Poljoprivreda je sve atraktivniji način za pokretanje biznisa u Srbiji, naročito uz rastuću potražnju za organskom hranom. Za one koji posjeduju zemljište i traže visoku zaradu, gajenje ljekovitog bilja, cvijeća i plastenička proizvodnja povrća nude najveći potencijal.

Gajenje ljekovitog bilja (nana, kamilica, neven) bilježi sve veću potražnju, a ne zahtjeva prevelika ulaganja. Za jedan hektar potrebno je uložiti 1.200 do 2.500 evra (za pripremu zemljišta, sjeme i sadnju), dok prihod po hektaru može da iznosi od 2.500 do 6.500 evra.

Konkretno, uzgoj bijelog sljeza može donijeti najmanje 4.500 evra profita po hektaru, dok neven donosi oko 2.000 evra.

“Najbolje je gajiti višegodišnje biljke, jer su manja ulaganja” savjetuju stručnjaci.

Povrće i cvijeće: Brz povratak investicije
I druge kulture nude brz povratak uloženog novca. Za uzgoj zelene salate na oko 10 ari plastenika potrebno je početno ulaganje od oko 1.000 evra, a potencijalna zarada ide do 2.000 evra po sezoni.

Proizvodnja cveća zahtijeva ulaganje od 3.000 do 4.000 evra po aru. Ulaganje se vraća u prve dvije godine, a zarada se kreće od 1.000 do 2.000 evra godišnje (naravno, veći zasad donosi veću zaradu).

Iako za plasteničku proizvodnju povrća treba uložiti više (oko 15.000 evra po hektaru), stručnjaci je smatraju najrentabilnijom, jer se uloženo može vratiti za godinu dana. Na manjoj površini, recimo 200 kvadratnih metara plastenika, uz paradajz zarada ide preko 2.000 evra, za krastavac oko 1.000 evra.

Uspjeh u poljoprivredi u velikoj mjeri (do 50 odsto) zavisi od vremenskih uslova. Zato se savjetuje da se zasadi osiguraju kako bi se izbjegao gubitak novca u slučaju nepogoda, prenosi “24Sedam”.

Nakon što je Ustavni sud Republike Srpske osporio član 46a. stav 3. Krivičnog zakonika, kojim je propisano da će izrečena kazna zatvora koja ne prelazi jednu godinu na zahtjev osuđenog biti zamijenjena novčanom, otkup zatvorskih kazni je, praktično, zamrznut, a iz resornog ministarstva uvjeravaju da je formirana komisija čiji je zadatak da predloži rješenje.

Ustavni sud Republike Srpske je, podsjetimo, 24. septembra donio odluku prema kojoj sporna odredba nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske, obrazlažući to, između ostalog, argumentom da su osuđena lica dobrog materijalnog stanja koja mogu platiti kaznu stavljena u privilegovan položaj u odnosu na osuđene koji su lošeg ili slabijeg imovinskog stanja.

Advokatica Jovana Kisin Zagajac ističe da je Odlukom Ustavnog suda RS broj U-77/24, od 24. septembra 2025. godine, utvrđeno da član 46a. stav 3. Krivičnog zakonika RS nije u saglasnosti sa Ustavom, te dodaje da postoji više pravnih posljedica te odluke.

“U postupcima koji su u toku – kada je osuđeni podnio zahtjev za zamjenu kazne zatvora novčanom kaznom, a sud još nije odlučio, ili je odluka donesena, ali nije postala pravosnažna – osporena odredba Krivičnog zakonika RS se više ne može primjenjivati, što znači da zahtjev osuđenog neće biti usvojen. Član 68. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu RS izričito propisuje da propis koji je proglašen neustavnim ne smije važiti u predmetima koji do dana objavljivanja odluke nisu pravosnažno riješeni”, pojasnila je Kisin Zagajac u izjavi za “Nezavisne novine”.

Prema njenim riječima, čak i u slučajevima kada je rješenje o zamjeni kazne zatvora pravosnažno, ali izvršenje nije započeto, član 68. stav 3. određuje da se izvršenje ne može dozvoliti niti sprovesti.

“Drugim riječima, iako je odluka formalno pravosnažna, ona više ne može proizvesti dejstvo. Ako je izvršenje započeto, ono se mora obustaviti. Izuzetak su slučajevi u kojima je izvršenje u potpunosti okončano uplatom novčane kazne prije objavljivanja odluke Ustavnog suda, takvo izvršenje ostaje kako jeste. Ukratko rečeno, sve što je do dana objavljivanja odluke bilo u toku ili nije izvršeno – mora stati; ono što je u cijelosti izvršeno ostaje na snazi, jer Ustavni sud nije odredio vraćanje u pređašnje stanje”, pojašnjava Kisin Zagajac.

Nakon što je Ustavni sud Republike Srpske donio ovu odluku, iz Ministarstva pravde Republike Srpske su istakli da se drže opšte norme – da se odluke Ustavnog suda Republike Srpske ne komentarišu, već sprovode. Sada poručuju: radi se na iznalaženju rješenja.

“Formirana je komisija ispred Ministarstva pravde da sagleda sve i predloži rješenje”, rekao je za “Nezavisne novine” Goran Selak, ministar pravde Republike Srpske.

Ustavni sud Republike Srpske je inače ocijenio i da osporena odredba dovodi do različitog tretiranja osuđenih lica koja se nalaze u istoj pravnoj situaciji samo po osnovu imovinskog stanja, što, po ocjeni ovog suda, ne predstavlja objektivan i razuman kriterijum za ovakvo propisivanje.

Osim toga, Ustavni sud Republike Srpske podsjeća da osporeno propisivanje ne ostavlja dispoziciju sudu da, zavisno od konkretnih okolnosti i činjenica u predmetu, te shodno slobodnom sudijskom uvjerenju postupajućeg sudije, odluči da li će usvojiti zahtjev za otkup zatvorske kazne.

Ustavni sud podsjeća i da, prema zakonskom načelu pravednosti i srazmjernosti, kazne koje se izriču treba da odgovaraju prirodi i težini izvršenog krivičnog djela, stepenu krivične odgovornosti, okolnostima pod kojima je djelo izvršeno i ličnosti osuđenog.

“Radi se, dakle, o brojnim objektivnim i subjektivnim elementima koje krivični sud mora uzeti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. Ova načela, međutim, u cijelosti gube svoj smisao sadržinom osporene zakonske norme, koja omogućava da se pravosnažna kazna zatvora zamijeni novčanom kaznom, bez uzimanja u obzir ovih elemenata. Ustavni sud je stoga ocijenio da se u slučaju zamjene kazne zatvora novčanom kaznom na način kako je to propisano osporenom normom dovodi u pitanje realizacija principa individualizacije kazne”, poručio je Ustavni sud Republike Srpske.

Najjednostavnije rečeno, sporno je to što je u zakonu pisalo da će kazna do godinu dana, na zahjev osuđenog, uvijek biti zamijenjena novčanom, čime je onemogućeno sudu, koji je donio osuđujuću presudu, da o tome odlučuje.

Bingo Group, najveća domaća kompanija u Bosni i Hercegovini, potpisala je danas ugovor o donaciji u iznosu od 400.000 KM za izgradnju prve sigurne kuće u Trebinju, koja će pružati utočište ženama i djeci žrtvama porodičnog nasilja s područja istočne Hercegovine.

Ljiljana Kunosić, generalni direktor Bingo grupacije nakon potpisivanja ugovora o donaciji vrijednoj 400 hiljada KM koju je kompanija Bingo namijenila za izgradnju prve sigurne kuće u Trebinju, rekla je da su kao kolektiv u kojem većinski rade žene svi u kompaniji imali potrebu da na ovaj način podrže žrtve porodičnog nasilja.

-Kao poslodavac sa 9000 uposlenih koji ima preko 80% ženske radne snage osjetili smo potrebu da se uključimo u taj proces koji smo, započinjući u martu mjesecu, obećali i ovog momenta mogu reći da smo dosta toga i odradili. Ovo je jedan zadnji korak neki koji još trebamo danas u vidu donacija prema kućama gdje će biti smještene žene i jedna od tih kuća je kuća za sigurne žene u Trebinju. Drago mi je da je sva naša aktivacija koja je i do sada bili izdejstvovala i određene zakonske promjene na šta smo posebno ponosni -rekla je Ljiljana Kunosić, generalni direktor ‘‘Bingo Group‘‘.

Mirko Ćurić, gradonačelnik Trebinja, zahvalio se na ovoj vrijednoj donaciji koja će biti od presudnog značaja da sigurna kuća napokon bude izgrađena u Trebinju.

-Prije svega bih iskoristio priliku da zahvalim kompaniji ‘‘Bingo‘‘ na ovoj izuzetno važnoj donaciji i za grad Trebinje. Projekat sigurne kuće je projekat koji traje duži niz godina u Trebinju ali evo nije došlo do realizacije i sad se nadamo da uz ovu itekako značajnu donaciju da će projekat biti brzo realizovan. Ono što je naš cilj, cilj društva u kojem živimo, naravno i kompanije ‘‘Bingo‘‘ i nas je da nema takvih slučajeva ali ako ih ima, da budu sigurni i bezbjedni- kaže Mirko Ćurić, gradonačelnik Trebinja.

Kompanija Bingo će nastaviti ulagati u projekte koji doprinose sigurnosti i osnaživanju žena s ciljem da se kroz dugoročna partnerstva stvore sistemska i održiva rješenja u zaštiti žena.