Connect with us

Društvo

DRASTIČAN PORAST SAMOUBISTAVA MLADIH U BIH! Mentalno zdravlje na udaru

Nadležni organi Srednjobosanskog kantona istražuju slučajeve suicida četiri maloljetne osobe iz Viteza. Posebno zabrinjava činjenica da su svi maloljetnici živjeli u istom naselju, Jardol kod Viteza, međusobno su se poznavali i pohađali istu školu.
Dok istrage traju, stručnjaci upozoravaju na sve veću pojavu narušenog mentalnog zdravlja kod mladih osoba.

Da statistički podaci nisu i ne smiju biti samo zbir brojki na papiru primjer je iz prošle godine kada je zabilježeno 375 samoubistava u BiH, od kojeg je značajan broj osoba mlađe dobi. A da su svi alarmi upaljeni ukazuje i 40% vie samoubistava u prošloj, u odnosu na 2021. godinu. Ovo su podaci zavoda za statistiku nakon kojih niko nije poduzeo ništa. Da smo kao društvo u velikom problemu dokaz je nedavno samoubistvo maloljetne osobe u Jardolu kod Viteza, drugo takvo u ovoj godini. Nažalost, još dva maloljetnika iz istog naselja u bliskoj prošlosti počinili su suicid. Istražni organi, u svojim okvirima, vode istrage o ovim slučajevima.

“Također, u protekle dvije godine zaprimljene su prijave dva takva slučaja. U ovim slučajevima Ministarstvo ostvaruje saradnju sa nadležnim kantonalnim tužilaštvom u cilju poduzimanja svih zakonom propisanih mjera i radnji”, kaže u izjavi za BHRT Hasan Hodžić, glasnogovornik MUP-a SBK.

U konkretnim slučajevima, dežurni tužioci su obavješteni o nemilim događajima, formirani su predmeti u Tužilaštvu, te je Tužilaštvo poduzimalo mjere i radnje u cilju provjeravanja okolnosti pod kojima su nastupile smrti malodobnih lica.

U Centru za mentalno zdravlje Vitez upozoravaju da kao društvo ne odgovaramo adekvatno na rizike narušavanja mentalnog zdravlja, posebno kod djece i mladih koji čine čak 30 % pacijenata koji koriste usluge Centra.

Slični podaci, navodi naša sagovornica, su i na nivou BiH. Zdravstveni profesionalci ističu da je pred današnjom djecom i adolescentima cijeli niz novih izazova. Zato je, kažu, jako važno da se svakodnevno i o svemu otvoreno razgovara sa djecom i mladim.

“To su teme poput sekstinga, ekranizma, različiti oblici nasilja, osobito emocionalno nasilje nam često negdje prođe ispod radara, da uopće ne opazimo, a čini ogromnu štetu. Čak se različiti oblici emocionalnog nasilja još uvijek nekako se smatraju prihvatljivima”, kaže Klementina Nuk-Vuković, voditeljica Centra za mentalno zdravlje Vitez.

Važnu ulogu imaju škole, odnosno prosvjetni radnici, posebno zbog teške ekonomske situacije i prezauzetosti roditelja koji nerijetko rade i po dva posla da bi djeci osigurali osnovne materijalne uvjete. Isto mišljenje dijele i u prosvjeti uz napomenu da je jako važno čim prije provesti dugonajavljivanu reformu obrazovanja koja treba da učiteljima i nastavnicima ostavi značajniji prostor za odgoj.

“Vrlo je bitna uloga obrazovnog sistema, vrlo je bitno kako će se uraditi te reforme i zbog toga apel obrazovnim vlastima da prilikom kreiranja reformskih procesa da glavnu ulogu vrate onima koji će te reforme provoditi, a to su prosvjetni radnici”, smatra Selvedin Šatorović iz, Samostalnog sindikata osnovnog odgoja i obrazovanja FBiH.

U ne tako davnoj prošlosti domaću javnost potreslo je nekoliko slučajeva suicida koje su počinili djeca i mladi. I tada se otprilike isto pričalo i najavljivalo šta bi se moglo uraditi. Nije se uradilo gotovo ništa, što je, između ostalog, dobilo za posljedicu slučaj iz Viteza o kojem ponovo pričaju svi, a ako se ponovo desi nešto slično, krajnje je vrijeme da se imenom i prezimenom traže odgovorni što su izostale aktivnosti na poboljšanju mentalnog zdravlja djece i mladih u BiH.

Društvo

DAN ŽALOSTI U RS: Na svim institucijama Republike Srpske zastave će danas biti spuštene na pola koplja

U Republici Srpskoj je Dan žalosti povodom obilježavanja 33 godine od muslimanskog zločina nad Srbima u srednjem Podrinju i Birču, gdje je stradalo 3.267 Srba tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata.

Odluku o proglašenju Dana žalosti donijela je Vlada Republike Srpske.

Na svim institucijama Republike Srpske zastave će danas biti spuštene na pola koplja, sve kulturne manifestacije će biti otkazane, a sportski događaji prilagođeni Danu žalosti.

Nastavi čitati

Društvo

NEMA DA FALI! Evo koliko koštaju obroci za zatvorenike u Banjaluci

Kazneno-popravni zavod Banjaluka ne puni medijske stupce spektakularnim pričama iz zatvora, ali zato troškovi hrane svakako zaslužuju pažnju. Jer, hraniti pritvorenike i osuđenike nije ni malo jeftino.

Kazneno-popravni zavod Banjaluka odlučio je tako da nabavi svježe i konzervirano voće i povrće koje će koštati više od 130.000 KM godišnje.

Tender je bio otvoren, javila su se dva ponuđača, a posao je na kraju dobila firma „Trnisa“ iz Laktaša. Ugovor traje tri godine, a ukupna vrijednost je 380.710 maraka bez PDV. Kad se sve podijeli, dolazimo do cifre od oko 127.000 KM godišnje i to bez PDV.

Samo za voće i povrće. Ali to je tek dio menija.

U martu ove godine, KPZ Banjaluka je sklopio još jedan trogodišnji ugovor i to sa firmom „Novo-teks“ iz Banjaluke, ovaj put za nabavku hrane. Ugovor vrijedan 1.709.400 KM bez PDV pokriva ostatak kuhinje: meso, hljeb, mliječne proizvode, suhomesnate proizvode i sve ono što zatvorska trpeza (ipak) podrazumijeva.

Kad se sve sabere, dolazimo do cifre od više od 2 miliona maraka za tri godine. To znači da nas zatvorska ishrana u Banjaluci godišnje košta preko 620.000 KM.

Naravno, ovdje ne govorimo o luksuzu, već o osnovnim obrocima koji moraju zadovoljiti zakonom propisane standarde ali i dalje, cifra nije mala.

Treba imati na umu da se u zatvorskom restoranu hrane i zaposleni, ali najveći dio ovog iznosa ipak otpada na potrebe osuđenika i pritvorenika. I tako, dok se na slobodi mnogi pitaju kako spojiti kraj s krajem, iza zatvorskih zidina, makar kad je riječ o tanjiru, stvari izgledaju prilično stabilno, prenosi Srpskainfo.

Jer zatvorski život možda i nije lak, ali ni džabe ne dolazi. Bar ne poreskim obveznicima.

Nastavi čitati

Društvo

REVIZIJA ILI ŠMINKANJE? Novi direktor IRB RS produžio radno vrijeme, zaposleni sumnjaju u pravu namjeru!

Novi vršilac dužnosti direktora Investiciono – razvojne banke (IRB) Republike Srpske Boris Knežević produžio je radno vrijeme za sve rukovodioce, direktore svih sektora, ali i izvršne direktore do 18:00 časova zbog revizije poslovanja, koju inače provodi lično on, saznaje portal CAPITAL.

Odluka je izazvala pravu pometnju među zaposlenima koji su ostali zatečeni njegovim namjerama.

Iz IRB-a navode da Knežević reviziju obavlja nakon 18 časova kada završi sa svima i dobije informacije nakon čega vrši analizu dostavljene dokumentacije u skladu sa Zakonom o računovodstvu i finansijama Republike Srpske.

Dodaju da je kvalifikovan jer ima znanje ovlašćenog sudskog vještaka i licenciranog internog revizora iz oblasti bankarstva.

„Dodatna olakšavajuća okolnost je ta što je v.d. direktora, preuzimanjem dužnosti, zatekao i proces eksterne revizije, koji je još u toku, što mu omogućava brzinu u radu i kvalitet informacija“, stoji u odgovoru IRB-a.

Oni tvrde da ostali radnici rade kao i do sata, od osam do 16:00 časova.

Podsjećamo, Knežević je na čelo IRB-a došao nakon što je prethodni vršilac dužnosti direktora Srđan Jovanović podnio ostavku, navodno iz zdravstvenih razloga.

Nastavi čitati

Aktuelno