Connect with us

Društvo

DVIJE DECENIJE OBEĆANJA! Kada će konačno biti osnovan alimentacioni fond u Srpskoj?

Veliki broj roditelja i dalje na plaća alimentaciju u Republici Srpskoj, a iako je još u junu 2022. godine Narodna skupština Republike Srpske usvojila Nacrt zakona o privremenom izdržavanju djece RS, i dalje nema naznaka da se radi na prijedlogu tog zakona, a samim tim ni na osnivanju alimentacionog fonda, na koji se čeka više od dvije decenije.

Skoro tri godine kasnije, samohrani roditelji i dalje muku muče da bi svojoj djeci pružili ono što im je potrebno, te rade i po dva-tri posla, dok, s druge strane, drugi roditelj uspješno izbjegava da plati izdržavanje svog djeteta.

To potvrđuje i Dijana Miljatović, predstavnica Udruženja samohranih roditelja “Ponos”, koja za “Nezavisne novine” priča da je prije koju godinu bila radna grupa koja je radila na zakonu o alimentacionom fondu.

“Iz nekog razloga to je povučeno i nama nije jasno zašto se tako neozbiljno pristupa tako ozbiljnom problemu, s obzirom na to da se tu radi o ugrožavanje osnovnih dječjih prava. To se iz nekog razlog dopušta od strane svih u ovoj državi.

Mi od 2009. godine, otkad je Udruženje osnovano, stalno pričamo i predlažemo, ali stalno dobijamo odgovore da je to nemoguće, da je teško, a rješenja koja smo mi predložili postoje u drugim zemljama, i jednostavna su, tako da nam nije jasno zašto se taj prijedlog ne može odraditi, niti zašto se koči stalno”, rekla je Miljatovićeva.

Prema njenim riječima, “najefikasniji mehanizam je da, ako roditelj ne isplati alimentaciju do određenog datuma u mjesecu, onda taj iznos isplati država, a onda ona dalje potražuje taj novac s kamatama od neodgovornog roditelja”.

“I to je mehanizam koji funkcioniše u drugim zemljama, čime se daje do znanja da se ne toleriše neplaćanje. A na primjer, ako ne platite račun za struju, telefon, RTV pretplatu, vama se odmah skače u džep, ali ako ne plaćate za dijete, to se iz nekog razloga toleriše”, ističe ona.

Kako kaže, koliko je njima poznato, iako ne postoje zvanični podaci, prema nekim pretpostavkama, i dalje oko 70 odsto roditelja ne plaća alimentaciju.

“Sve se pogoršava kako se pogoršava finansijska situacija. No, problem je što roditelj u potpunosti napusti dijete, a roditelj kod koga dijete ostane je ostavljen na milost i nemilost sistema, jer je samohrani roditelj samohran u svakom smislu, s obzirom na to da nema pomoć ni drugog roditelja niti države. Takođe, prinuđen je da radi nekoliko poslova”, dodala je Miljatovićeva.

Inače, priča o alimentacionom fondu u Republici Srpskoj traje skoro 20 godina, s tim da je još 2006. godine pokrenuta inicijativa za osnivanje jednog takvog fonda. O potrebi da se zaštite djeca čiji roditelj ne plaća alimentaciju bilo je govora i na sjednici Odbora jednakih mogućnosti Narodne skupštine Republike Srpske u 2017. godini, ali ni to nije dalo rezultate i pored toga što samohrani roditelji već decenijama upozoravaju na činjenicu da se sudske presude ne poštuju i da mnoga djeca ne dobijaju redovno alimentaciju.

Tako je prije samo nekoliko dana ovo pitanje pokrenuto i u Srbiji, kada je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, uoči 8. marta ponovo stavio u fokus javnosti ideju o alimentacionom fondu, najavivši njegovo osnivanje. On je tom prilikom objasnio da žene čiji bivši muževi odbijaju da plaćaju alimentaciju više neće morati da se tužakaju i sude sa muževima od kojih su se razvele da bi dobile potraživanja, jer će država zakonom preuzeti obavezu da počne da plaća alimentaciju samohranim majkama. Potom će, dodao je, država sudski goniti nesavjesnog muškarca dok ne naplati svoj novac, odnosno dok ga ne prinudi da izdvoji sredstva za alimentaciju.

Related Topics:

Društvo

Cijena prasadi leti u nebo! Uzgajivači upozoravaju: “TEK SLIJEDI PRAVI RAST!”

Pred sezonu slava i praznika počele su rasti cijene prasadi u Republici Srpskoj, a trenutno prasići koštaju oko šest KM po kilogramu.

Prethodnih mjeseci, kako su potvrdili domaći uzgajivači svinja za “Nezavisne novine”, prasići su koštali od 3,5 do pet KM žive vage, u zavisnosti od regije, ali i potražnje.

Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS, potvrđuje da predstojeće slave i praznici nameću rast cijena.

“Već od ove sedmice je evidentan blagi rast cijena, koje će u kontinuitetu rasti do božićnih praznika. Cijena je dugo bila veoma povoljna za kupce, ali veoma nepovoljna za uzgajivače”, ističe Maljčić za “Nezavisne”.

Pojašnjava da oni na cijenu od 3,5 do pet KM nemaju ostatka, odnosno u teškom su gubitku.

“Upravo zbog toga, mora se nadoknaditi u mjesecima koji dolaze, a da bi se na godišnjem nivou nešto zaradilo”, dodaje on.

No, dokle će cijene prasića žive vage ići ka gore, zavisi od toga kolika će biti cijena uvoznog praseta, odnosno kakva će biti ponuda, jer sve, kako ističe Maljčić, i diktira tržište.

Prema riječima Stojana Marinkovića, predsjednika Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, trenutno prasići  do 25 kg koštaju šest KM, s tim da je blaga tendencija rasta cijene.

“Bukvalno, svaki dan negdje neko pomjera cijenu, no, nije to ništa značajno niti je došlo do drastičnog poskupljenja. Pratićemo dokle će ići cijena, ali treba znati da će rast cijena svakako diktirati tržište”, ističe Marinković za “Nezavisne”.

Napominje da nas najviše ugrožava prekomjerni uvoz mesa.

“Ljudi ne mogu da prodaju svoje tovne svinje, a samim tim što nisu mogli u prethodnom periodu prodati, oni ne mogu ni zanoviti novu proizvodnju, niti mogu useliti prasad, zbog čega je i došlo do drastičnog pada cijene prasadi”, naglašava Marinković.

Međutim, kako kaže, sada nešto malo ide nabolje, ali ne u vidu otkupa tovnih svinja, već zbog potrebe za manjom prasadi, a s obzirom na to da je pred nama sezona slava, kao i praznici.

Na pitanje da li možemo očekivati drastično povećanje cijena prasadi kao što je to bio slučaj prije nekoliko godina, Marinković kaže da je potrebno napomenuti da nijedan farmer nije prodavao po tako visokim cijenama, već preprodavci, a da je cijena na farmama tada bila najviše do 12 KM/kg.

Banjalučanin Marko S. navodi da on za Božić inače kupuje prase, kao i da najčešće uzima od domaćih farmera.

“Trenutna cijena je na zadovoljavajućem nivou i nadam se da neće biti nekog velikog poskupljenja do božićnih praznika. Navikao sam da kupujem prase za božićne praznike, a najčešće ga i kupujem od ljudi koji ih gaje, odnosno kod naših farmera”, rekao je Marko S.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Promjenljivo oblačno i toplije, uveče kiša

U jutro20. novembra oko rijeka i po kotlinama magla, koja će se lokalno na jugoistoku duže zadržati uz hladnije vrijeme.

Tokom dana promjenjivo oblačno uz sunčane periode i toplije. Popodne postepeno naoblačenje na sjeverozapadu, koje će uveče i u narednoj noći Krajini donijeti jaču kišu uz obilnije padavine. U Hercegovini se tokom čitavog dana nastavlja pretežno oblačno vrijeme sa povremenom kišom.

Minimalna temperatura od 3 do 7 stepeni, na jugu do 10, u višim predjelima od 0 stepeni. Maksimalna temperatura od 12 do 18, u višim predjelima i mjestima sa maglom od 5 stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

PEKARA ZA MNOGE POSTALA PRESKUPA! Kilogram bureka ide i do 28 KM, ne bi trebalo da je luksuz, A JESTE!

U Bosni i Hercegovini konstantno rastu cijene hrane.

Potrošači se, tako, suočavaju sa poskupljenjima kako osnovnih životnih namirnica, tako i ostalih proizvoda neophodnih svakom domaćinstvu.

Rastu i cijene u restoranima, ćevabdžinicama i pekarama, pa su i pite već postale luksuz za mnoge.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, kilogram sirnice u Srpskoj u septembru je u prosjeku koštao 14,7 KM, a u istom mjesecu lani 13,6 KM.

U septembru prije pet godine, prosječna cijena ove pite bila je 8,2 KM. Dakle, kilogram sirnice je u ovom periodu poskupio za čak 80 odsto?!

Cijena bureka su tek posebna priča…

Tako, kilogram ove pite ispod sača u Banjaluci ide i do 18 KM, a u Sarajevu i do nevjerovatne 22 KM.

U Banjaluci, burek ispod sača od sjeckane teletine težak nekih 300 grama, košta 8 KM, dok su Sarajevu kilogram ovog bureka ide i do 28 KM?!

Primjera radi, kilogram junetine košta oko 26 KM, a kilogram teletine oko 30 KM.

S druge strane, u burek od 250 grama, kako su nam potvrdili u jednoj pekari, ide tek 70 grama mesa?!

Naravno, pomenute pite se mogu naći i po nižim cijenama, ali su, i u toj varijanti, za mnoge preskupe.

– Životni standard većine je takav da je pita u pekari za mnoge preskupa. To ne bi trebalo da bude nikakav luksuz, a jeste. Kilogram bureka došao, maltene, kao kilogram svježe junetine?! To je van svake pameti – poručuju potrošači.

 

Nastavi čitati

Aktuelno