Connect with us

Svijet

DVE GREŠKE NATO su bombardovanje Jugoslavije i povlačenje iz Avganistana

Bivši predsednik Češke Miloš Zeman ocijenio je, povodom 25. godišnjice ulaska Češke u NATO, da je za tih četvrt vijeka Alijansa napravila dve greške – to što je bombardovao SR Jugoslaviju i što se “kukavički povukao iz Avganistana”.

“Javno sam rekao, prevarili su nas. Zato što su nam u NATO-u tvrdili da će u Jugoslaviji biti bombardovani samo vojni ciljevi. Ali u stvarnosti, kao što sigurno dobro znate, odnosilo se i na civilne objekte i tako je odnijelo i civilne žrtve. Bili smo posljednja zemlja koja je dala saglasnost”, kazao je Zeman u intervjuu češkom listu “Pravo”.

Češka vlada uprkos pritisku saveznika odugovlačila s pristankom na bombardovanje, a glasanje je Zeman, tada premijer, stavio na dnevni red tek kada je sjednici Vlade bio spriječen da prisustvuje kategorični protivnik bombardovanja, kasniji češki premijer Vladimir Špidla.

“Presudna sednica Vlade je održana kada sam bio u Parizu na zasedanju OECD. I mislim da su me upravo zato tamo poslali. Video sam da je Zeman politička ličnost sa izvesnim militantnim osobinama”, kazao je Špidla u jednom intervjuu češkom listu “Mlada fronta Dnes”.

Zeman je u intervjuu današnjem “Pravu” rekao da je glasanje završilo kako je završilo, a ranije je pristanak na bombardovanje, za koje se izvinio tokom svog drugog mandata, pravdao time da “ne bi bilo normalno kada bi novajlija među saveznicima, Češka, stavila veto na tu odluku”.

“Većina u Vladi je bila za. Priznajem i ja. Ipak do poslednjeg trenutka smo se nadali da će makar Grčka biti protiv, ali začudo i tamo su bili za”, rekao je bivši češki predsednik.

Miloš Zeman, kao drugu grešku zapadnog vojnog saveza, vidi povlačenje NATO-a iz Avganistana i prepuštanje vlasti Talibanima.

“Mana NATO-a je u tome da nastoji ponekad da igra ulogu svetskog policajca i to se videlo u napadu na Jugoslaviju. Mana je i to što se povremeno ne ponaša baš hrabro. Vidite već pomenuti odlazak iz Avganistana. Mana je i to što informacije obaveštajnih službi nisu uvek kvalitetne. Vidite na primer podatke CIA o oružju za masovno uništenje u Iraku”, rekao je Zeman.

Bivši češki premijer i predsednik koji je godinama aktivno vodio prorusku politiku, sve do napada Rusije na Ukrajinu kada je potpuno okrenuo smer, zaključio je da je “NATO jedina bezbednosna garancija Češke protiv imperijalnih ambicija Rusije”.

Svijet

PUTIN PONUDIO GARANCIJE EVROPI “Rusija ne planira napad”

Ruski predsjednik Vladimir Putin odbacio je tvrdnje Zapada da Rusija planira da napadne evropske zemlje, rekavši da je Moskva spremna da to formalizuje pisanom bezbjednosnom garancijom.

– Lideri EU toliko govore o “ruskoj prijetnji” zbog sopstvene političke koristi i u interesu svojih odbrambenih industrija – rekao je Vladimir Putin na konferenciji za novinare, nakon posjete Kirgistanu.

– Moramo sve da kažemo diplomatskim jezikom, jer je jedna stvar reći uopšteno da Rusija ne planira da napadne Evropu, to za nas zaista zvuči smiješno.

Nikada nismo ni nameravali. Ali ako žele da to čuju od nas, pa, samo naprijed, mi ćemo to zapisati, nema problema – poručio je Putin.

Napominjući da su takve ideje “prenaglašene u zapadnoj javnosti”, Putin je dodao da ako Evropa želi formalnu potvrdu da Rusija nema agresivne planove, Moskva je spremna na to.

Ruski predsjednik je sugerisao da evropski lideri možda “pokušavaju da stvore iluziju za svoje stanovništvo” ili da “ugađaju kompanijama odbrambene industrije”.

– Možda pokušavaju da podignu svoj domaći politički rejting, s obzirom na žalosno stanje svojih ekonomija. Ali u našim očima, naravno, to je samo besmislica, potpune laži – rekao je.

Moskva je više puta odbacila tvrdnje da planira da napadne zemlje EU, rekavši da evropski političari koriste sve takve navode da bi zastrašili stanovništvo i opravdali rastuće vojne izdatke.

Putin je ranije rekao da su oni na Zapadu koji stalno promovišu “gluposti” o navodnim agresivnim namjerama Moskve ili “nekompetentni ili nepošteni”.

Uprkos mirovnom procesu o ukrajinskom sukobu, kojim posreduje američki predsjednik Donald Tramp, EU se obavezala da će nastaviti da snabdijeva Kijev oružjem i preduzela je korake da se militarizuje, uključujući i odobravanje “Plana za ponovno naoružavanje Evrope” vrijednog 800 milijardi evra.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN POKAZAO ŠTA JE PRIJATELJSTVO “Ako Budimpešta ima naftu i gas, IMAĆE I SRBIJA”

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da će Mađarska podijeliti sa Srbijom gas i naftu.

“Mađarska nema velike rezerve nafte ili gasa, tako da je obezbjeđivanje stalnog uvoza suštinski značajno. Dobili smo izuzeće od američkih sankcija i radimo na tome da ruska nafta i gas nastave da stižu”, istakao je Orban.

Što god ima Mađarska, navodi Orban, podijeliće sa Srbijom.

“Možete da računate na nas, drage komšije”, objavio je Orban na “Iksu”.

Nastavi čitati

Svijet

MOSKVA ODGOVORILA! Putin objavio uslov za kraj rata u Ukrajini

Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da će prekinuti rat u Ukrajini samo ako se Kijev povuče sa teritorija koje Moskva smatra svojim, inače će ih ruska vojska zauzeti silom.

U međuvremenu, Vašington je obnovio diplomatske napore za okončanje rata koji traje gotovo četiri godine, predstavivši novi plan o kojem planira da pregovara sa Moskvom i Kijevom.

“Ako ukrajinske snage napuste teritorije koje drže, tada ćemo zaustaviti borbene operacije”, rekao je Putin tokom posjete Kirgistanu. “Ako ne, tada ćemo to postići vojnim sredstvima”, dodao je, prenosi Index.hr.

Rusija trenutno kontroliše oko petine ukrajinskih teritorija. Pitanje teritorija jedna je od najvećih prepreka u mirovnom procesu.

Drugo ključno pitanje su zapadne bezbjednosne garancije za Ukrajinu, koje Kijev smatra neophodnim.

Izvorni plan Vašingtona i Moskve, izrađen bez konsultacija sa evropskim saveznicima, predviđao je povlačenje Kijeva iz istočne regije Donjeck i de fakto američko priznanje regija Donjeck, Krima i Luganska kao ruskih. Nakon oštrih kritika iz Kijeva i Evrope, SAD je ublažio prijedlog, ali nova verzija još nije javno objavljena.

Putin, koji je upoznat sa novim planom, izjavio je da bi on mogao poslužiti kao početak pregovora. “Generalno, slažemo se da bi to moglo činiti osnovu za buduće sporazume”, rekao je o najnovijem nacrtu.

Putin je u svom obraćanju ponovio tvrdnju da je ruska vojska opkolila ukrajinske snage u Pokrovsku i Mirnogradu u regiji Donjeck, ključnom cilju moskovskih snaga.

“Krasnoarmejsk i Dimitrov su potpuno opkoljeni”, rekao je, koristeći ruska imena za gradove. Dodao je i da je Moskva napredovala kod Vovčanska i Siverska te se približila važnom logističkom čvorištu Guljajpolje.

Rusku ofanzivu “praktično je nemoguće zaustaviti, tako da se malo toga može učiniti po tom pitanju”, zaključio je Putin. S druge strane, Ukrajina je demantovala da su Pokrovsk i Mirnograd opkoljeni.

Putin je, takođe, doveo u pitanje legitimitet ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog, rekkavši da bi potpisivanje bilo kakvog sporazuma s njim bilo pravno “gotovo nemoguće”.

Prema podacima Američkog instituta za proučavanje rata (ISW) koje je analizirao AFP, ruske snage su tokom 2025. godine osvajale prosječno 467 kvadratnih kilometara mjesečno, što je porast u odnosu na 2024. godinu.

Nastavi čitati

Aktuelno