– Nema velikih tajni, suština je u radu. Svaki rad mora da da rezultat. Ono što je važno jeste da radite nešto s ljubavlju, voljom i određenim ciljem, da znate šta radite u kom smjeru idete i šta vam je glavni cilj. I onda nema šanse da se ne ostvari rezultat – poručio je za emisiju „Banjalučka hronika“ Nebojša Drinić, narodni poslanik i budući odbornik u Skupštini grada Banjaluka.

Drinić ističe da ga usrećuje što svaki dan može da kroz svoj rad nekome pomogne i pronađe konkretna rješenja. Pored toga stalo gleda šta se sve može poboljšati pa i sam pokreće određene inicijative.

– Često govorim da ovaj posao koji ja radim, nije samo posao to je moj poziv, sa tim želim da se bavim. U suštini to su radne obaveze i zadaci, svi oni koji se ozbiljno bave svojim poslom imaju i kratkoročne i dugoročne planove, a da bi napravili rezultat moraju mnogo da razmišljaju ali i prave strategije. I naravno rade jer ako se ne radi onda nema šanse da vi možete ostvariti rezultat – pojašnjava Drinić

Prije dvije godine kao kandidat za poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske imao je skoro 10.000 glasova. To ga je kaže ohrabrilo i motivisalo.

– To me je i obavezalo da radim i više i bolje i da učestvujem tamo gdje me ljudi zovu. Nekada to bude lijepo ili manje lijepo, ali ne gledate na barijere, otklanjate ih i onda naravno, kroz neki vremenski period, kada uradite to što su ljudi od vas i očekivali, kada se okupite i pogledate se sa tim ljudima, onda budete srećni što se uopšte krenuli u taj izazov, u tu avanturu. Nema ništa ljepše nego kada možete da riješite određene probleme, kada pomognete ljudima. I sami znate da nema ništa ljepše nego da budete nekome pri ruci, da budete dostupni i da ih učinite srećnim, odnosno da našim sugrađanima olakšate život – kaže Drinić.

Drinić je bio najmlađi poslanik u Narodnoj skupštini Srpske, a sada će biti i najmlađi odbornik u Skupštini grada Banjaluka kao i najmlađi šef Kluba odbornika. Na svom političkom putu dobio je podršku mlađih ali i starijih sugrađana.

– Suština je da napravimo jednu kompaktnu cjelinu od svih generacija koje žive u našem gradu. Mi smo u ove četiri godine i donosili mjere sa ciljem da pokažemo da smo jedni uz druge, da pravimo međugeneracijsku solidarnost. I tako smo i radili. Za najmlađe vrtiće, za osnovce besplatne udžbenike, za srednjoškolce besplatne mature, za one koji pohađaju fakultete bolje i kvalitetnije stipendije, za najstarije besplatan gradski prevoz i sve ono što će im omogućiti da lakše žive. Jednostavno to je naša obaveza kao ljudi koji vode određenu lokalnu zajednicu, da povežemo sve generacije jer mnogo više možemo kada svi zajedno guramo prema neko cilju nego kada dok radimo svako vuče na svoju stranu. Tako da treba naći balans, imati mudrosti i znati poštovati one koji su sada mnogo stariji od nas, koji su u penziji. Ne treba zaboraviti da su oni ti koji su svoj radni i životni vijek utkali u temelje naše Banjaluke, učestvovali u mnogim radnim akcijama, mnogo pomagali pa u krajnjoj liniji i iznjedrili nas koji danas živimo Banjaluku. Naravno da je na nama da nastavimo tamo gdje su oni stali, ali ja uvijek kažem mnogo nam bude drago kada i oni dođu, pa kada otvaramo određene nove projekte, kada završavamo i pravimo okupljanja. Ne radi toga da se ljudi okupe pa da im se mi obraćamo, nego da jednostavno budemo ponosni jedni na druge. Da smo svjesni da svaka generacija mora da da svoj doprinos u stvaranju Banjaluke – objašnjava Drinić.

Njegova vizija za Banjaluku je jasna. Cilj je da Banjaluka bude još moderniji, ekonomski jači i stabilniji grad tako da pruži kvalitetnije uslove života svakom građaninu, ali isto tako da bude privlačna za turiste i investitore.

– Jednostavno ako ste izolovani ne možete da postavljate sve višu i višu ljestvicu u smislu razvoja. Morate da se takmičite sa drugim gradovima, ne samo u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, nego u regionu. Banjaluka je pokazala da u tom nekom kontekstu može da parira i mnogo većim gradovima, da se i od nas ima šta vidjeti i od nas šta prepisati. Ove četiri godine smo se usmjerili ka tome da popravimo imidž grada Banjaluka i evo ako uzmete određene parametre, koliko turista dolazi, sve je to proizvod onog što smo mi radili, šetalište uz Vrbas, pet parkova koje smo gradili, osvijetlili smo tvrđavu Kastel. Dakle ulagali smo da bi se , jednostavno kada se ode negdje, moglo prezentovati šta je to Banjaluka i šta je urađeno za ove četiri godine ali isto tako kada nam neko dođe da ima šta da vidi i osjeti. I ono što je najvažnije da se osjeti taj istinski duh Banjaluke – smatra Drinić.

Kako bi se to postiglo urađeno je mnogo. I još mnogo toga je u planu.

– U tom kontekstu mi smo obnovili Kuću Milanovića što je jako važno i pravimo prvu sportsku gimnaziju gdje je nekada bio Sokolski dom. To su sve projekti koji se nekome možda čine da postoje određeni prioriteti i ja znam da je najvažnije da se uradi putna infrastruktura, da se ljudima voda obezbijedi, rasvjeta i sve ono što je potrebno, međutim mora se voditi računa i o imidžu grada. Kada nam dolaze ljudi oni svoje finansije ovdje ostavljaju, a mi onda iz tih finansija punimo budžet i dalje investiramo za razvoj našeg grada. Ne treba zaboraviti i da je ban Tisa Milosavljević gradio Banski dvor, Palatu predsjednika i Gradsku upravu a mnoga tada sela nisu imala ni vodu ni put. Jednostavno morate gledati da svaki dio Banjaluke ravnomjerno razvijate. Ja to uvijek kažem. Neko kaže da mu je prioritet put jer nema puta, ali oni koji to sve imaju, a imate i takvih, posebno u gradskim mjesnim zajednicama, oni očekuju da se ulaže u kulturni život, da postoje određeni programi, da se grade parkovi. U krajnjoj liniji i ljudi koji žive u ruralnim mjesnim zajednicama isto tako dođu i u Park „Mladen Stojanović“, park kod Delte, odu da prošetaju pored Vrbasa ili na Kastel. Tako da i u tom kontekstu smo puno radili i velike rezultate napravili – kazao je Drinić.

Ipak postoje stvari, koje uprkos svim naporima nisu realizovane.

– Ono što mi je možda negdje najkrivlje jeste što nismo uspjeli da obezbijedimo neradnu nedjelju, ali ne zbog nas nego zbog skupštinske većine, koja nije imala sluha za to. Mnogo bi više bilo prostora za porodicu jer smo zaista stavili akcenat na to da je Banjaluka jedna velika porodica i zato smo donijeli sve ove mjere i radili sve ove projekte. Tako da porodica može da dođe u grad i da ima šta i da vidi i gdje da prošeta i provede svoje slobodno vrijeme – otkrio je Drinić za „Banjalučku hroniku“ i „SrpskaCafe“.

Ovaj mladi političar smatra da je važno biti aktivan i u vlastitoj okolini pa je i član Savjeta MZ „Borik“.

– Ako već planirate da budete odbornik ili poslanik, ne smijete da birate bitke ili ako ste preuzeli određenu funckiju da sa tim završava vaš rad. Naravno ja živim sa tim ljudima koji su u Boriku i tu najviše stvari i vidim jer najviše vremena i provedem u svom naselju. Često idem da prošetam i da vidim šta se još može uraditi. Ponosan sam na to, ponosan sam jer su me ljudi birali za člana mjesne zajednice. To je bilo mnogo prije poslaničkog mandata. Trudio sam se gdje god je potreba, od javnih česmi, klupa, staza, dječijih igrališta i svega onoga što je potrebno da se uradi, ali isto tako da se borimo za ono što je potrebno da bi se još olakšao život ljudima koji žive u Boriku. U tom kontekstu i na predizbornim skupovima govorio sam da ću tražiti da se osnuje jedan fond za sanaciju fasada, liftova i stolarije u Boriku jer je Borik prvo gradsko naselje. Po Boriku je poznata Banjaluka. Imamo i dvoranu Borik. Ono što je važno reći, Bori je jedino planski građeno naselje gdje dovoljno imate kapaciteta i za vrtiće i dovoljno zelenila i biciklističke staze i sve ono što je potrebno. Radićemo takođe i šetalište uz Vrbas od Venecija mosta, prema Rebrovačkom mostu pa skroz do parka kod Delte – kaže Drinić.

Upravo je kao član Savjeta MZ Borik i stanovnik ovog banjalučkog naselja i pokrenuo brojne akcije, a jedna od njih je i izgradnja kružnog toka kod „Audi servisa“.

– Evo što se tiče samog kružnog toka, mi smo krenuli sa tim. A ljudi koji smatraju da se sa nama trebaju politički obračunavati, tako što će kočiti ili usporavati projekte, opet su građani dali svoje i dali nam najveću moguću podršku, i tu nemam šta drugo da poručim, nego da su nas malo usporili ali naravno da ćemo svaki projekat koji smo započeli sigurno i da završimo. Radimo sve na tome da se radovi nastave, mislim da će ovih danas da se nastavi izgradnja kružnog toka kod „Audi servisa“. To je jako važno jer imate jedan kružni tok kod kampusa, gdje će ta dva kružna toka zajedno sa mostovima koje gradimo, zajedno sa svime onim što smo uradili za saobraćaj u Banjaluci, umnogome procirkulisati saobraćaj i time olakšati ljudima da što brže dolaze od tačke A do tačke B, što nam je cilj. Mi nismo slučajno izabrali baš kružni tok da gradimo Kampusa i kod „Audi servisa“ već zato što je to tako struka rekla – pojašnjava Drinić

Za Nebojšu Drinića ljudi kažu da je poprilično neobičan političar. Osim što redovno obilazi sve dijelove grada, ide u šetnju, pozorište ili koncerte ovaj mladi političar zna i da zapjeva.

– Znate kako ja kažem: Ko pjeva, zlo ne misli. I treba da pjevamo. I treba uvijek da se okupljamo tako gdje je pjesma.I narod sa mnom pjeva, ja ne mogu da pjevam sam, ne znam toliko dobro da pjevam – dodaje uz smijeh.

Kaže kada svi zajedno pjevamo, onda se nadopunjavamo.

– U suštini trebamo se okupljati i to su lijepi susreti. Treba birati pozitivna mjesta, mjesta gdje vas ljudi cijene, poštuju i zovu. Recimo, „Banjalučka svita“ je hor koji je nastao u našem naselju i ja znam njihove prve korake kada su pravili, bio sam tu uz njih. I onda sam još ponosniji kada oni nešto organizuju pa da budem tu prisutan. Otuda i to da zapjevam. Kada čujem njih da oni pjevaju onda navratim, jednu ili dvije pjesme otpjevamo zajedno i onda “kud koji mili moji“ – pojašnja.

Bez kulture, smatra Drinić, se ne može.

– Suština jeste da je kultura važan dio života svakog građanina, da možda nekada mi zbog svojih problema i obaveza taj dio zanemarujemo ali jednostavno kultura je ta koja čovjeka motiviše, pokreće i opominje ga da su živjeli neki ljudi prije njega pa ostavili nešto što treba njegovati, čuvati i prenositi na nove generacije. Šta su ljudi ako izgube osjećaj za kulturu, ako izgube svoje običaje i tradicije, a to se gubi ako se nedovoljno ne ponavlja ili ako ne učestvujemo ili ne prenosimo sa generacije na generaciju. Zato je to jako važno i to nas okuplja, drži na pravom putu i kada nekada malo skrenete vrate vas na pravi put da imate obavezu i odgovornost da ono što je stvarao neko prije vas bar sačuvate. Moja generacija i ja se uvijek trudimo, bar onaj krug ljudi sa kojim se ja družim, da to još podstičemo, unaprijedimo i uvijek budemo tu od pomoći – kaže Drinić, prenosi Srpskacafe.