Connect with us

Društvo

DUGE LISTE ČEKANJA ZA ZDRAVSTVENE PREGLEDE U RS: Napretka ima, ali pacijenti i dalje čekaju po šest mjeseci

Nakon što je Ministarstvo zdravlja Kantona Sarajevo donijelo novi Pravilnik koji zabranjuje formiranje listi čekanja za preglede, provjerili smo kakva je situacija u Republici Srpskoj.

Naime, kako je Haris Vranić, ministar zdravstva u Kantonu Sarajevo prošle sedmice objasnio, prema novom pravilniku listama čekanja na pojedine zdravstvene preglede će se stati u kraj.

Kako je Vranić naveo, do sada su pacijenti u Kantonu Sarajevo na neke preglede znali čekati i duže od pola godine, a sada će se usluge pacijentima morati pružiti u roku od 30 dana.

Ukoliko to nije moguće, pacijent će pregled moći obaviti u privatnoj ustanovi, a troškove će mu refundirati Zavod zdravstvenog osiguranja.

Borba sa dugim listama čekanja vodi se i u Republici Srpskoj, gdje se još uvijek na pojedine dijagnostičke procedure čeka i do pola godine, pa čak i duže.

U Fondu zdravstvenog osiguranja RS kažu da su liste čekanja uobičajene u zdravstvenom sistemu svake zemlje, pa i onih mnogo razvijenijih od naše, te da Fond u kontinuitetu nastoji, da u okviru svojih nadležnosti, aktivnostima koje preduzima utiče na to da se što kraće čeka na preglede.

Međutim, čini se da je u Srpskoj, kao i u Kantonu Sarajevo, najduži “red” za CT i MR preglede, a naročito za one koji se mogu uraditi jedino u UKC-u RS.

“Dužina čekanja na ove preglede zavisi od vrste pregleda, kao i zdravstvene ustanove. Na pojedine preglede ne čeka se duže od mjesec dana, dok se na pojedine preglede čeka po šest mjeseci pa i duže, posebno ako su u pitanju pregledi koji se rade jedino u UKC-u RS, kao npr. MR glave sa spektoroskopijom i MR srca”, istakli su u Fondu zdravstvenog osiguranja Srpske.

Napominju da se hitni slučajevi zbrinjavaju odmah i ne čekaju na preglede.

“MR i CT pregledi se rade u 21 zdravstvenoj ustanovi u Srpskoj, a od toga 12 ustanova su privatne ustanove koje imaju ugovor sa Fondom i u njima jemoguće uraditi pomenute preglede na uputnicu, odnosno uz plaćanje samo participacije ukoliko osiguranik nije oslobođen plaćanja ove obaveze”, kažu u FZO RS.

U FZO RS podsjećaju da se, kada su u pitanju dijagnostičke usluge magnetne rezonance, kao i CT-a, zakazivanje na ove preglede vrši centralizovano preko FZO RS, na način da se pacijenti zakazuju za prve slobodne termine prema rasporedima pregleda koje zdravstvene ustanove dostavljaju Fondu, te da je centralizovano zakazivanje uvedeno prije više od 10 godina, upravo sa namjerom da se maksimalno smanji dužina čekanja na MR i CT preglede.

Kako bi se liste čekanja skratile Fond je prije više od 15 godina ugovorio zdravstvenu zaštitu za osigurana lica sa privatnim sektorom.

“Imamo potpisane ugovore sa preko 90 privatnih ustanova koje pružaju konsultativno specijalističke zdravstvene usluge, brojne dijagnostičke procedure, ali i porodičnu medicinu, bolničku zdravstvenu zaštitu i dr. Dakle, privatni sektor u Srpskoj je dio našeg zdravstvenog sistema i osiguranici u privatnim ustanovama koje sa Fondom imaju ugovor mogu da ostvaruju svoja prava pod jednakim uslovima kao i u javnim ustanovama”, istakli su u FZO RS.

Kako su naglasili, ugovori sa privatnim zdravstvenim ustanovama se potpisuju upravo sa namjerom da bi se unaprijedila dostupnost zdravstvene zaštite, ali i kvalitet, i da bi osiguranici što manje čekali na preglede, a da ih pri tome ne moraju plaćati iz svog džepa.

U Fondu očekuju i da će Integrisani zdravstveni informacioni sistem (IZIS) kojeg realizuju, između ostalih prednosti, doprinijeti i skraćivanju listi čekanja.

“U toku je integrisanje privatnih ustanova u ovaj sistem, što će omogućiti razmjenu medicinskih podataka između svih zdravstvenih ustanova u IZIS-u. Zahvaljujući IZIS-u uputnice su od trenutka kreiranja u ambulanti porodične medicine vidljive u ugovornoj zdravstvenoj ustanovi sekundarnog i tercijarnog nivoa, što bi trebalo da dovede do lakšeg i efikasnijeg kreiranja listi čekanja za pojedine specijalističke preglede i dijagnostičke procedure, a što bi u konačnici trebalo doprinijeti poboljšanju dostupnosti zdravstvene zaštite pacijenata. IZIS će, takođe, obezbijediti i transparentnost uputnica, odnosno listi čekanja”, naveli su u Fondu.

Napominju da je FZO RS nedavno produžio maksimalni rok važenja specijalističke uputnice na 180 dana od dana kreiranja uputnice, te se ne bi smjelo dešavati da se na preglede čeka duže.

Related Topics:

Društvo

POSKUPLJUJU I JAJA u Republici Srpskoj, evo i za koliko

Republici Srpskoj u narednom periodu očekuje se skok cijena jaja, ističu živinari i kažu da građane očekuju više cijene ove namirnice za 10 do 12 odsto.

Dodaju da će nakon toga ponovo uslijediti dodatni skok cijena, ali nisu mogli da preciziraju za koliko će to biti.

Predrag Miličić, direktor “Agreksa” iz Donjeg Žabara i predsjednik Zajednice živinara Republike Srpske, ističe da se radi o usklađivanju cijena sa tržišnim kretanjima, ali i sami proizvodni troškovi su u porastu. “Cijene će porasti za oko 25 do 30 feninga na 10 jaja, što je povećanje od oko 12 odsto”, kazao je Miličić i dodao da građane nakon toga opet očekuje dodatni skok cijena jaja, ali dodaje da ne može sa sigurnošću reći koliko će to biti.

Kako je rekao, BiH trenutno ima najpovoljnija jaja u regionu, gdje se cijena kreće od 3,50 do 3,70 KM za 10 komada, te dodaje da se u nekim akcijskim ponudima pojavljuju i ispod tri marke.

“Uvoz trenutno nije isplativ jer su cijene u regionu više, pa nema potrebe za dodatnim uvozom”, kaže Miličić i dodaje da, na primjer, 10 jaja u Crnoj Gori košta oko šest evra.

Kako je rekao, proizvođači prodaju jaja po cijeni od 19 do 20 feninga plus PDV, te dodaje da oni ne mogu da utiču na to koliko će jaja da koštaju u maloprodaji i koliko će plaćati sami potrošači.

Niske cijene jaja
I Dušan Koljibabić, vlasnik firme “Koka produkt” iz Ljubinja, kazao je da, kada bi se išlo po ekonomskoj isplativosti, cijene konzumnih jaja trebalo bi da budu više nego što su sada.

“Imali smo jako niske cijene jaja, barem mi proizvođači, jer poskupljuju troškovi, inputi idu konstantno gore – od ambalaže, transporta, energenata, nameta državi, do troškova radnika. Sve je išlo gore, a mi cijene nismo mogli da dižemo jer je bilo dosta uvoza, pogotovo iz okolnih zemalja”, objašnjava Koljibabić.

Jajaj u BiH najjeftinija u Evropi
Dodao je da su jaja u BiH najjeftinija u Evropi i proizvođači to ne mogu da izdrže. “Ne postoji hrana koja je jeftinija od jaja, a došlo je i do pada proizvodnje, ali i do povećane potražnje, pa samim tim dolazi do skoka cijena”, kazao je Koljibabić.

S druge strane, cijene pilećeg mesa u narednom periodu sigurno neće rasti, a to je za “Nezavisne novine” potvrdio i Velibor Popović, direktor “Perutnine Ptuj” iz Srpca.

“Što se tiče pilećeg mesa, cijena je dosta stabilna. Bilo je malo poskupljenja žitarica, ali nedovoljno da bi došlo do nekog ozbiljnog rasta cijena mesa”, kazao je Popović.

Nastavi čitati

Društvo

OČEKUJE NAS NOVI TALAS OTKAZA! Vlada smanjuje kvotu stranih radnika, poslodavci negoduju

Rumunski Nacionalni savjet za zapošljavanje saopštio je da će Vlada sljedeće godine smanjiti kvotu za zapošljavanje stranih radnika za 10.000 u odnosu na ovu godinu.

To znači da će poslodavcima biti izdato najviše 90.000 dozvola za zapošljavanje stranih radnika, prenosi portal “Digi24”.

Ministar rada Petre Florin Manole izjavio je da se može očekivati talas otpuštanja i da će radna mjesta biti potrebna Rumunima koji ostanu bez posla.

Nastavi čitati

Društvo

I UGLJEVIK VAN POGONA! Od noćas ne rade ni oni, ni RITE GACKO

Termoelektrana Ugljevik je noćas oko dva časa izašle iz pogona zbog štrajka rudara i nedostatksa uglja, potvrđeno je za ATV.

Rakođe, RITE Gacko je i dalje van pogona.

Ranije je saopšteno da će danas do 13 časova biti na mreži, ukoliko ne bude više problema.

 

Nastavi čitati

Aktuelno