Connect with us

Društvo

DUGE LISTE ČEKANJA ZA ZDRAVSTVENE PREGLEDE U RS: Napretka ima, ali pacijenti i dalje čekaju po šest mjeseci

Nakon što je Ministarstvo zdravlja Kantona Sarajevo donijelo novi Pravilnik koji zabranjuje formiranje listi čekanja za preglede, provjerili smo kakva je situacija u Republici Srpskoj.

Naime, kako je Haris Vranić, ministar zdravstva u Kantonu Sarajevo prošle sedmice objasnio, prema novom pravilniku listama čekanja na pojedine zdravstvene preglede će se stati u kraj.

Kako je Vranić naveo, do sada su pacijenti u Kantonu Sarajevo na neke preglede znali čekati i duže od pola godine, a sada će se usluge pacijentima morati pružiti u roku od 30 dana.

Ukoliko to nije moguće, pacijent će pregled moći obaviti u privatnoj ustanovi, a troškove će mu refundirati Zavod zdravstvenog osiguranja.

Borba sa dugim listama čekanja vodi se i u Republici Srpskoj, gdje se još uvijek na pojedine dijagnostičke procedure čeka i do pola godine, pa čak i duže.

U Fondu zdravstvenog osiguranja RS kažu da su liste čekanja uobičajene u zdravstvenom sistemu svake zemlje, pa i onih mnogo razvijenijih od naše, te da Fond u kontinuitetu nastoji, da u okviru svojih nadležnosti, aktivnostima koje preduzima utiče na to da se što kraće čeka na preglede.

Međutim, čini se da je u Srpskoj, kao i u Kantonu Sarajevo, najduži “red” za CT i MR preglede, a naročito za one koji se mogu uraditi jedino u UKC-u RS.

“Dužina čekanja na ove preglede zavisi od vrste pregleda, kao i zdravstvene ustanove. Na pojedine preglede ne čeka se duže od mjesec dana, dok se na pojedine preglede čeka po šest mjeseci pa i duže, posebno ako su u pitanju pregledi koji se rade jedino u UKC-u RS, kao npr. MR glave sa spektoroskopijom i MR srca”, istakli su u Fondu zdravstvenog osiguranja Srpske.

Napominju da se hitni slučajevi zbrinjavaju odmah i ne čekaju na preglede.

“MR i CT pregledi se rade u 21 zdravstvenoj ustanovi u Srpskoj, a od toga 12 ustanova su privatne ustanove koje imaju ugovor sa Fondom i u njima jemoguće uraditi pomenute preglede na uputnicu, odnosno uz plaćanje samo participacije ukoliko osiguranik nije oslobođen plaćanja ove obaveze”, kažu u FZO RS.

U FZO RS podsjećaju da se, kada su u pitanju dijagnostičke usluge magnetne rezonance, kao i CT-a, zakazivanje na ove preglede vrši centralizovano preko FZO RS, na način da se pacijenti zakazuju za prve slobodne termine prema rasporedima pregleda koje zdravstvene ustanove dostavljaju Fondu, te da je centralizovano zakazivanje uvedeno prije više od 10 godina, upravo sa namjerom da se maksimalno smanji dužina čekanja na MR i CT preglede.

Kako bi se liste čekanja skratile Fond je prije više od 15 godina ugovorio zdravstvenu zaštitu za osigurana lica sa privatnim sektorom.

“Imamo potpisane ugovore sa preko 90 privatnih ustanova koje pružaju konsultativno specijalističke zdravstvene usluge, brojne dijagnostičke procedure, ali i porodičnu medicinu, bolničku zdravstvenu zaštitu i dr. Dakle, privatni sektor u Srpskoj je dio našeg zdravstvenog sistema i osiguranici u privatnim ustanovama koje sa Fondom imaju ugovor mogu da ostvaruju svoja prava pod jednakim uslovima kao i u javnim ustanovama”, istakli su u FZO RS.

Kako su naglasili, ugovori sa privatnim zdravstvenim ustanovama se potpisuju upravo sa namjerom da bi se unaprijedila dostupnost zdravstvene zaštite, ali i kvalitet, i da bi osiguranici što manje čekali na preglede, a da ih pri tome ne moraju plaćati iz svog džepa.

U Fondu očekuju i da će Integrisani zdravstveni informacioni sistem (IZIS) kojeg realizuju, između ostalih prednosti, doprinijeti i skraćivanju listi čekanja.

“U toku je integrisanje privatnih ustanova u ovaj sistem, što će omogućiti razmjenu medicinskih podataka između svih zdravstvenih ustanova u IZIS-u. Zahvaljujući IZIS-u uputnice su od trenutka kreiranja u ambulanti porodične medicine vidljive u ugovornoj zdravstvenoj ustanovi sekundarnog i tercijarnog nivoa, što bi trebalo da dovede do lakšeg i efikasnijeg kreiranja listi čekanja za pojedine specijalističke preglede i dijagnostičke procedure, a što bi u konačnici trebalo doprinijeti poboljšanju dostupnosti zdravstvene zaštite pacijenata. IZIS će, takođe, obezbijediti i transparentnost uputnica, odnosno listi čekanja”, naveli su u Fondu.

Napominju da je FZO RS nedavno produžio maksimalni rok važenja specijalističke uputnice na 180 dana od dana kreiranja uputnice, te se ne bi smjelo dešavati da se na preglede čeka duže.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno uz slabu kišu

Preovladavaće umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima po kotlinama Bosne može biti magle. U prvom dijelu dana slaba kiša je moguća u Hercegovini, centralnim, istočnim i zapadnim područjima Bosna. Na planinama slab snijeg. U ostatku dana povremeno slaba kiša ponegdje na jugu. Vjetar slab, u većem dijelu zemlje, južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 0 do 6, na jugu do 10, a dnevna od 4 do 10, na jugu zemlje do 14 °C.

Nastavi čitati

Društvo

BiH među najugroženijim zemljama ZAGAĐENJEM VAZDUHA

Stanovnici zemalja jugoistočne Evrope, poput Sjeverne Makedonije, BiH i Albanije, najugrožniji su zagađenjem vazduha u smislu skraćenja života, saopštila je Evropska agencija za životnu sredinu (EEA).

U ovim zemljama izmjereno je u prosjeku najviše izgubljenih godina života usljed aerozagađenja kod stanovnika koji imaju 30 ili više godina, piše u izvještaju.

Agencija navodi da je zagađenje vazduha i dalje najveći ekološki rizik za Evropljane, iznad drugih faktora kao što su izloženost buci i hemikalijama ili rizik od toplotnih talasa povezanih sa klimom.

Nebezbjedni nivoi zagađenja vazduha rezultovali su sa zapanjujućih 182.000 smrtnih slučajeva u 2023. godini, prenio je “Juronjuz”.

U izvještaju EEA navodi se da je 95 odsto Evropljana u urbanim sredinama izloženo nivoima zagađenja vazduha “znatno” iznad preporuka Svjetske zdravstvene organizacije.

Među zemljama EU, najviše smrtnih slučajeva usljed zagađenja vazduha tokom 2023. godine i najviše izgubljenih godina života na 100.000 stanovnika imala je Italija, a slijede Poljska i NJemačka.

Najmanji relativni uticaji zagađenja vazduha zabilježeni su u zemljama na sjeveru i sjeverozapadu Evrope, uključujući Švedsku, Estoniju i Norvešku.

Island nije imao nijedan smrtni slučaj od zagađenja vazduha, dok su u Finskoj registrovana 34 smrtna slučaja izazvana dugoročnom izloženosti sitnim česticama zagađenja sa oznakom PM2.5, precizirala je EEA.

Nastavi čitati

Društvo

Minimalna penzija u FBiH 599 KM, u SRPSKOJ TEK 330 KM

Penzije u Federaciji BiH daleko su veće nego u Srpskoj. Tako, isplata novembarske penzije u FBiH kreće u petak, a najniža penzija iznosi 599 KM.

Zagarantovana penzija je 715 KM, dok je najviša 2.996 KM, piše Srpskainfo. Prosječna penzija korisnika samostalne penzije u FBiH iznosi 761 KM, saopšteno je iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

U Srpskoj, minimalna penzija iznosi 330, a prosječna 652 KM.

Prema podacima Fonda za penziono i invalidsko osiguranje Srpske, iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 656, dok je za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija iznosila 981 KM. Iznos najviše penzije za oktobar u Srpskoj je 3.547 KM.

Lider SNSD Milorad Dodid nedavno je obećao da će penzije u Srpskoj od januara biti veće za 6,25%. To znači da će minimalna penzija porasti za 20 KM, a prosječna za 40 KM.

Međutim, i u ovom slučaju, minimalac u Srpskoj biće niži za 250 KM, a prosječna penzija za 70 KM, piše Srpskainfo.

– Penzije u Republici Srpskoj u januaru će biti povećane za 6,25 odsto. Vlada je činila sve da poboljša uslove za penzionere, rađeno je u kontinuitetu, penzije su 26 puta povećane – poručio je lider SNSD Milorad Dodik.

Međutim, penzioneri u Srpskoj nisu se ovajdili od povećanja penzija, a posebno od onog poslednjeg, u avgustu ove godine, kada su dobili 3%. Tada je minimalna penzija otišla za nepunih 10, a prosječna za nepunih 20 KM.

– Bruka i sramota. Pa, šta može penzioner sa dodatnih 20-20 KM, koliko nam Dodik obećava?! Da se malo bolje najedu on i njegova porodica, i to za samo jedan obrok, i to je to.

Nama su san penzije u Federaciji BiH, što je žalosno. Ogorčeni smo nebrigom vlasti za ovu populaciju – kaže penzioner Stanko V.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno