Politika
DUG REPUBLIKE SRPSKE 6,2 milijarde mraka, podatak za brigu ili ne?
Ukupan dug Republike Srpske na kraju 2023. godine iznosio je 6,2 milijarde KM, dok je javni dug 5,3 milijarde KM.
Kazala je ovo Zora Vidović, ministar finansija Republike Srpske, tokom izlaganja u Narodnoj skupštini RS, po tački izvršenje budžeta za 2023. godinu.
“Ukupan dug Republike Srpske od 6,2 milijarde KM je 39,8 odsto BDP-a, a javni dug od 5,3 milijarde je 33,7 odsto BDP-a. Znate i sami da je dozvoljena granica od oko 5o odsto”, istakla je Vidovićeva.
U prošloj godini, dodala je, Republika Srpska se zadužila za 807 miliona KM, što je 35 odsto više nego prethodnu, tačnije 206 miliona.
“U isto vrijeme je otplaćeno je 983 miliona ili 121 odsto više nego 2022. ili 583 miliona KM je više vraćeno u prošloj. Dakle, u 2023. više smo isplatili duga nego što smo se zadužili za 176 miliona KM”, naglasila je ona.
Kada je u pitanju sam budžet za prošlu godinu, on je ostvaren u iznosu od 5,5 milijardi KM i bio je veći za 22 odsto u odnosu na 2022.
“Budžetski prihodi su ostvareni u iznosu od 4,2 milijarde maraka, veći su za 13 odsto ili 488 miliona KM u odnosu na 2022. godinu. Poreski prihodi su ostvareni u iznosu od 3,8 milijardi KM i veći su za 412 miliona maraka u odnosu na godinu ranije”, pojasnila je ministar finansija Republike Srpske.
Po pitanju poreza, rezultati kažu da je i tu bilo značajnog povećanja, pa je porez na dohodak iznosio 265 miliona KM što je 57 miliona više nego 2022. Porez na dobit bila je 366 miliona KM, ili 45 miliona KM više, dok su doprinosi za Fond PIO ostvareni u iznosu od 1,352 milijardi maraka ili 177 miliona više nego 2022. “Indirektni porezi bili su 1,82 milijarde ili veći osam odsto što je 135 miliona KM. Neporeski prihodi u prošloj godini ostvareni su u iznosu od 345 miliona KM i veći su za 76 miliona nego 2022”, navela je Vidovićeva.
S druge strane, budžetski rashodi bili su 4,2 milijarde maraka, a povećani su za 442 miliona KM nego godinu ranije.
“Tekući rashodi ostvareni su u iznosu od 3,8 milijardi, veći su za preko 400 miliona.
Iz ova dva podatka vidimo da su budžetski prihodi veći od tekućih rashoda za 399 miliona KM, što uvijek ukazuje na kondiciju budžeta, da budžet nije u lošem stanju”, poručila je Vidovićeva.
Bruto plate i naknade ostvarene su u iznosu od 1,104 milijarde KM ili veće su za 10 odsto ili nominalno za 100 miliona. Penzije su ostvarene u iznosu od 1,615 miliona KM, veće su za 18,7 odsto ili 255 miliona veće nego 2022.
“To znači da je iz budžeta usmjereno na penzije 263 miliona KM. Na boračka davanja otišlo je 328 miliona KM, socijalna davanja prema raznim kategorijama bila su 120 miliona KM, za zdravstvo 431 milion KM, što je mimo onoga što je prikupljeno iz osiguranja za zdrastvo. Za Fond dječije zaštite, mimo doprinosa u fondu, dato je 41 milion KM, za poljoprivredu je dato 180 miliona KM, privredu – 49 miliona KM, javne investicije – 100 miliona KM, ili 61 odsto manje nego 2022. godine, a od ovog novca najviše je dato zdravstvu 86 miliona KM. Vi znate da smo mi ovdje u skupštini konstatovali, a takođe i na Fiskalnom savjetu RS, da bi morali smanjiti investicije koje nisu neophodne, pa smo to i uradili u 2023”, pojasnila je Vidovićeva.
Kad je u pitanju budžetski deficit, ostvaren je u iznosu od 257 miliona KM i šest odsto je manji nego godinu ranije.
“Dakle, nismo prekoračili ograničenje. Kada je u pitanju konsolidovani deficit, to su deficit budžeta, lokalnih zajednica i fondova, on iznosi 359 miliona ili 2,28 odsto BDP-a, što znači da se nalazimo u oviru zakonskim maksimuma koji su tri odsto. Ispod smo onoga što je zakon utvrdio”, naglasila je ona.
Što se tiče ostalih makroekonomskih pokazatelja za Srpsku, u 2023. ostvareni BDP bio je 15,7 milijardi KM i on je realno veći za 1,6 odsto u odnosu na 2022.
Takođe, izvoz je manji bio za 4,6 odsto, a uvoz manji za 1,9 odsto, dok je pokrivenost uvoza izvozom na kraju godine bila je 73,6 odsto.
“Industrijska proizvodnja je u prošloj godini bila manja za 3,2 odsto u odnosu na 2022. kao rezultat pada tražnje od strane naših spoljnotrgovinskih partnera, a ne zato što naše kompanije ne mogu da proizvedu dovoljno”, rekla je Vidovićeva.
Podsjetila je da je prosječna plata u 2023. iznosila 1.304 KM, zaposlenih je bilo 290.491, a prosječna inflacija je bila 7 odsto, s tim da je u decembru bila 3,3 odsto.
“Direktni porezi, doprinosi i ostali javni prihodi koje prikuplja Poreska uprava RS, iznose 3,6 milijardi KM i veći su za 16,3 odsto. Naravno ti prihodi nisu svi prihodi budžeta, tu imaju prihodi iz opština, fondova itd. Indirektni porezi iznosili su 2,367 milijardi i veći su za 5,27 odsto odnosu na 2022. Takođe ovo nisu prihodi isključivo budžeta Republike Srpske, nego pripada i opštinama i Putevima RS”, zaključila je ona.
Politika
DRINIĆ U PRIJAKOVCIMA: Društveni dom ponovo postaje mjesto okupljanja mještana (FOTO)
Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska Nebojša Drinić razgovarao je sa mještanima Prijakovaca i obišao radove na obnovi krova Društvenog doma, koji će nakon završetka radova ponovo biti u funkciji i služiti kao mjesto okupljanja stanovnika ovog kraja.
Drinić je podsjetio da su sredstva za ovaj projekat bila obezbijeđena još prije dvije godine, ali da tada, zbog izostanka podrške u Skupštini grada, nisu iskorištena, zbog čega su morala biti vraćena.
– Da je tada bilo više razumijevanja i odgovornosti, danas bismo imali potpuno obnovljen objekat. Ipak, nismo odustali i danas se radovi realizuju, što pokazuje da se upornost i kontinuitet u radu na kraju isplate – poručio je Drinić.
On je istakao da je u ovom dijelu Banjaluke u prethodnom periodu realizovan niz značajnih projekata, među kojima je i podizanje spomenika žrtvama ustaškog pokolja u Duralama, te najavio nove sadržaje za mještane.
Kako je naveo, u narednom periodu planirana je izgradnja teniskih terena i prostora za šah, s ciljem dodatnog unapređenja društvenog života i sadržaja za sve generacije.
– Prijakovci zaslužuju pažnju, ulaganja i projekte koji ostaju narodu i generacijama koje dolaze – naglasio je Drinić.
Mještani su tokom razgovora ukazali na potrebe ovog kraja, a zajednička poruka bila je da se ulaganja moraju nastaviti kako bi se poboljšali uslovi života i stvorili kvalitetniji sadržaji za lokalnu zajednicu.
Politika
SNSD NAS SIGURNIM KORACIMA VODI U NATO! Goganović sa Helezom istakao značaj Alijanse u BiH
Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez, sa zamjenicima Slavenom Galićem i Aleksandrom Goganovićem, u ponedjeljak 1. juna 2026. godine, u Sarajevu je u nastupnu posjetu primio novoimenovanog komandanta NATO Štaba Sarajevo (NHQSa) američkog brigadnog generala Džejmsa Faulera.
Na sastanku, na kojem je učestvovao i šef vojnopolitičkog tima NHQSa Kristijan Haupt, ministar Helez je izrazio dobrodošlicu generalu Fauleru te istakao ključnu ulogu NATO-a za mir i stabilnost regije.
„Saradnja s NATO Štabom Sarajevo za nas je izuzetno važna, jer nam pomaže u dostizanju NATO standarda i interoperabilnosti Oružanih snaga BiH sa saveznicima, na putu našeg punopravnog članstva u NATO savezu. Vama, kao novom komandantu NATO Štaba Sarajevo, naša su vrata uvijek otvorena za svaki vid saradnje. Na čelu NHQSa uvijek je američki general, a SAD je naš najveći bilateralni partner. Ta činjenica pruža uvjerenje da će Vam ova dužnost predstavljati zadovljstvo“.
Ministar Zukan Helez, spomenuo je neke od najznačajnijih programa saradnje s NATO-om. Napomenuo da je BiH jedina država koja je službeno u Akcijskom planu za članstvo (MAP) NATO-a te da je Savjet ministara BiH početkom godine usvojilo Program reformi za 2025. godinu. Kroz NATO Inicijativu gradnje odbrambenih kapaciteta (DCBI), planirano je ulaganje oko 35 miliona evra, u periodu od pet godinam za jačanje odbrane BiH, kroz devet bilateralnih projekata. Usvojen je i Individualno prilagođeni partnerski program (ITTP) za BiH za period od 2025. do 2028. godine, a lista aktivnosti saradnje sa NATO-om sadrži oko 180 događaja godišnje.
Helez je naglasio da se čine politički napori da se vojni budžet BiH podigne na dva posto bruto društvenog proizvoda, što je donedavno bio standard NATO-a, koji je sada taj zacrtani procenat podigao na četiri posto.
„U svojoj karijeri, bio sam i na komandnoj dužnosti u komandi koja se stara za standardizaciju i modernizaciju američke vojske. Znam kako je izazovno balansirati između vojnih potreba i izdvojenih novčanih sredstava. Vjerujem da će nam to moje iskustvo pomoći u našem zajedničkom radu sa Oružanim snagama BiH,“ istakao je general Fowler. On je predložio i da sastanci na najvišem vrhu NHQSa i MO BiH budu i ćešći nego su do sada bili.
U svome obraćanju, zamjenik ministra odbrane BiH za politiku i planove Slaven Galić naglasio je kako je Bosna i Hercegovina svojim Zakonom o odbrani izrazila svoju aspiraciju za punopravnim članstvom u NATO-u. U tom pogledu, naglasio je Galić, BiH gleda i što ponuditi samom NATO-u te podsjetio na deklarisanu jedinicu OS BiH koja je dobila visoke ocjene, i koja je spremna za učešće u mirovnim oprecijama predvođena NATO-om.
Zamjenik ministra odbrane BiH za upravljanje resursima Aleksandar Goganović (SNSD) je potvrdio kako je saradnja s NATO-om produktivna i dobro se odvija te da je bitna za mir i stabilnost u cijeloj regiji. S tim u vezi naglasio je važnost i međusobne saradnje u regiji Balkana, jer stabilan Balkan podrazumijeva i stabilnu Evropu, saopšteno je iz MO BiH.
(BN) Foto: MO BiH
Politika
SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama
Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.
Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.
– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.
Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.
– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.
On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.
– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe
-
Politika3 dana agoPETROVIĆ I PANDUREVIĆEVA KOŠTALI SDS OVJERE: Zbog neplaćenih kazni prijava odbijena
-
Hronika3 dana agoOBRT U ISTRAZI: Grafite „Ubij balije“ i „VRS“ ispisao maloljetni Bošnjak
-
Svijet3 dana agoKOLONE NA GRANICI SA GRČKOM: Na prelazima čeka čak 65 autobusa, putnici satima zaglavljeni!
-
Politika3 dana agoBEZ DOVOLJNE PODRŠKE: Ramo Isak i Igor Crnadak nisu prikupili dovoljno potpisa za izbore
-
Hronika1 dan agoAUTOMOBIL ZAVRŠIO U RIJECI: Teška nesreća u Banjaluci, ima povrijeđenih
-
Politika19 sati agoHERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE
-
Društvo20 sati agoLEGALIZACIJA BESPRAVLJA: Umjesto rušenja, za gradnju uz rijeke plaćaće se naknada?
-
Društvo13 sati agoRODITELJIMA KOJI ODBIJU VAKCINACIJU PRIJETI KAZNA DO 1.000 KM: Inspektorat Srpske kontroliše imunizaciju djece
