Connect with us

Društvo

DUGE LISTE ČEKANJA ZA ZDRAVSTVENE PREGLEDE U RS: Napretka ima, ali pacijenti i dalje čekaju po šest mjeseci

Nakon što je Ministarstvo zdravlja Kantona Sarajevo donijelo novi Pravilnik koji zabranjuje formiranje listi čekanja za preglede, provjerili smo kakva je situacija u Republici Srpskoj.

Naime, kako je Haris Vranić, ministar zdravstva u Kantonu Sarajevo prošle sedmice objasnio, prema novom pravilniku listama čekanja na pojedine zdravstvene preglede će se stati u kraj.

Kako je Vranić naveo, do sada su pacijenti u Kantonu Sarajevo na neke preglede znali čekati i duže od pola godine, a sada će se usluge pacijentima morati pružiti u roku od 30 dana.

Ukoliko to nije moguće, pacijent će pregled moći obaviti u privatnoj ustanovi, a troškove će mu refundirati Zavod zdravstvenog osiguranja.

Borba sa dugim listama čekanja vodi se i u Republici Srpskoj, gdje se još uvijek na pojedine dijagnostičke procedure čeka i do pola godine, pa čak i duže.

U Fondu zdravstvenog osiguranja RS kažu da su liste čekanja uobičajene u zdravstvenom sistemu svake zemlje, pa i onih mnogo razvijenijih od naše, te da Fond u kontinuitetu nastoji, da u okviru svojih nadležnosti, aktivnostima koje preduzima utiče na to da se što kraće čeka na preglede.

Međutim, čini se da je u Srpskoj, kao i u Kantonu Sarajevo, najduži “red” za CT i MR preglede, a naročito za one koji se mogu uraditi jedino u UKC-u RS.

“Dužina čekanja na ove preglede zavisi od vrste pregleda, kao i zdravstvene ustanove. Na pojedine preglede ne čeka se duže od mjesec dana, dok se na pojedine preglede čeka po šest mjeseci pa i duže, posebno ako su u pitanju pregledi koji se rade jedino u UKC-u RS, kao npr. MR glave sa spektoroskopijom i MR srca”, istakli su u Fondu zdravstvenog osiguranja Srpske.

Napominju da se hitni slučajevi zbrinjavaju odmah i ne čekaju na preglede.

“MR i CT pregledi se rade u 21 zdravstvenoj ustanovi u Srpskoj, a od toga 12 ustanova su privatne ustanove koje imaju ugovor sa Fondom i u njima jemoguće uraditi pomenute preglede na uputnicu, odnosno uz plaćanje samo participacije ukoliko osiguranik nije oslobođen plaćanja ove obaveze”, kažu u FZO RS.

U FZO RS podsjećaju da se, kada su u pitanju dijagnostičke usluge magnetne rezonance, kao i CT-a, zakazivanje na ove preglede vrši centralizovano preko FZO RS, na način da se pacijenti zakazuju za prve slobodne termine prema rasporedima pregleda koje zdravstvene ustanove dostavljaju Fondu, te da je centralizovano zakazivanje uvedeno prije više od 10 godina, upravo sa namjerom da se maksimalno smanji dužina čekanja na MR i CT preglede.

Kako bi se liste čekanja skratile Fond je prije više od 15 godina ugovorio zdravstvenu zaštitu za osigurana lica sa privatnim sektorom.

“Imamo potpisane ugovore sa preko 90 privatnih ustanova koje pružaju konsultativno specijalističke zdravstvene usluge, brojne dijagnostičke procedure, ali i porodičnu medicinu, bolničku zdravstvenu zaštitu i dr. Dakle, privatni sektor u Srpskoj je dio našeg zdravstvenog sistema i osiguranici u privatnim ustanovama koje sa Fondom imaju ugovor mogu da ostvaruju svoja prava pod jednakim uslovima kao i u javnim ustanovama”, istakli su u FZO RS.

Kako su naglasili, ugovori sa privatnim zdravstvenim ustanovama se potpisuju upravo sa namjerom da bi se unaprijedila dostupnost zdravstvene zaštite, ali i kvalitet, i da bi osiguranici što manje čekali na preglede, a da ih pri tome ne moraju plaćati iz svog džepa.

U Fondu očekuju i da će Integrisani zdravstveni informacioni sistem (IZIS) kojeg realizuju, između ostalih prednosti, doprinijeti i skraćivanju listi čekanja.

“U toku je integrisanje privatnih ustanova u ovaj sistem, što će omogućiti razmjenu medicinskih podataka između svih zdravstvenih ustanova u IZIS-u. Zahvaljujući IZIS-u uputnice su od trenutka kreiranja u ambulanti porodične medicine vidljive u ugovornoj zdravstvenoj ustanovi sekundarnog i tercijarnog nivoa, što bi trebalo da dovede do lakšeg i efikasnijeg kreiranja listi čekanja za pojedine specijalističke preglede i dijagnostičke procedure, a što bi u konačnici trebalo doprinijeti poboljšanju dostupnosti zdravstvene zaštite pacijenata. IZIS će, takođe, obezbijediti i transparentnost uputnica, odnosno listi čekanja”, naveli su u Fondu.

Napominju da je FZO RS nedavno produžio maksimalni rok važenja specijalističke uputnice na 180 dana od dana kreiranja uputnice, te se ne bi smjelo dešavati da se na preglede čeka duže.

Društvo

ISTINSKI HEROJ! Vatrogasac Đorđe ima tek 23 godine, a već je bio na VIŠE OD 100 INTERVENCIJA

Dobrovoljno vatrogasno društvo “Budisava” ove godine obilježava vijek postojanja.

U godini jubileja u njihovim redovima istakao se mladi vatrogasac Đorđe Topić koji je sa samo 23 godine imao već više od 100 intervencija.

Želi da pomaže drugima
Topić je za Tanjug rekao da na svaku intervenciju odlazi maksimalno motivisan u nadi da će moći da pomogne ljudima.

“Na svaku intervenciju odlazimo sa nekom dozom adrenalina. Kada dobijemo poziv iz Novog Sada za neku intervenciju, znamo da je to poziv za pomoć i nakon same intervencije, kada uspemo da pomognemo, budem pun pozitivnih utisaka”, rekao je on. Topić je i kao mali želio da bude vatrogasac, a u DVD se učlanio sa 17 godina.

Nakon što je prošao propisane obuke i napunio dovoljno godina, postao je i punopravni član.
Linker
Koju intervenciju najviše pamti

“Od intervencija najviše pamtim jednu koju smo imali ovde u Budisavi, na Badnje veče. Krovna konstrukcija porodice Gavrić je gorela, jako zahtevan izlazak na teren”, naveo je mladi vatrogasac.

Objasnio je i da je taj požar već bio u razbuktaloj fazi kada su dobili dojavu i da su uradili sve što je bilo u njihovoj moći, a da su prihod od kalendara koji inače skupljaju za njihovo dobrovoljno vatrogasno društvo preusmerili na pomoć porodici Gavrić.

On zaista jeste heroj
Topićev kolega Daniel Babi rekao je da je riječ o jednom izuzetno kulturnom i plemenitom momku.

“On zaista jeste heroj. Prvenstveno jako dobar čovek i jako dobar drug. Cenim ga i poštujem, pouzdan je i vredan i nikad mu ništa nije teško“, rekao je Babi.

Babi je dodao i da je Topić u prethodnih godinu dana bio najaktivniji i najposvećeniji dobrovoljnom društvu.

Osim posla vatrogasca, Topić u Dobrovoljnom društvu Budisava radi i na edukaciji dece i građana.

Kako je zaključio, iako mlad, planira da ostane u Budisavi jer želi da je uvijek na raspolaganju svom selu i komšijama.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Tmurno, ponegdje slaba kiša i snijeg

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se nastavlja tmurno, ponegdje i maglovito vrijeme, sa kišom na istoku i sjeveroistoku, a na planinama na istoku sa slabim snijegom.

Na jugu je ujutro moguća slaba kiša, a tokom dana biće suvo uz sunčane periode i toplije, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab vjetar sjevernih smjerova ili promjenljiv, u Hercegovini slaba do umjerena bura. Јutarnja temperatura vazduha od tri do šest, na jugu oko devet, u višim predjelima od nule, a najviša dnevna od pet do devet, na jugu do 15, u višim predjelima od dva stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Društvo

U BiH zatvorena prva pumpa zbog AMERIČKIH SANKCIJA NIS-U

Američke sankcije ruskim naftnim kompanijama koje posluju u Srbiji i BiH dovele su do zatvaranja Gazpromove benzinske pumpe u Veljacima, na području Ljubuškog.

Ova pumpa, smještena svega dva kilometra od granice sa Hrvatskom i graničnog prelaza Orah-Orahovlje, proteklih godina bila je omiljeno mjesto za točenje goriva mnogih Vrgorčana, jer je bilo jeftinije, kao i stranih turista na putu ka Međugorju i hercegovačkim oazama Kravici i Koćušim prenosi Slobodna Dalmacija.

Pumpa je neko vrijeme bila u privatnom vlasništvu, ali nakon snažnog ulaska ruskog-srpskog kapitala u BiH završila je u portfelju Gazproma.

Proteklih sedmica, kako navodi splitski portal, sve je ukazivalo na to da će zatvoriti svoja vrata. Naime, kupci koji su dolazili da natoče gorivo u svoje automobile mogli su plaćati isključivo gotovinom, a police sa slatkišima i pićima svakim danom bile su sve praznije.

U Bosni i Hercegovini Naftna industrija Srbije (NIS) posluje preko svojih sestrinskih kompanija NIS Petrol Banjaluka i G-Petrol Sarajevo, sa 42 benzinske pumpe i oko 500 radnika.

Vlasnik NIS-a od 2008. godine je ruski energetski gigant Gazprom Neft, koji drži 56,15% akcija, dok ostatak pripada Republici Srbiji i manjim akcionarima.

Nastavi čitati

Aktuelno