša kogniciju. Pored toga, zanimanja o kojima se govori često uključuju duge periode stajanja, fizički rad, stres, veći rizik od sagorijevanja i težak raspored, uz nezgodno radno vrijeme. Ove vrste poslova takođe mogu dovesti osobu u veću opasnost od gubitka sluha i izloženosti zagađenju, što takođe negativno utiče na kogniciju.

Naravno, ovu povezanost treba uzeti s rezervom, jer se pojedinci koji rade naporne poslove razlikuju u genetici, socioekonomskom statusu. Naučnici sugerišu da su ljudi sa fizički zahtjevnijim poslovima možda na startu imali niže kognitivne sposobnosti, što je moglo da utiče na njihovo školovanje i mogućnosti zapošljavanja.

Uvjerljivo objašnjenje za povećani rizik, navodi se, jeste da je veće fizičko angažovanje kasnije u odraslom dobu bilo povezano sa manjim hipokampusom i lošijim performansama pamćenja. Hipokampus je dio mozga odgovoran za pamćenje i učenje, a pokazalo se da ljudi koji rade na zahtjevnim poslovima imaju lošije rezultate na kognitivnim testovima kasnije u životu.

S druge strane, poslovi koji traže manje fizičke aktivnosti uglavnom imaju pauze, prilagodljiviji raspored i uključuju zanimanja kao što su inženjering ili podučavanje, što može biti kognitivno stimulativno i dovesti do boljeg kognitivnog razvoja tokom vremena, prenosi nova.rs.

Dok su prethodne studije o profesionalnoj fizičkoj aktivnosti i demenciji bile ograničene i usredsređene na poslove koje su ispitanici radili pred sam odlazak u penziju, ova studija prikuplja više podataka posmatrajući fizičku aktivnost na poslu tokom dužeg dijela odraslog života.

Dr Vegard Skirbek, autor studije i profesor Populacionog i porodičnog zdravlja u Columbia Public Health, rekao je da njihovi nalazi proširuju one iz prethodnih studija uključivanjem perspektive životnog toka u istraživanje o profesionalnoj fizičkoj aktivnosti i kognitivnim oštećenjima.

“Dok su se prethodne studije uglavnom fokusirale na samo jedno zanimanje, mi uključujemo raspon u periodu od 33 do 65 godina da bismo dali širu sliku istorije poslova ispitanika i kako se ona odnose na rizik od kognitivnog oštećenja u kasnijoj odrasloj dobi“, istakao je on.

Istraživači su analizirali podatke iz jedne od najvećih svjetskih populacijskih studija o demenciji, studije HUNT4 70+, koja je sabrala podatke o odraslima u Norveškoj od 2017. do 2019. godine. Obuhvatila je 7.005 ljudi starosti od 33 do 65 godina i procijenila povezanost rizika od demencije kada su imali 70 i više godina. Devedeset dvije osobe u studiji imale su kliničku dijagnozu demencije, a kod 2.407 dijagnostifikovana je MCI.

Studija, kako kažu, ukazuje na važnost razvoja strategija za ljude na fizički zahtijevnim poslovima koje mogu spriječiti kognitivna oštećenja kasnije u životu.

Ipak, rezultati ove studije u suprotnosti su sa drugom nedavnom studijom koja je pokazala suprotno – da se rizik od demencije zapravo povećava među odraslima koji provode više od 10 sati dnevno baveći se sedentarnim ponašanjem.

Inače, Studija koju su sproveli Norveški nacionalni centar za starenje i zdravlje i Columbia Mailman School of Public Health i Butler Columbia Aging Center, objavljena je u The Lancet Regional Health – Europe.

Related Topics:

Zdravlje

HOLANDSKI LJEKARI TVRDE! Vrijeme provedeno pred ekranom LOŠE UTIČE NA SAN DJECE

Dječji ljekari u Holandiji ukazuju na sve češći problem nedovoljnog sna kod djece školskog uzrasta navodeći da je razlog koji značajno doprinosi tome to što djeca previše vremena provode pred ekranom kompjutera ili televizora prije odlaska na spavanje.

Naučno udruženje pedijatara Holandije skrenulo je pažnju na taj problem a zvaničnica udruženja Margret Harskamp rekla je da gledanje u ekran kompjutera televizora mobilnog telefona ili tableta otežava djeci da zaspu prenio je list “NL Tajms”.

Nedovoljno sna kod djece može da smanji sposobnost koncentracije i adekvatnog ponašanja u školi ili da dovede do hiperaktivnosti i naglih promjena raspoloženja ukazali su ljekari.

Harskamp je navela da ako se kod djece poboljša spavanje njihovi problemi sa koncentracijom i ponašanjem često se sami riješe ali je napomenula da roditelji ponekad ne shvataju da nedostatak sna može biti glavni uzrok takvih problema.

Tako je istraživanje holandskog medija RTL Nieuvs pokazalo da samo 12 odsto roditelja misli da im djeca loše spavaju zbog toga što provode vrijeme pred ekranom prije odlaska u krevet dok 59 procenata misli da to ne utiče na san njihove djece a 12 posto vjeruje da im to pomaže da utanu u san.

Harskamp je ukazala da djeci koja teško zaspu ili su pretjerano umorna tokom dana mogu pomoći boravak i igra na otvorenom.

“Dva sata igre na otvorenom je veoma blagotvorno. Vlada i škole treba da obezbijede da djeca imaju pristup velikom broju bezbjednih igrališta” poručila je ona.

Nastavi čitati

Zdravlje

DRAMATIČNO U NJEMAČKOJ! Zbog majmunskih boginja zatvorena škola

Škola u blizini Kelna, u zapadnoj Njemačkoj, zatvorena je iz predostrožnosti nakon što je nova varijanta mpoks virusa otkrivena kod dvoje đaka.

Učenici škole za djecu sa posebnim potrebama u Rosrathu prelaze na onlajn nastavu do petka, saopštila je okružna administracija Rajniš-Bergiš distrikta, prenijela je agencija “DPA”.

Četiri člana jedne porodice koja živi u distriktu, uključujući dvoje djece, zaraženi su takozvanom “kladom 1b virusa majmunskih boginja”. Prema informacijama iz distrikta, porodica se nalazi u karantinu, a simptomi su za sada blagi.

Zdravstveni odsjek i školska uprava donijeli su ovu preventivnu mjeru nakon intenzivnih konsultacija sa njemačkim institutom za kontrolu bolesti, Robert Koh, i drugim specijalizovanim institucijama, zbog djece kojoj je potrebna posebna zaštita.

Školske prostorije ostaće zatvorene kako bi se sprečio blizak kontakt među učenicima i time dalja moguća transmisija mpoks virusa. Petak je posljednji nastavni dan prije božićnih praznika. Pretpostavlja se da je zaraza potekla od putovanja člana porodice u Afriku.

Za sada nisu otkrivene dodatne infekcije, izjavila je portparolka distrikta. Simptomi mpox virusa uključuju karakteristični osip na koži, a često su prisutni i opšti simptomi bolesti poput groznice, glavobolje i bolova u mišićima. Smrtni ishodi su rijetki.

Virus, ranije poznat kao majmunske boginje, nije mnogo zarazan.

“Za prenos mpoks virusa neophodan je blizak fizički kontakt”, navodi institut Robert Koh.

Virus se uglavnom prenosi kontaktom kože na kožu, poput seksualnog odnosa, zagrljaja, masaže ili ljubljenja. U avgustu, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je “vanrednu situaciju od međunarodnog značaja” zbog nove varijante virusa i povećanja broja slučajeva mpoksa u Africi.

Prirodni domaćini mpoks virusa su glodari iz Zapadne i Centralne Afrike. Patogeni su manje prilagođeni majmunima i ljudima.

Od ljeta 2023. godine, broj slučajeva se prijavljuje kontinuirano, ali na niskom nivou u jednocifrenim ili niskim dvocifrenim brojevima na mjesečnom nivou. Do sada u Njemačkoj nisu zabilježeni smrtni slučajevi, prenosi “Telegraf”.

Nastavi čitati

Zdravlje

Zašto je čokoladno mlijeko dobro za djecu? VJEROVALI ILI NE DIŽE IMUNITET

Čokoladno mlijeko je poslastica koju djeca obožavaju.

Ono nadopunjuje nutritivne nedostatke s kojima se mnogi suočavaju, pružajući odličnu opciju za izbirljive mališane ili one koji ne vole okus običnog mlijeka.

Ali, mnogi roditelji su zabrinuti; smiju li djeca piti čokoladno mlijeko zbog dodanog šećera koji sadrži?

Nutritivna vrijednost čokoladnog mlijeka
Malo čokoladno mlijeko od 0.2 litre, odnosno jedna porcija čokoladnog mlijeka, ima 150 kalorija, 8 grama proteina, 24 grama ugljikohidrata (10 grama dodanog šećera), kalcij, vitamin D i druge ključne nutrijente. Za usporedbu, obično mlijeko ima 105 kalorija i 12 grama ugljikohidrata bez dodanog šećera.

Čokoladno mlijeko obezbjeđuje niz važnih nutrijenata, a istraživanja pokazuju da je korisno za zdravlje. Studija iz 2021. godine, objavljena u časopisu Nutrition and Metabolism, pokazala je da dnevna konzumacija šalice mlijeka može smanjiti rizik od srčanih bolesti, moždanog udara, pretilosti, dijabetesa tipa 2 i osteoporoze, piše Parents, prenosi Index.

Mliječni proizvodi sadrže 18 od 22 esencijalna nutrijenta, uključujući kalcij, fosfor, magnezij i vitamin D, koji su ključni za zdravlje i metabolizam. Prehrambene smjernice ističu da mlijeko pomaže u nadoknadi nutrijenata poput kalcija, kalija i vitamina D, što čokoladno mlijeko čini zdravim izborom.

Glavni nutrijenti u čokoladnom mlijeku
Kalcij: Ključan za rast i čvrstoću kostiju, posebno tokom djetinjstva i adolescencije. Mliječni proizvodi sprečavaju bolesti kostiju i podržavaju mineralizaciju.

Vitamin D: Pomaže kalciju u jačanju kostiju. Mlijeko je jedan od rijetkih izvora vitamina D.

Proteini: Potiču rast i oporavak mišića, posebno kod aktivne djece.

Fosfor: Važan za čvrste kosti, zube i obnavljanje tkiva.

Kalij: Podržava rast, rad mišića i srčani ritam. Jedna šalica mlijeka ima oko 360 mg kalija.

Vitamin A: Pomaže rastu, razvoju i jačanju imunološkog sistema.

Smiju li mala djeca piti čokoladno mlijeko?
Da, mala djeca smiju piti čokoladno mlijeko. Mliječni proizvodi su glavni izvor tri od četiri ključna nutrijenta za zdravlje kod djece od dvije do 18 godina: kalcij, kalij i vitamin D.

Prema Američkoj akademiji za pedijatriju, djeca mlađa od dvije godine ne bi trebala piti čokoladno mlijeko jer mlijeko s okusom sadrži više šećera nego što se preporučuje za tu dob. Stručnjaci preporučuju obično mlijeko koje je bogato nutrijentima i ključnim vitaminima za razvoj djeteta.

Nastavi čitati

Aktuelno