Connect with us

Zdravlje

DONOSIMO VAM LISTU POSLOVA koji povećavaju rizik od DEMENCIJE kasnije u životu

Možda zvuči kontraintuitivno, ali fizički zahtijevni poslovi mogu povećati rizik od demencije kasnije u životu.
Decenijama je konsenzus da redovna fizička aktivnost štiti mozak od degradacije i čuva ga od visokog pritiska. Međutim, studija objavljena nedavno u čuvenom “The Lancetu” pokazala je da ljudi koji rade na poslovima koji zahtijevaju srednju do tešku fizičku aktivnost – kao što su prodavci u maloprodaji, njegovatelji, poljoprivrednici, stočari – zapravo imaju veći rizik od demencije ili blagog kognitivnog oštećenja (MCI), koje je rani znak poremećaja.

Istraživanje je pokazalo da su oni koji su radili fizički zahtijevan posao između 33 i 65 godine imali 72 odsto veći rizik od demencije i MCI u sedamdesetim nego ljudi koji su radili kancelarijski posao, prenio je Dejli Mejl. Pod fizički zahtijevnim poslovima ne podrazumijeva se samo “kopanje”, već svi koji uključuju stalno penjanje, podizanje, održavanje ravnoteže, hodanje i saginjanje.

Iako nije jasno šta je presudno za povećani rizik, autori studije su zaključili da fizički napor koji zahtijevaju ti poslovi predstavlja stres za tijelo i um.

Veći fizički zahtjevi, a nedovoljno vremena za odmor i oporavak, mogu dovesti do “istrošenosti” tijela i uma, što bi moglo zajedno da pogorša kogniciju. Pored toga, zanimanja o kojima se govori često uključuju duge periode stajanja, fizički rad, stres, veći rizik od sagorijevanja i težak raspored, uz nezgodno radno vrijeme. Ove vrste poslova takođe mogu dovesti osobu u veću opasnost od gubitka sluha i izloženosti zagađenju, što takođe negativno utiče na kogniciju.

Naravno, ovu povezanost treba uzeti s rezervom, jer se pojedinci koji rade naporne poslove razlikuju u genetici, socioekonomskom statusu. Naučnici sugerišu da su ljudi sa fizički zahtjevnijim poslovima možda na startu imali niže kognitivne sposobnosti, što je moglo da utiče na njihovo školovanje i mogućnosti zapošljavanja.

Uvjerljivo objašnjenje za povećani rizik, navodi se, jeste da je veće fizičko angažovanje kasnije u odraslom dobu bilo povezano sa manjim hipokampusom i lošijim performansama pamćenja. Hipokampus je dio mozga odgovoran za pamćenje i učenje, a pokazalo se da ljudi koji rade na zahtjevnim poslovima imaju lošije rezultate na kognitivnim testovima kasnije u životu.

S druge strane, poslovi koji traže manje fizičke aktivnosti uglavnom imaju pauze, prilagodljiviji raspored i uključuju zanimanja kao što su inženjering ili podučavanje, što može biti kognitivno stimulativno i dovesti do boljeg kognitivnog razvoja tokom vremena, prenosi nova.rs.

Dok su prethodne studije o profesionalnoj fizičkoj aktivnosti i demenciji bile ograničene i usredsređene na poslove koje su ispitanici radili pred sam odlazak u penziju, ova studija prikuplja više podataka posmatrajući fizičku aktivnost na poslu tokom dužeg dijela odraslog života.

Dr Vegard Skirbek, autor studije i profesor Populacionog i porodičnog zdravlja u Columbia Public Health, rekao je da njihovi nalazi proširuju one iz prethodnih studija uključivanjem perspektive životnog toka u istraživanje o profesionalnoj fizičkoj aktivnosti i kognitivnim oštećenjima.

“Dok su se prethodne studije uglavnom fokusirale na samo jedno zanimanje, mi uključujemo raspon u periodu od 33 do 65 godina da bismo dali širu sliku istorije poslova ispitanika i kako se ona odnose na rizik od kognitivnog oštećenja u kasnijoj odrasloj dobi“, istakao je on.

Istraživači su analizirali podatke iz jedne od najvećih svjetskih populacijskih studija o demenciji, studije HUNT4 70+, koja je sabrala podatke o odraslima u Norveškoj od 2017. do 2019. godine. Obuhvatila je 7.005 ljudi starosti od 33 do 65 godina i procijenila povezanost rizika od demencije kada su imali 70 i više godina. Devedeset dvije osobe u studiji imale su kliničku dijagnozu demencije, a kod 2.407 dijagnostifikovana je MCI.

Studija, kako kažu, ukazuje na važnost razvoja strategija za ljude na fizički zahtijevnim poslovima koje mogu spriječiti kognitivna oštećenja kasnije u životu.

Ipak, rezultati ove studije u suprotnosti su sa drugom nedavnom studijom koja je pokazala suprotno – da se rizik od demencije zapravo povećava među odraslima koji provode više od 10 sati dnevno baveći se sedentarnim ponašanjem.

Inače, Studija koju su sproveli Norveški nacionalni centar za starenje i zdravlje i Columbia Mailman School of Public Health i Butler Columbia Aging Center, objavljena je u The Lancet Regional Health – Europe.

Zdravlje

ŠKRBIĆ NAJAVIO! “Od jeseni moguće liječenje pacijenata iz Srpske RUSKOM VAKCINOM PROTIV RAKA”

Nova ruska vakcina protiv melanoma je u završnoj fazi kliničkih ispitivanja, a banjalučki Medicinski fakultet spreman je da se uključi u klinička ispitivanja i Republika Srpska opredijeljena da se ova vakcina primjenjuje i kod domaćih pacijenata.

Dekan Medicinskog fakulteta Ranko Škrbić rekao je za RTRS da ruski timovi rade na još četiri ili pet vakcina za druge vrste tumora.

– Oni već to imaju spremno i neće sjediti skrštenih ruku, timovi rade na tome. Mene je upravo zainteresovala mogućnost da i mi pripremimo pacijente koji bi potencijalno odgovarali takvoj terapiji – rekao je on.
Škrbić je dodao da sutra putuje u Rusiju i da namjerava da vidi kako se Medicinski fakultet može uključiti u ispitivanja, ali i da ponudi određeni broj pacijenata za liječenje.

– Oni će morati da profilišu koji pacijenti će moći da prime terapiju – rekao je on, dodajući da očekuje da će grupa pacijenata iz Republike Srpske već na jesen moći da primi vakcinu.

Škrbić je pojasnio da bi na početku pacijenti iz Srpske morali da idu u Rusiju, ali da je moguće da će kasnije biti omogućena primjena ove vakcine i u Srpskoj.
Podsjećamo, tvorac vakcine protiv melanoma je direktor Instituta “Gamaleja” Aleksandar Gincburg, koji je napravio i MRNK vakcinu protiv raka personalizovanu za svaki određeni tumor i svakog određenog pacijenta.

Sa Gincburgom, koji je i tvorac vakcine sputnjik V, nedavno je u Moskvi razgovarao i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i to upravo o mogućnostima primjene vakcine protiv melanoma u Srpskoj.
BL-PORTAL

Nastavi čitati

Zdravlje

ODLIČNE ZA ZDRAVLJE! Kao trešnje utiču na tijelo?

Iako im cijene rastu iz godine u godinu, teško je odoljeti ukusu ovih slatkih delikatesa, koje su bogate hranljivim materijama i zdravstveno korisnim svojstvima.

Trešnje, iako su uglavnom sastavljene od vode – oko 80 odsto – snabdjevaju tijelo vrijednim hranljivim materijama. Porcija od 100 g sadrži, između ostalog, 16 g ugljenih hidrata i 2 g vlakana. Nizak sadržaj masti – 0,2 g i proteina – 1,06 g, čini ih laganim, ali vrijednim dodatkom ishrani.
Ovo voće je odličan izvor vitamina C – 7 mg na 100 g, ključnog za izgradnju imuniteta i zaštitu ćelija od oksidativnog oštećenja. Pored toga, trešnje obezbjeđuju folnu kiselinu, vitamine A, E i K, kao i minerale poput kalcijuma, gvožđa, kalijuma (222 mg) i joda, čiji je sadržaj impresivnih 330 mg u 100 g voća.
Trešnje su bogate polifenolima i antocijaninima, koji imaju antiinflamatorno dejstvo i djeluju protiv oksidativnog stresa. Studije pokazuju da ovo voće može efikasno da smanji oštećenja kože uzrokovana slobodnim radikalima i takođe ublaži upale. Moguće je da mogu da smanje rizik od razvoja bolesti kao što su hipertenzija i dijabetes tipa 2.

Jedna od najvećih prednosti trešanja je njihov sadržaj vlakana, što pozitivno utiče na digestivni sistem. Redovna konzumacija ovih plodova može da poboljša rad crijeva i spriječi zatvor. Obrok bogat vlaknima takođe pomaže u kontroli tjelesne težine i smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Podjednako važan sastojak prisutan u trešnjama je jod, esencijalni element za pravilno funkcionisanje štitne žlijezde. Adekvatna količina joda u ishrani doprinosi proizvodnji hormona štitne žlijezde, koji utiču na razvoj i metabolizam tijela. Idealan su dodatak ishrani starijih osoba zato što sadrže kalijum, koji pomaže u regulisanju krvnog pritiska i podržava zdravlje srca. Pored toga, puni su bioaktivnih sastojaka koji mogu da poboljšaju kvalitet sna i smanje rizik od demencije.

Uprkos relativno visokom sadržaju prirodnih šećera (13 g na 100 g), trešnje imaju nizak glikemijski indeks. To znači da dijabetičari mogu da konzumiraju ovo voće, iako u umjerenim količinama, bez rizika od naglih skokova glukoze u krvi, piše Mondo.

Trešnje je najbolje jesti sirove, ubrane direktno sa drveta ili kupljene na lokalnoj pijaci. Mogu da se koriste na mnogo načina u kuhinji. Ovo je voće koje ne samo da oduševljava svojim ukusom, već i pruža tijelu brojne zdravstvene koristi. To je dobar razlog da ih češće jedete tokom ljetnje sezone i uvedete ih u svoju svakodnevnu ishranu.

Nastavi čitati

Zdravlje

OVAJ BOL NIPOŠTO ne smijete ignorisati jer ukazuje na SRČANI UDAR

Brza reakcija i prepoznavanje ranih simptoma srčanog udara mogu bukvalno spasiti život, upozoravaju kardiolozi. Jedan od najvažnijih znakova koje tijelo šalje jeste bol u ruci – najčešće u lijevoj, ali ni bol u desnoj ruci ne treba zanemariti.

Naime, bol koji se javlja u lijevoj ruci jedan je od klasičnih simptoma srčanog udara, jer su nervni putevi srca i ruke međusobno povezani. Međutim, ljekari naglašavaju da kod određenih pacijenata, posebno žena, bol može prenijeti i u desnu ruku, ramena ili čak u leđa. Upravo zbog toga važno je obratiti pažnju i na druge simptome koji mogu ukazivati na srčani udar.

Jedan od rjeđih simptoma koji takođe može ukazivati na problem sa srcem jeste – napad kašlja bez prisustva prehlade ili infekcije.
Stručnjaci upozoravaju da je u takvim situacijama vrijeme presudno. Ako primijetite neki od ovih simptoma kod sebe ili druge osobe, odmah pozovite hitnu pomoć. Ne pokušavajte da „sačekate da prođe“, jer odlaganje može imati kobne posljedice.

Prevencija i redovne kontrole kod ljekara takođe igraju ključnu ulogu u očuvanju zdravlja srca. Zdrav način života, pravilna ishrana, fizička aktivnost i izbjegavanje stresa – najbolji su saveznici u borbi protiv srčanih bolesti, piše Naj žena.

Nastavi čitati

Aktuelno