Vjerovali ili ne – u vozovima u Republici Srpskoj se, u prošloj godini, u prosjeku dnevno vozilo svega 216 putnika.

Ovaj podatak proističe iz informacije Republičkog zavoda za statistiku, prema kojim je u željezničkom saobraćaju u Republici Srpskoj prošle godine evidentirano 79.000 putnika.

Kada je u pitanju prevoz robe, u 2024. godini transportovano je 3.718 hiljada tona tereta.

Stvarna dužina pruge u Republici Srpskoj iznosi 417 kilometara i nije se mijenjala godinama.

Obustava rada
Mijenjao se, međutim, broj prevezenih putnika, sa 89.000, koliko ih je zabilježeno 2023. godine, na 79.000 u 2024.

“Željeznice Republike Srpske” jedno je od javnih preduzeća koja su u velikim problemima u poslovanju.

Njihovi radnici obustavili su rad u noći između 30. septembra i 1. oktobra.

Nastavili su da rade 1. oktobra, kada su im plate za mjesec avgust uplaćene.

Potreban reset
Novinarka Bloomberg Adrije Svjetlana Šurlan ocjenjuje da najvećim javnim preduzećima treba ozbiljan reset, a pokazuju to, dodaje, i podaci o njihovom poslovanju.

“‘Željeznice’ su povećale gubitak na 34 miliona u 2024. godini. Samo Matično preduzeće ‘Elektroprivreda RS’ ima godišnji pad dobiti za 98 odsto u 2024. godini, a da ne govorimo o poslovanju zavisnih preduzeća. ‘Šume RS’ su 2024. godinu završile u minusu od 14 miliona KM”, ističe Šurlanova

Usljed promjene javnog mnjenja i raspoloženja u vezi s pitanjem migranata, kao i zbog rata u Ukrajini, u posljednjih nekoliko godina došlo je do velikih političkih promjena u EU kad je u pitanju odnos prema bezbjednosnim pitanjima.

EU je više novca usmjerila u bezbjednost, čuvanje spoljnih granica, uvezivanje sistema za pohranjivanje i čuvanje biometrijskih podataka, kao i u naoružavanje.

Za BiH najvažniji dio se odnosi na pitanja bezbjednosti granica, azila i viznog režima. Evropski parlament juče je usvojio odavno pripremana zakonska rješenja o olakšavanju aktiviranja suspenzije bezviznog režima za zemlje koje krše ljudska prava, predstavljaju bezbjednosnu prijetnju i imaju problem s viškom azilanata i vraćanja u zemlje porijekla. BiH nije u fokusu ovih mjera, već zemlje koje su najviše poznate po pitanju ilegalnih migranata, ali i bezbjednsonih prijetnji povezanih s Rusijom. Međutim, ako se ove mjere aktiviraju, i za zemlje zapadnog Balkana biće lakše da im vize budu suspendovane. Podsjećanja radi, zapadni Balkan već je u posebnom monitoringu u sklopu mehanizma o liberalizaciji bezviznog režima. U ovom monitoringu zemlje regiona treba da se prilagođavaju evropskoj spoljnoj, bezbjednosnoj i viznoj politici, a zauzvrat i dalje mogu da uživaju u slobodnom putovanju u šengenski prostor.

Kada je riječ o novom zakonu u Evropskom parlamentu, pojašnjeno je da će zakon olakšati oduzimanje prava na bezvizna putovanja u EU državama koje predstavljaju bezbjednosni rizik, krše ljudska prava, ako imaju povećan broj zahtjeva za azil iz tih zemalja i drugih razloga. Takođe, kako je navedeno, zakon uvodi nove razloge za pokretanje suspenzije, kao što su hibridne prijetnje, poput državom sponzorisane instrumentalizacije migranata, šeme za dobijanje “zlatnih viza” koje mogu dovesti do bezbjednosnih rizika, neusaglašenost sa viznom politikom EU, kršenja Povelje Ujedinjenih nacija, međunarodnog prava, ljudskih prava ili humanitarnog prava, kao i nepoštovanje odluka međunarodnih sudova. Napomene radi, “zlatne vize” predstavljaju šemu po kojoj državljanstvo zemlje EU može dobiti stranac koji uloži određen kapital u tu zemlju ili kupi skupu nekretninu.

“Razlozi uključuju prijetnje unutrašnjoj bezbjednosti, uključujući porast teških krivičnih djela koja počine državljani te zemalja, kao i značajan porast neuspješnih zahtjeva za azil, odbijenih ulazaka ili broja ljudi koji prekorače dozvoljeni boravak”, pojašnjeno je u saopštenju Evropskog parlamenta.

Novi zakon će se primjenjivati na svaku od 61 zemlje čiji građani trenutno mogu da putuju u šengenski prostor bez vize. Na osnovu njegovih odredaba Evropska komisija će moći ponovo da uvede vize za određenu zemlju kada postoje bezbjednosne sumnje, prvo privremeno, dok traje istraga i dijalog, a zatim trajno, ako se problemi nastave.

“Ove dopune usklađuju razloge za suspenziju sa razlozima za odobravanje bezviznog režima, s ciljem da se stvori efekat odvraćanja. Postojeći razlozi, uključujući bezbjednosne zabrinutosti i nedostatak saradnje u readmisiji, ostaju na snazi”, naglašeno je u obrazloženju dokumenta.

Da bi zakon i formalno stupio na snagu, mora ga usvojiti i Savjet EU, koji predstavlja zemlje članice EU.

Ovaj zakon usvaja se nekoliko dana prije stupanja na snagu novih mjera na spoljnim granicama EU EES o kontroli ulaska u šengenski prostor. Građani trećih zemalja, uključujući i BiH, će od 13. oktobra pri prvom narednom ulasku u EU davati biometrijske podatke, koji će pri narednim prelascima granice pomoći utvrđivanju njihovog identiteta, što bi trebalo da poveća i bezbjednost šengenskog prostora i ujedno olakša prelaz granica.

Halid Bešlić je umro u 71. godini nakon borbe sa opakom bolešću, a njegova jedina želja je bila da ozdravi kako bi što više vremena proveo sa svojim unucima.

Halid Bešlić je za sobom ostavio neutješnu suprugu Sejdu, sina Dina, a kako tvrdi izvor blizak pokojnom pjevaču, do posljednjeg trenutka mislio je na svoju porodicu.

– Halid je posljednje dane provodio pričajući o blizancima, unucima. Gajio je veliku nadu da će ozdraviti i da će terapija uroditi plodom samo zbog njih, jer su još mali – tvrdi izvor, pa nastavlja:

– Bio je jako optimističan i sve vrijeme je govorio: Samo da poživim još malo, da unucima ostanem u sjećaju, samo da mi pamte lik. Istovremeno je tješio i svoju suprugu koja je, takođe, bila u teškom stanju i ponavljao joj kako mora naći snagu u svojim nasljednicima i ozdraviti zbog njih.

To je bila njegova posljednja želja, da ih unuci upamte kao zdrave i vesele ljude i da porodica bude na okupu.

Halid o supruzi: “Bilo je teških godina, ali sve smo prevazišli”
Halid Bešlić je jednom prilikom govorio o trenutku kada je upoznao svoju suprugu Sejdu sa kojom je bio u braku skoro 50 godina.

Ženu nisam upoznao na nastupu. U jednoj kafani gdje sam nastupao, na ulazu u Sarajevu… tu je radila moja svastika, bila je kuvarica, i ona me je upoznala sa ženom. Ona nije izlazila po kafanama. Kada smo se upoznali vidio sam da je to to, zabavljali smo se pola godine i odmah poslije toga smo se vjenčali. Eto, tolike godine funkcionišemo i dan dana. Bilo je teških godina u našem odnosu, ali sve smo prevazišli… kada smo bili mlađi to je nekako i normalno – pričao je Halid Bešlić koji se ostvario kao suprug, ali i i kao otac i kao djed na šta je bio veoma ponosan.

Naveo je isto da nije osjetio trenutak kad je bio otac.

– Imam samo jedno dijete. Moja žena je imala problema sa jajnicima i zbog toga nismo mogli da imamo još djece. Imala je tumor na jajniku, to smo riješili operacijom i to je bila posljedica. Njima nikad ništa nije falilo… ja sam stalno putovao, radio… ne možete se baviti muzikom, a da budete stalno kući, zato kažem da nisam osjetio te trenutke na pravi način – pričao je Halid.

Sejda se slomila kad je saznala da je Halid umro
Kada su Sejdi saopštili bolne vijesti da je preminuo Halid, ona je navodno samo izgovorila: “Eto mene brzo kod tebe, stari moj”.

– Cijelo Sarajevo plače. Ma, cijeli Balkan. Šta da vam kažem, prijatelj me zove i plače. Bliski prijatelji pričaju da je supruga teško podnijela. I ona je teškog zdravstvenog stanja. Stres je to, znate. Oni su se mnogo voljeli. Kaže brzo će kod njega. Tu su unuci da ih čuva i čuvaće ih onako kako je Halid želio. To je skladna porodica da ne mogu da vam opišem. Čekam da nam kažu kada je sahrana. Ovome se nismo nadali – priča menadžer iz Bosne i Hercegovine, piše Blic.