Connect with us

Svijet

DRAGIJEV IZVJEŠTAJ UZDRMAO EVROPU: Predlaže drastične reforme, lideri nisu oduševljeni

Političke reakcije nakon objavljivanja Dragijevog izvještaja u Italiji su bile pomiješane, a član Evropskog parlamenta iz Demokratske partije Đorđo Gori (S&D) sugerisao je da ove reakcije služe samo za to da se jasnije istaknu pravi „neprijatelji Evrope”.

Izvještaj, koji je sastavio bivši italijanski premijer i bivši predsjednik Evropske centralne banke, Mario Dragi, naišao je na i pohvale i rezerve.

Naime, prema pisanju lista Politiko, izvještaj o evropskoj ekonomiji upalilo je alarm za Evropsku uniju.

Šta stoji u Dragijevom izvještaju?
Dragi je naveo da Evropa mora da uložiti dvostruko više nego što je uložila u obnovu nakon Drugog svjetskog rata, da treba da dopusti većem broju tehnoloških i telekomunikacijskih kompanija ulaz na tržište i njihovo spajanje, kao i da treba da preduzme drastične mjere u pogledu potrošnje na odbranu.

Bivši predsjednik Evropske centralne banke naveo je i da bi Evropa trebalo da uloži dodatnih 800 milijardi evra godišnje kako bi se izvukla iz niske produktivnosti i slabog rasta, čime zaostaje za Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom u međunarodnom poretku. Nazvao je to “egzistencijalnim izazovom”.

Dok se EU priprema za sljedećih pet godina pod novopostavljenom Evropskom komisijom, Dragijev izvještaj od 400 stranica trebalo bi da bude vodilja za rad ponovo izabranoj predsjednici EK-a, Ursuli fon der Lajen, a mnoge od njegovih preporuka treba da prihvati svih 27 vlada EU, što se u ovom trenutku ne čini baš realnim.

U centru Dragijevog izvještaja je zahtev za velikim privatnim i javnim ulaganjima, kakva u Evropi nisu viđena od šezdesetih i 1970-ih, a to bi značilo potrošnju od dodatnih 800 milijardi evra godišnje.

On je istakao da nema druge opcije nego insistirati na drastičnim reformama.

Dragi se takođe zalaže za izdavanje novog zajedničkog duga EU za finansiranje svojih industrijskih i odbrambenih potreba, čemu se protivi nekoliko vlada, a to ga je već dovelo u sukob sa Fon der Lejen.

Izvještaj sadrži mnoge preporuke specifične za razne sektore.

Istakao zaostatak EU u modernim tehnologijama i predložio spajanje velikih kompanija i njihov lakši ulazak na evropsko tržište.

Kako je kazao, cilj Evrope treba da bude da svede svoje emisije staklenih gasova na nulu do sredine veka, a vještačku inteligenciju vidi kao priliku za Evropu “da ispravi svoje nedostatke u inovacijama i produktivnosti kao i da obnovi svoj proizvodni potencijal”.

Reakcije italijanskih političara
„Niko ne poriče izazov pretvaranja tako radikalnih predloga u praksu”, rekao je Gori, uvažavajući Dragijev poziv Evropskoj uniji da donosi hrabre odluke, čak i sugerišući da promjeni mehanizme donošenja odluka.

Italijanski poslanik je dodao da sve što ometa stvaranje kohezivnog, snažnog entiteta sposobnog da donosi brze odluke i brzo reaguje mora da se riješi.

„Potrebna je velika hrabrost, politička hrabrost koja možda nije zagarantovana evropskim institucijama”, rekao je on.

„Ovo se odnosi na Evropski parlament, ali još više na Komisiju i Savet, gdje nacionalne vlade, uključujući štedljive, s jedne strane, i desničarske vlade s druge, imaju veći uticaj od Parlamenta,” dodao je on.

Dok su se stranke kao što su Gorijeva Demokratska partija (S&D), Forza Italia (EPP), Braća Italije (ECR), Akcija i Italia Viva (Obnovi) uglavnom složile, iako postoje nijanse u mišljenjima, da su Dragijevi predlozi korak u pravom smjeru, Lega (Patriote za Evropu) i Pokret pet zvijezda (levica) nisu se složili.

Gori je istakao da su to iste dvije stranke koje su se suprotstavile Ursuli fon der Lajen i koje, kako je rekao, dijele prošlost, jesu one koje su zajednički vladale u određenom trenutku političke istorije Italije, a populizam sa obe strane svakako nije bio poznat po proevropskom stavu.

Senator Lega Klaudio Borgi rekao je na mreži X da svaki red izveštaja predstavlja „smrtonosnu pretnju” za Italiju, optužujući Dragija da želi da od Italije, iz osvete napravi „još jednu Grčku”.

Gori je odgovorio na to, kritikujući širu političku poziciju Lege isugerišući da pripada evropskoj parlamentarnoj grupi koja suštinski ne vjeruje u evropske integracije. On je tvrdio da je vizija Lige fokusirana na autonomiju pojedinačnih nacija.

„Oni očigledno nisu shvatili u kom pravcu ide svijet, izazove sa kojima se suočavamo i koliko su pojedine države potpuno nepripremljene u suočavanju sa tim izazovima”, rekao je Gori, komentarišući stav krajnje desničarske stranke.

U međuvremenu, Paskale Tridiko, šef delegacije Pokreta pet zvjezdica u Evropskom parlamentu, direktno je ciljao na Dragija.

On je tvrdio da izvještaj bivšeg premijera predstavlja samokritiku jer je osudio neoliberalnu politiku koja je u osnovi trenutne evropske strukture.

Tridiko je doveo u pitanje Dragijevu ulogu u ključnim odlukama EU, posebno u reformi Pakta za stabilnost, za koju je tvrdio da nije kompatibilna sa vrstom ulaganja velikih razmjera u inovacije i zelenu tranziciju koju Dragi sada zagovara.

Gori je odbacio Tridikovu kritiku kao pokušaj da napadne Dragija personalno zbog uočenih kontradiktornosti.

„Upravo zato što mora doći do veće konvergencije među državama i većeg međusobnog povjerenja, što je preduslov za zajednička ulaganja, Pakt stabilnosti je neophodan uslov. Svi moraju biti sigurni da nijedan evropski partner neće prekršiti pakt poverenja, jer je to osnova za zajedničko zaduživanje i ulaganja”, rekao je on.

Na kraju, Gori je rekao da je uveren da su Dragijeve preporuke tačne, iako je izrazio zabrinutost da li EU može da prikupi političku snagu i volju da djeluje.

On je naglasio da to nisu bila manja prilagođavanja, već značajne, hrabre odluke potrebne da bi se odgovorilo na ozbiljnost izazova navedenih u izvještaju.

„Dragi upozorava da rizikujemo smrt Evropske unije, ne samo da će joj biti malo gore. To je veličina odluka sa kojima se suočavamo. Nadam se da će i oni koji su bili oprezniji, manje voljni da veruju, shvatiti ozbiljnost situacije”, zaključio je Gori.

Related Topics:

Svijet

Tramp pritisnuo Zelenskog! Traži PREDAJU DIJELA TERITORIJE I SMANJENJE VOJSKE NA POLA!

Sjedinjene Države snažno pritiskaju Ukrajinu da što prije prihvati mirovni plan koji je administracija američkog predsjednika Donalda Trampa dogovorila sa Moskvom, kako bi se okončao ruski rat protiv Ukrajine, piše Fajnenšel tajms, pozivajući se na ukrajinske zvaničnike.

Ukrajinski zvaničnici i osoba upoznata sa procesom uporedili su američki pristup sa agresivnim pritiskom koji je Vašington ove godine vršio na predsjednika Volodimira Zelenskog da prihvati zahtjevni sporazum o pravima na mineralna bogatstva.

Plan od 28 tačaka sadrži velike ustupke Kijeva

Prema pisanju Fajnenšel tajmsa, mirovni plan od 28 tačaka, koji je predsjednik Donald Tramp odobrio juče, a razvili su ga američki i ruski pregovarači, predviđa ozbiljne ustupke Ukrajine koji prevazilaze njene dugogodišnje „crvene linije“. Administracija predsjednika Trampa obavijestila je Zelenskog i njegov tim da Bijela kuća radi u „agresivnom“ vremenskom okviru kako bi prijedlog bio finalizovan do kraja godine.

Amerikanci traže potpis u roku od nedjelju dana

Američki zvaničnici, prema navodima sagovornika lista, očekuju da Zelenski potpiše sporazum prije Dana zahvalnosti, odnosno do narednog četvrtka, kako bi plan mogao već ovog mjeseca da bude predstavljen Moskvi i zaključen početkom decembra.

Ipak, ovaj rok se smatra teško ostvarivim, jer je više tačaka iz prijedloga označeno kao neprihvatljive za Ukrajinu.

Kijev priprema protivprijedloge – očekuje se otpor društva

Zvaničnici iz Zelenskog kabineta navode da rade na protivprijedlozima za američku stranu, dok se u ukrajinskom civilnom društvu očekuje snažan otpor svakom sporazumu koji bi mogao da se protumači kao kapitulacija ili kao dogovor koji ide u korist Moskvi.

„Ovo je sporazum o mineralima 2.0“, rekao je jedan visoki ukrajinski zvaničnik, podsjećajući na raniji dogovor sa Vašingtonom kojim su SAD dobile prava na ključne ukrajinske minerale. Taj sporazum Kijev je smatrao nužnim kako bi pridobio naklonost Trampove administracije i osigurao podršku u odbrani od Rusije.

Plan traži povlačenje iz dijela Donbasa i prepolovljavanje vojske

Zelenskijev kabinet potvrdio je juče da su Sjedinjene Države zvanično uručile nacrt mirovnog plana Ukrajini. Prema prijedlogu, Ukrajina bi bila dužna da preda dio teritorije u istočnom Donbasu koji je trenutno pod njenom kontrolom, da prepolovi broj pripadnika oružanih snaga i odustane od ključnih kategorija naoružanja.

„Predsjednik Ukrajine zvanično je dobio od američke strane nacrt plana koji bi, prema njihovoj ocjeni, mogao pomoći u ponovnom oživljavanju diplomatije“, navodi se u saopštenju Zelenskog kabineta.

Dodaje se da se Ukrajina „saglasila da radi na odredbama plana tako da se omogući pravedno okončanje rata“, te da Zelenski očekuje razgovor sa Trampom o „postojećim diplomatskim prilikama i ključnim tačkama potrebnim za postizanje mira“.

Bijela kuća: Plan je koristan za obje strane

Portparolka Bijele kuće Karolin Levit rekla je da su Trampov izaslanik Stiv Vitkof i američki državni sekretar Marko Rubio „tiho“ radili na planu posljednjih mjesec dana.

„Predsjednik podržava ovaj plan“, rekla je ona. „To je dobar plan i za Rusiju i za Ukrajinu, i vjerujemo da bi trebalo da bude prihvatljiv objema stranama. Radimo intenzivno da ga finalizujemo.“

EU i Ujedinjeno Kraljevstvo upozoravaju: Bez ruskih ustupaka nema dogovora

Evropska unija reagovala je zahtjevom da Evropa i Ukrajina moraju biti uključene u proces pregovora.

„Nismo vidjeli nikakve ustupke sa ruske strane“, izjavila je Kaja Kalas, visoka predstavnica EU za spoljnu politiku.

Britanski premijer Kir Starmer poručio je da se zalaže za „pravedan i trajan mir“ za Ukrajinu.

„O budućnosti Ukrajine mora odlučivati Ukrajina, i toga se moramo držati“, naglasio je Starmer.

Plan dolazi u trenutku kada Zelenski slabi zbog skandala

Američka inicijativa stiže dok je politička pozicija Zelenskog oslabila zbog korupcijskog skandala koji je doveo do ostavki dvojice ministara. Zelenski se juče sastao sa američkim vojnim izaslanstvom predvođenim ministrom vojske Danijelom Driskolom, bliskim saveznikom potpredsjednika Džej-Dija Vensa.

Nastavi čitati

Svijet

PRIZNANJE KRIMA, ODUSTAJANJE OD NATO-a: Isplivalo svih 28 tačaka plana za završetak rata u Ukrajini

Nacrt predviđa, između ostalog, da se nakon potpisivanja mirovnog plana u Ukrajini moraju održati izbori u roku od 100 dana, a predviđena je i amnestija za sve učesnike rata.

Ukrajinski poslanik Aleksij Gončarenko objavio je večeras mirovni plan američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je danas u Kijevu uručen ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, i u njemu se navodi da će biti potvrđen suverenitet Ukrajine, koja mora da se odrekne nekih svojih teritorija.

Plan koji je prenijela ruska privatna medijska grupa RCB (RosBiznesConsulting) predviđa da će Ukrajina unijeti u Ustav odredbu da neće buti članica NATO i da će zadržati nenuklearni status, prenosi Nova S pisanje FoNeta.

Navodi se da će Krim, Donjeck i Lugansk de fakto biti priznati kao ruske teritorije, dok će se u Hersonu i Zaporožju sadašnja linija fronta “zamrznuti”, a bilo bi zabranjeno raspoređivanje NATO trupa u Ukrajini.

Nakon potpisivanja mirovnog plana u Ukrajini moraju da se održe izbori u roku od 100 dana, a predviđena je i amnestija za sve učesnike rata.

Ovo je plan od 28 tačaka

U planu sa 28 tačaka koji je objavio Gončarenko se navodi:

Suverenitet Ukrajine biće potvrđen.
Rusija, Ukrajina i Evropa će zaključiti sveobuhvatni sporazum o nenapadanju, a svi sporovi iz posljednjih 30 godina smatraće se riješenim.
Rusija se obavezuje da neće vršiti invaziju na susjedne zemlje, a NATO se obavezuje da se neće dalje širiti.
Sjedinjene Američke Države će djelovati kao posrednik u dijalogu između Rusije i NATO o pitanjima bezbjednosti i deeskalacije.
Ukrajina će dobiti bezbjednosne garancije.
Broj ukrajinskih oružanih snaga biće ograničen na 600.000.
Ukrajina će u svoj Ustav ugraditi odbijanje da se pridruži NATO, a NATO će sličnu odredbu uključiti u svoja dokumenta.
NATO neće rasporediti trupe u Ukrajini.
Evropski borbeni avioni biće stacionirani u Poljskoj.
Garancije SAD: Sjedinjene Američke Države će dobiti nadoknadu za pružanje garancija, koje će povući ako Ukrajina napadne Rusiju. Ako Rusija napadne Ukrajinu, sankcije će joj biti vraćene, a preispitaće se odluka o priznanju teritorija. Raketiranje Moskve ili Sankt Peterburga bez razloga lišiće Ukrajinu garancija.
Ukrajina ima pravo na članstvo u EU i dobiće preferencijalni pristup evropskom tržištu.
Plan za obnovu Ukrajine obuhvata: Fond za razvoj Ukrajine za investicije u tehnologiju i vještačku inteligenciju, zajedničku obnovu i rad gasne infrastrukture, rekonstrukciju oštećenih područja i gradova, razvoj infrastrukture i poseban paket Svjetske banke.
Rusija će biti reintegrisana u globalnu ekonomiju, a sankcije će biti ukidane po fazama. SAD i Rusija će potpisati dugoročni sporazum o ekonomskoj saradnji, a Rusija će biti pozvana da se ponovo pridruži G8.
Zamrznuta imovina: 100 milijardi dolara ruskih sredstava biće iskorišćeno za obnovu Ukrajine, SAD će dobiti 50 odsto profita, a Evropa će dodati još 100 milijardi dolara.
Preostala ruska zamrznuta sredstva biće usmjerena u američko-ruski investicioni fond i biće osnovana američko-ruska radna grupa za poštovanje sporazuma.
Rusija će ojačati svoju politiku nenapadanja prema Evropi i Ukrajini.
Sjedinjene Američke Države i Rusija će produžiti sporazume o kontroli nuklearnog naoružanja, uključujući START I.
Ukrajina potvrđuje svoj status države bez nuklearnog oružja.
Nuklearna elektrana Zaporožje će nastaviti sa radom pod nadzorom MAAE, s tim što će proizvodnja biti podeljena 50:50 između Rusije i Ukrajine.
Obe zemlje će sprovesti programe tolerancije: Ukrajina će usvojiti norme EU o zaštiti manjina, obe strane će ukinuti diskriminatorne mjere, a nacistička ideologija će biti zabranjena.
Teritorije: Krim, Donjeck i Lugansk biće de fakto priznati kao ruski, a priznaće ih i Sjedinjene Američke Države. U Hersonu i Zaporožju front se zamrzava duž linije kontakta. Rusija se odriče drugih teritorija van tih pet regiona. Ukrajina povlači svoje snage iz dijela Donjecke oblasti i ta teritorija će postati demilitarizovana tampon zona.
Ni Ukrajina ni Ruska Federacija neće mijenjati teritorijalne sporazume silom.
Rusija neće ometati korišćenje Dnjepra i izvoz žita preko Crnog mora.
Humanitarni dio: Razmjena svih za sve, povratak civilnih pritvorenika i djece, program ponovnog spajanja porodica, mjere pomoći žrtvama sukoba.
Ukrajina će održati izbore za 100 dana.
Sve strane će dobiti amnestiju i odreći se budućih potraživanja.
Sporazum će biti pravno obavezujući, a nadgledaće ga Mirovni savjet na čelu sa Donaldom Trampom.
Nakon potpisivanja sporazuma, prekid vatre će odmah stupiti na snagu.

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN DIREKTAN “Ukrajinom vlada KRIMINALNA GRUPA koja je uzurpirala vlast”

Ukrajinsko političko rukovodstvo nije političko, već kriminalna grupa koja je uzurpirala vlast, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

“Od marta prošle godine grupa pojedinaca, organizovana kriminalna grupa koja je uzurpirala vlast i, pod izgovorom nastavka rata sa Rusijom, drži ovu vlast u Ukrajini radi ličnog bogaćenja”, istakao je Putin tokom posjete jednom od komandnih mjesta ruske grupe snaga “Zapad” u zoni specijalne vojne operacije.

On je dodao da je sada svima jasno da ljudi u ukrajinskom rukovodstvu, “sjedeći na zlatnim loncima”, ne razmišljaju o sudbini stanovništva zemlje.

Nastavi čitati

Aktuelno