Connect with us

Svijet

DRAGIJEV IZVJEŠTAJ UZDRMAO EVROPU: Predlaže drastične reforme, lideri nisu oduševljeni

Političke reakcije nakon objavljivanja Dragijevog izvještaja u Italiji su bile pomiješane, a član Evropskog parlamenta iz Demokratske partije Đorđo Gori (S&D) sugerisao je da ove reakcije služe samo za to da se jasnije istaknu pravi „neprijatelji Evrope”.

Izvještaj, koji je sastavio bivši italijanski premijer i bivši predsjednik Evropske centralne banke, Mario Dragi, naišao je na i pohvale i rezerve.

Naime, prema pisanju lista Politiko, izvještaj o evropskoj ekonomiji upalilo je alarm za Evropsku uniju.

Šta stoji u Dragijevom izvještaju?
Dragi je naveo da Evropa mora da uložiti dvostruko više nego što je uložila u obnovu nakon Drugog svjetskog rata, da treba da dopusti većem broju tehnoloških i telekomunikacijskih kompanija ulaz na tržište i njihovo spajanje, kao i da treba da preduzme drastične mjere u pogledu potrošnje na odbranu.

Bivši predsjednik Evropske centralne banke naveo je i da bi Evropa trebalo da uloži dodatnih 800 milijardi evra godišnje kako bi se izvukla iz niske produktivnosti i slabog rasta, čime zaostaje za Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom u međunarodnom poretku. Nazvao je to “egzistencijalnim izazovom”.

Dok se EU priprema za sljedećih pet godina pod novopostavljenom Evropskom komisijom, Dragijev izvještaj od 400 stranica trebalo bi da bude vodilja za rad ponovo izabranoj predsjednici EK-a, Ursuli fon der Lajen, a mnoge od njegovih preporuka treba da prihvati svih 27 vlada EU, što se u ovom trenutku ne čini baš realnim.

U centru Dragijevog izvještaja je zahtev za velikim privatnim i javnim ulaganjima, kakva u Evropi nisu viđena od šezdesetih i 1970-ih, a to bi značilo potrošnju od dodatnih 800 milijardi evra godišnje.

On je istakao da nema druge opcije nego insistirati na drastičnim reformama.

Dragi se takođe zalaže za izdavanje novog zajedničkog duga EU za finansiranje svojih industrijskih i odbrambenih potreba, čemu se protivi nekoliko vlada, a to ga je već dovelo u sukob sa Fon der Lejen.

Izvještaj sadrži mnoge preporuke specifične za razne sektore.

Istakao zaostatak EU u modernim tehnologijama i predložio spajanje velikih kompanija i njihov lakši ulazak na evropsko tržište.

Kako je kazao, cilj Evrope treba da bude da svede svoje emisije staklenih gasova na nulu do sredine veka, a vještačku inteligenciju vidi kao priliku za Evropu “da ispravi svoje nedostatke u inovacijama i produktivnosti kao i da obnovi svoj proizvodni potencijal”.

Reakcije italijanskih političara
„Niko ne poriče izazov pretvaranja tako radikalnih predloga u praksu”, rekao je Gori, uvažavajući Dragijev poziv Evropskoj uniji da donosi hrabre odluke, čak i sugerišući da promjeni mehanizme donošenja odluka.

Italijanski poslanik je dodao da sve što ometa stvaranje kohezivnog, snažnog entiteta sposobnog da donosi brze odluke i brzo reaguje mora da se riješi.

„Potrebna je velika hrabrost, politička hrabrost koja možda nije zagarantovana evropskim institucijama”, rekao je on.

„Ovo se odnosi na Evropski parlament, ali još više na Komisiju i Savet, gdje nacionalne vlade, uključujući štedljive, s jedne strane, i desničarske vlade s druge, imaju veći uticaj od Parlamenta,” dodao je on.

Dok su se stranke kao što su Gorijeva Demokratska partija (S&D), Forza Italia (EPP), Braća Italije (ECR), Akcija i Italia Viva (Obnovi) uglavnom složile, iako postoje nijanse u mišljenjima, da su Dragijevi predlozi korak u pravom smjeru, Lega (Patriote za Evropu) i Pokret pet zvijezda (levica) nisu se složili.

Gori je istakao da su to iste dvije stranke koje su se suprotstavile Ursuli fon der Lajen i koje, kako je rekao, dijele prošlost, jesu one koje su zajednički vladale u određenom trenutku političke istorije Italije, a populizam sa obe strane svakako nije bio poznat po proevropskom stavu.

Senator Lega Klaudio Borgi rekao je na mreži X da svaki red izveštaja predstavlja „smrtonosnu pretnju” za Italiju, optužujući Dragija da želi da od Italije, iz osvete napravi „još jednu Grčku”.

Gori je odgovorio na to, kritikujući širu političku poziciju Lege isugerišući da pripada evropskoj parlamentarnoj grupi koja suštinski ne vjeruje u evropske integracije. On je tvrdio da je vizija Lige fokusirana na autonomiju pojedinačnih nacija.

„Oni očigledno nisu shvatili u kom pravcu ide svijet, izazove sa kojima se suočavamo i koliko su pojedine države potpuno nepripremljene u suočavanju sa tim izazovima”, rekao je Gori, komentarišući stav krajnje desničarske stranke.

U međuvremenu, Paskale Tridiko, šef delegacije Pokreta pet zvjezdica u Evropskom parlamentu, direktno je ciljao na Dragija.

On je tvrdio da izvještaj bivšeg premijera predstavlja samokritiku jer je osudio neoliberalnu politiku koja je u osnovi trenutne evropske strukture.

Tridiko je doveo u pitanje Dragijevu ulogu u ključnim odlukama EU, posebno u reformi Pakta za stabilnost, za koju je tvrdio da nije kompatibilna sa vrstom ulaganja velikih razmjera u inovacije i zelenu tranziciju koju Dragi sada zagovara.

Gori je odbacio Tridikovu kritiku kao pokušaj da napadne Dragija personalno zbog uočenih kontradiktornosti.

„Upravo zato što mora doći do veće konvergencije među državama i većeg međusobnog povjerenja, što je preduslov za zajednička ulaganja, Pakt stabilnosti je neophodan uslov. Svi moraju biti sigurni da nijedan evropski partner neće prekršiti pakt poverenja, jer je to osnova za zajedničko zaduživanje i ulaganja”, rekao je on.

Na kraju, Gori je rekao da je uveren da su Dragijeve preporuke tačne, iako je izrazio zabrinutost da li EU može da prikupi političku snagu i volju da djeluje.

On je naglasio da to nisu bila manja prilagođavanja, već značajne, hrabre odluke potrebne da bi se odgovorilo na ozbiljnost izazova navedenih u izvještaju.

„Dragi upozorava da rizikujemo smrt Evropske unije, ne samo da će joj biti malo gore. To je veličina odluka sa kojima se suočavamo. Nadam se da će i oni koji su bili oprezniji, manje voljni da veruju, shvatiti ozbiljnost situacije”, zaključio je Gori.

Related Topics:

Svijet

ZNATE LI ŠTA NAJVIŠE IZVOZIMO U AMERIKU? Nije ni voda ni krompir, nego ORUŽJE I MUNICIJA

Dok se procjenjuju efekti odluke o uvođenju visoke carinske stope za proizvode iz BiH, koji se plasiraju na američko tržište, Uprava za indirektno oporezivanje BiH dostavila nam je podatke o ukupnoj vrijednosti izvoza u SAD, koji je u 2023. godini iznosio 120.118.189 KM.
U prošloj godini iz BiH su izvezeni proizvodi čija je ukupna vrijednost 148.591.125 KM, a ubjedljivo najviše prihoda ostvareno je prodajom oružja i municije.

Vrijednost izvoza bh. namjenske industrije u 2024. godini iznosila je 78.869.198 KM.

Značajniju vrijednost imali su aluminij i proizvodi od aluminija (10.253.726 KM), Električne mašine i oprema i njihovi dijelovi (10.138.617 KM), namještaj, nosači madraca, oprema za krevete i slični proizvodi (7.300.597 KM), cink i proizvodi od cinka (6.801.485 KM), te igračke, rekviziti za društvene igre i sport (6.282.903 KM).

U ovoj godini, zaključno sa 28. martom, na američko tržište izvezene su robe u vrijednosti od 60.867.862 KM, od čega se na oružje i municiju odnosi 41.145.443 KM.

Nakon jučerašnje odluke američke administracije, na uvoz proizvoda iz BiH SAD će primjenjivati carinsku stopu od 35 posto.

(Avaz) Foto. AP

Nastavi čitati

Svijet

ŠOK ODLUKA VIKTORA ORBANA: Mađarska se povlači iz Međunarodnog krivičnog suda u Hagu

Mađarska se povlači iz Međunarodnog krivičnog suda u Hagu.

Mađarska je u četvrtak saopštila da će započeti postupak povlačenja iz Međunarodnog krivičnog suda (MKS) u Hagu.

“Mađarska će se povući iz Međunarodnog krivičnog suda”, napisao je Gergelj Guljaš, šef kabineta premijera Viktora Orbana, u kratkoj izjavi.

“Vlada će u četvrtak pokrenuti postupak povlačenja u skladu sa ustavnim i međunarodnim pravnim okvirom”.

Ovo saopštenje uslijedilo je kada je izraelski premijer Benjamin Netanjahu stigao u mađarsku prijestonicu, Budimpeštu, uprkos međunarodnoj potjernici koja je izdata protiv njega zbog rata u Gazi.

Vlada Mađarske pozvala je Netanjahua u novembru, nakon što je MKS, izdao potjernicu optužujući ga za zločine protiv čovječnosti.

Orban, blizak saveznik Netanjahua, potjernicu je nazvao “skandalozno drskom” i “ciničnom”.

Zemlje članice MKS-a, kao što je Mađarska, obavezne su da pritvore osumnjičene za kojima je raspisana potjernica, ako kroče na njihov tlo, ali sud nema načina da to sprovede i oslanja se na države da se pridržavaju njegovih odluka.

Nastavi čitati

Svijet

OŠTRE REAKCIJE NAKON TRAMPOVE ODLUKE: Lideri kipte od bjesa, Kina prijeti, zanimljive riječi njegove omiljene evropske liderke

Nakon Trampove odluke o uvođenju carina usljedile su oštre reakcije svjetskih lidera.

Predsjednik Donald Tramp objavio je u srijedu odluku o uvođenju 10% carine na sav uvoz u Sjedinjene Države, uz dodatne povećane carine za ključne trgovinske partnere. Ova odluka izazvala je oštre reakcije širom svijeta, pri čemu su neki lideri najavili kontramere, dok su drugi izrazili zabrinutost zbog mogućeg trgovinskog rata.

Tramp je odluku pravdao kao “recipročne” carine, odgovor na trgovinske barijere koje druge zemlje postavljaju američkoj robi. Evropska unija je među pogođenima, suočavajući se sa carinama od 20%.

Oštre reakcije evropskih lidera
Italijanska premijerka Đorđa Meloni, inače bliska Trampu, ocjenila je carine kao “pogrešne” i upozorila da bi mogle oslabiti Zapad.

“Radićemo na sporazumu sa SAD kako bismo izbjegli trgovinski rat koji nikome ne koristi”, poručila je ona.

Poljski premijer Donald Tusk istakao je da “prijateljstvo znači partnerstvo” i pozvao na recipročne tarife. Irski premijer Majkl Martin izrazio je “duboko žaljenje”, dok je švedski premijer Ulf Kristerson poručio da Švedska ne želi trgovinske barijere i da je potrebno pronaći rješenje za nastavak saradnje.

Španski premijer Pedro Sančez naglasio je da će njegova vlada zaštititi nacionalne interese, dok je danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen kritikovao odluku SAD kao štetnu i nepotrebnu.

“Evropa će ostati ujedinjena i odgovoriti snažno i proporcionalno”, izjavio je on.

Manfred Veber, predsjednik Evropske narodne partije, nazvao je Trampove carine “napadom iz straha” koji šteti obje strane Atlantika.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila je da će se obratiti javnosti iz Brisela.

Reakcije Velike Britanije i Švajcarske
Britanski sekretar za trgovinu Džonatan Rejnolds izjavio je da će London ostati miran i posvećen postizanju trgovinskog sporazuma sa Vašingtonom.

“Imamo niz alata na raspolaganju i nećemo oklevati da ih upotrebimo”, dodao je on.

Švajcarska predsjednica Karin Keler-Sater poručila je da će Savezno veće brzo procjeniti sledeće korake, ističući da je dugoročna ekonomska stabilnost zemlje prioritet.

Odnosi sa Kanadom i Meksikom
Za sada, Kanada i Meksiko su pošteđeni nove globalne carine od 10%, ali carine do 25% na određene proizvode iz ovih zemalja ostaju na snazi, uključujući mjere usmjerene na kontrolu krijumčarenja fentanila.

Kanadski premijer Mark Karni ocjenio je da su neki elementi trgovinskih odnosa sa SAD sačuvani, ali je najavio da će se Kanada boriti protiv carina na čelik i aluminijum.

“Trampove tarife fundamentalno menjaju međunarodni trgovinski sistem”, upozorio je Karni.

Azija i Pacifik: Kritike i pozivi na smirenost
Australijski premijer Entoni Albanez ocjenio je odluku kao “neprijateljski čin” i upozorio da će potrošači snositi najveći teret.

“Nećemo se uključiti u spiralu trgovinskog rata koja vodi višim cijenama i sporijem rastu”, rekao je on.

Novozelandski ministar trgovine Tod Meklej istakao je da slobodna trgovina ostaje ključna za ekonomiju njegove zemlje i da će zvaničnici razgovarati sa Vašingtonom kako bi ublažili posledice carina.

Privremeni predsjednik Južne Koreje Han Duk-su naložio je hitne mjere podrške kompanijama pogođenim carinama i zatražio od ministra industrije da pregovara sa SAD o smanjenju negativnog uticaja.

Latinska Amerika: Odgovor kroz institucije
Brazilsko ministarstvo spoljnih poslova izrazilo je žaljenje zbog novih carina i najavilo mogućnost obraćanja Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO). Kolumbijska ministarka spoljnih poslova Laura Sarabija poručila je da se analiziraju mjere zaštite nacionalne industrije i izvoznika.

Trampove carine otvaraju novo poglavlje u globalnim trgovinskim odnosima, dok zemlje širom svijeta traže način da zaštite svoje ekonomske interese i izbjegnu eskalaciju trgovinskih tenzija.

Reakcija Kine
Kinesko ministarstvo trgovine poziva SAD da “odmah ukinu ove jednostrane carinske mjere i trgovinske sporove reše na odgovarajući način kroz ravnopravan dijalog sa svojim partnerima”.

“Kina se odlučno protivi ovom potezu i preduzeće odlučne kontramere da zaštiti svoja prava i interese”, rekao je portparol.

Kina je možda najteže pogođena Trampovom odlukom jer je na svu kinesku robu nametnuta dodatna carina od 34 odsto – povrh već postojećih 20 odsto.

(Jutarnji)

Nastavi čitati

Aktuelno