Nadležni organi Srednjobosanskog kantona istražuju slučajeve suicida četiri maloljetne osobe iz Viteza. Posebno zabrinjava činjenica da su svi maloljetnici živjeli u istom naselju, Jardol kod Viteza, međusobno su se poznavali i pohađali istu školu.
Dok istrage traju, stručnjaci upozoravaju na sve veću pojavu narušenog mentalnog zdravlja kod mladih osoba.

Da statistički podaci nisu i ne smiju biti samo zbir brojki na papiru primjer je iz prošle godine kada je zabilježeno 375 samoubistava u BiH, od kojeg je značajan broj osoba mlađe dobi. A da su svi alarmi upaljeni ukazuje i 40% vie samoubistava u prošloj, u odnosu na 2021. godinu. Ovo su podaci zavoda za statistiku nakon kojih niko nije poduzeo ništa. Da smo kao društvo u velikom problemu dokaz je nedavno samoubistvo maloljetne osobe u Jardolu kod Viteza, drugo takvo u ovoj godini. Nažalost, još dva maloljetnika iz istog naselja u bliskoj prošlosti počinili su suicid. Istražni organi, u svojim okvirima, vode istrage o ovim slučajevima.

“Također, u protekle dvije godine zaprimljene su prijave dva takva slučaja. U ovim slučajevima Ministarstvo ostvaruje saradnju sa nadležnim kantonalnim tužilaštvom u cilju poduzimanja svih zakonom propisanih mjera i radnji”, kaže u izjavi za BHRT Hasan Hodžić, glasnogovornik MUP-a SBK.

U konkretnim slučajevima, dežurni tužioci su obavješteni o nemilim događajima, formirani su predmeti u Tužilaštvu, te je Tužilaštvo poduzimalo mjere i radnje u cilju provjeravanja okolnosti pod kojima su nastupile smrti malodobnih lica.

U Centru za mentalno zdravlje Vitez upozoravaju da kao društvo ne odgovaramo adekvatno na rizike narušavanja mentalnog zdravlja, posebno kod djece i mladih koji čine čak 30 % pacijenata koji koriste usluge Centra.

Slični podaci, navodi naša sagovornica, su i na nivou BiH. Zdravstveni profesionalci ističu da je pred današnjom djecom i adolescentima cijeli niz novih izazova. Zato je, kažu, jako važno da se svakodnevno i o svemu otvoreno razgovara sa djecom i mladim.

“To su teme poput sekstinga, ekranizma, različiti oblici nasilja, osobito emocionalno nasilje nam često negdje prođe ispod radara, da uopće ne opazimo, a čini ogromnu štetu. Čak se različiti oblici emocionalnog nasilja još uvijek nekako se smatraju prihvatljivima”, kaže Klementina Nuk-Vuković, voditeljica Centra za mentalno zdravlje Vitez.

Važnu ulogu imaju škole, odnosno prosvjetni radnici, posebno zbog teške ekonomske situacije i prezauzetosti roditelja koji nerijetko rade i po dva posla da bi djeci osigurali osnovne materijalne uvjete. Isto mišljenje dijele i u prosvjeti uz napomenu da je jako važno čim prije provesti dugonajavljivanu reformu obrazovanja koja treba da učiteljima i nastavnicima ostavi značajniji prostor za odgoj.

“Vrlo je bitna uloga obrazovnog sistema, vrlo je bitno kako će se uraditi te reforme i zbog toga apel obrazovnim vlastima da prilikom kreiranja reformskih procesa da glavnu ulogu vrate onima koji će te reforme provoditi, a to su prosvjetni radnici”, smatra Selvedin Šatorović iz, Samostalnog sindikata osnovnog odgoja i obrazovanja FBiH.

U ne tako davnoj prošlosti domaću javnost potreslo je nekoliko slučajeva suicida koje su počinili djeca i mladi. I tada se otprilike isto pričalo i najavljivalo šta bi se moglo uraditi. Nije se uradilo gotovo ništa, što je, između ostalog, dobilo za posljedicu slučaj iz Viteza o kojem ponovo pričaju svi, a ako se ponovo desi nešto slično, krajnje je vrijeme da se imenom i prezimenom traže odgovorni što su izostale aktivnosti na poboljšanju mentalnog zdravlja djece i mladih u BiH.