Bosna i Hercegovina duboko je podijeljeno društvo, posebno politički, a to se, između ostalog, može ko zna koji put vidjeti i na primjeru krize na Bliskom istoku, odnosno sukobu Izraela i Hamasa, jer s jedne strane Bošnjaci pružaju nedvosmislenu podršku palestinskom narodu, dok Srbi i Hrvati stoje na strani Izraela, i gotovo je sigurno, u ovom trenutku BiH neće priznati Palestinu kao državu, a što najavljuju neke evropske zemlje.

Ovo pitanje u BiH ponovo je došlo u fokus nakon što je Emanuel Makron, predsjednik Francuske, rekao da će ova zemlja priznati Palestinu kao državu.

Nakon toga, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, rekao je da “priznanje Palestinske samouprave kao države bez bilo kakvog dogovora s Izraelom nije čin mira, već presedan koji ruši međunarodno pravo i arhitekturu globalne stabilnosti”. Konkretno, Dodik je rekao da se ne može priznati država koja faktički ne postoji.

“Zato snažno podržavam jasan i racionalan stav Izraela i ogromnog dijela međunarodne zajednice da se jednostranim političkim gestovima ne rješavaju decenijski sukobi, već se stvaraju novi problemi”, rekao je Dodik.

Pojedine evropske države već su podržale Palestinu kao državu, a prije nekoliko dana i Francuska i Velika Britanija najavile su da će je takođe priznati, a što bi sasvim sigurno, mogao biti okidač i za ostale evropske zemlje da krenu tim korakom.

Prema nezvaničnim informacijama, Palestinu kao državu u ovom trenutku podržava više od 140 zemalja, a ona je praktično kao država priznata i od strane UN, jer ima status “države nečlanice posmatrača”. Ipak, Palestinu kao državu još ne priznaju SAD, zbog čega je samoj Palestini uskraćen pristup mnogim međunarodnim organizacijama u kojima učestvuju samo nezavisne države.

“Mir između Izraela i Palestine može nastati, prvo kroz eliminaciju terorističke organizacije Hamas, a potom kroz dogovor jevrejskog i palestinskog naroda, a ne kroz simbolične i ishitrene odluke koje ignorišu realnost na terenu. I kad mnogi biraju da ćute, Republika Srpska neće – jer znamo šta znači kad drugi pokušavaju da kroje sudbinu bez vas”, rekao je nedavno Dodik.

Na Dodikovu izjavu odmah je reagovao Denis Zvizdić, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koji je optužio Dodika da podržava nastavak ubijanja i izgladnjivanja djece i civila u Pojasu Gaze te da se radi o “iracionalnoj mržnji prema muslimanima”.

“Dodik kada govori o ‘nepostojećoj državi Palestini’ ne želi da zna i da prihvati činjenicu da je Palestinu kao suverenu državu priznalo 147 od 193 države članice UN, što predstavlja 75 posto međunarodne zajednice. I da Palestinu, između ostalih, priznaju i njegovi politički i društveni uzori: Rusija, Kina i Mađarska”, rekao je Zvizdić naglašavajući da “Dodik ne zna ništa” ili zna jako malo o istoriji Palestine i odnosa između Palestinaca i Jevreja.

Inače, od samog početka krize na Bliskom istoku vidjelo se koliko je politička scena u Bosni Hercegovini podijeljena u vezi s pitanjem sukoba između Izraela i Hamasa.

Među prvima koji su pružili podršku Izraelu bila je Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, koja je osudila napad Hamasa na Izrael i pružila podršku toj zemlji da se obračuna sa ekstremistima. U tom periodu bošnjački političari na početku su bili poprilično neutralni ne svrstavajući se ni na jednu stranu. Kasnije, ta suzdržanost prerasla je u nedvosmislenu podršku Palestini, a u Sarajevu u nekoliko navrata bili su i skupovi podrške palestinskom narodu. Sa druge strane, u Republici Srpskoj od početka je pružena podrška Izraelu. Palata predsjednika Republike Srpske obasjana je bojama zastave Izraela, što nije bilo prvi put, a već godinama unazad zvanična politika Republike Srpske je podrška Izraelu.

Grad Prijedor suočava se s posljedicama godina neodgovorne politike – gotovo milion maraka kamata građani će platiti zbog nagomilanog duga za doprinose Centra za socijalni rad. Dok se novac iz budžeta troši na kamate, radnici štrajkuju jer nemaju osnovno zdravstveno osiguranje.

– Ljudi su ostavljeni bez zaštite, a cijenu tuđe nesposobnosti plaćaju svi mi. Ovo više nije samo neodgovornost, ovo je politički zločin prema građanima Prijedora – izjavila je narodna poslanica PDP-a Maja Dragojević Stojić.

Reprogram duga planira se kroz 60 rata po 16.000 KM, ali to ne mijenja činjenicu da su problemi eskalirali zbog nečinjenja i ignorisanja.

Situacija je jednako alarmantna i u drugim segmentima: gradski novac godinama se upumpava u Toplanu, Autotransport, Nacionalni park i Tržnicu – preduzeća koja posluju sa gubicima, bez ikakvih rezultata i reformi.

Najtragičniji primjer jeste bolnica. Zgrada postoji, ali se raspada – vlaga, pukotine na zidovima, zastarjela oprema i manjak osnovnih uslova za rad. Riječi o rekonstrukciji slušamo godinama, ali od toga nema ni projekta, ni tendera, ni radova.

– Priča o bolnici postala je simbol prevare i lažnih obećanja. Građani su siti demagogije. Prijedor ne treba šminku, već dubinske promjene i odgovornost, poručila je Dragojević Stojić.

Oslobađajuća presuda predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku otvorila bi novu fazu optimizma za sve u BiH kada je u pitanju evropski put i dijalog o svim otvorenim pitanjima, rekao je Srni predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić.

On je istakao da je oslobađajuća presuda prijeko potrebna svima, te da to i očekuje.

“Ne postoji nijedan element za bilo kakvu drugu odluku Suda BiH”, naglasio je Špirić.

Prema njegovim riječima, svaka druga presuda otvorila bi nove nesporazume u BiH.

“Nisam siguran da nas ne vodi u novu složeniju situaciju od današnje”, naveo je Špirić.

Apelaciono vijeće Suda BiH održalo je 12. juna ročište u drugostepenom postupku u predmetu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika Srpske” Miloša Lukića.

Tada je Goran Bubić, advokat predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, zatražio ukidanje prvostepene presude i njeno preinačenje u oslobađajuću ili održavanje novog pretresa, a Apelacionom vijeću vanustavnog Suda BiH je predložio da zatraži savjetodavnu pomoć od evropskih pravosudnih institucija.

Prvostepena presuda Miloradu Dodiku i Milošu Lukiću izrečena je 26. februara. Dodik je tada proglašen krivim za nepoštovanje odluka Kristijana Šmita i osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske. Lukić je oslobođen, prenosi Srna.