Connect with us

Društvo

Elektro-Bijeljina u tenderu za reklamni materijal NABAVLJA I RAKIJU

Da javne nabavke u Bosni i Hercegovini, osim što su često nezakonite, koruptivne, diskriminirajuće i netransparentne, mogu biti ujedno u jednu ruku i zanimljive ili interesantne, pokazuje i primjer iz preduzeća Elektro-Bijeljina, koje posluje u okviru Holdinga Elektroprivrede Republike Srpske.

Naime, prije nekoliko dana raspisali su tender za nabavku materijala za reklamu i propagandu, vrijedan procijenjenih 46.000 KM bez uračunatog poreza.

I tu ne bi bilo ništa čudno da direktor Marko Mihajlović i njegovi saradnici pod reklamnim materijalom ne podrazumijevaju i – rakiju. Štaviše, tenderom se dominantno traži rakija, čak 228 komada, odnosno flaša.

-Rakija od šljive, 146 komada, 42% vol, 0,7l, premium kvalitet, luksuzno pakovanje, personalizovano i brendirano. Rakija od kajsije, 82 komada, 42% vol, 0,7l, premium kvalitet, luksuzno pakovanje, personalizovano i brendirano – precizni su bili iz Elektro-Bijeljine.

Osim što je čudno to što se pod reklamnim materijalom podrazumijeva i rakija, istaknimo i još dva vrlo bitna detalja koja se tiču diskriminacije ponuđača.

Prvo, sporno je određivanje precizne vrste rakije, procenta alkohola i zapremine. Zašto, primjerice, rakija ne bi mogla biti od kruške, ili rakija sa 45% procenata alkohola, ili da bude u flaši od jednog litra?

Dalje, većina firmi koje prodaju reklamni materijal koji se takođe traži ovim tenderom – olovke, novčanici, rokovnici – obično se ne bave proizvodnjom ili prodajom rakije. A kako tender nije podijeljen na posebne lotove, jasno je da se na ovaj način u velikoj mjeri ograničava konkurencija.

Što se tiče ostalog traženog reklamnog materijala, iz Elektro-Bijeljine su se i tu potrudili praktično nacrtati ono što žele, što je, najblaže rečeno, sporno.

Evo jedan primjer. Traži se 80 komada B5 rokovnika, a određene su precizne dimenzije (17,5 cm h24,5 cm), materijal za oblaganje korice (termo osjetljiva eko koža), boja korice (tamno plava, smeđa, crna ili crvena), broj strana knjižnog bloka (240), papir za izradu knjižnog bloka (offset krem papir 80g/m2 + kolor mapa 16 strana, 4/4 štampa), štampa (suvi žig). Osim toga, mora imati sljedeće dodatke: dio za upisivanje ličnih podataka, četverogodišnji kalendar, svjetski pozivni brojevi, mjerne jedinice, informacije o vremenskim zonama, rastojanje između gradova u regionu i svijetu, uobičajene skraćenice u trgovini.

Izdvojimo i to da se traži pet olovaka za interaktivnu komunikaciju sa rokovnikom, a specifikacije su kao prepisane iz kataloga.

I sav drugi traženi reklamni materijal – 30 ženskih i 30 muških novčanika, te više vrsta hemijskih olovaka – opisan je na sličan način, predetaljno, što ukazuje na to da postoji mogućnost diskriminacije ponuđača.

Inače, kada je riječ o vrsti postupka, provodi se konkurentski zahtjev, a sporno je i to što je kriterij za dodjelu ugovora ekonomski najpovoljnija ponuda, gdje se podkriterij u značajnoj mjeri odnosi na nefinansijski apsekt (rok isporuke 20%), prenose PratimoTendere.ba.

Dodajmo da se od firmi traži i uspješno iskustvo u realizaciji ugovora čiji je (su) karakter i kompleksnost isti ili slični kao u predmetu nabavke, a minimalne finansijske vrijednosti 35.000 KM bez PDV-a.

Rok za dostavu ponuda je 3. januar 2024. godine, za kad je zakazano i otvaranje ponuda.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Svježije sa povremenom kišom

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) će biti oblačno i svježije vrijeme sa povremenom kišom.

U prvom dijelu dana padaće slaba i povremena kiša, dok se poslije podne očekuju jače padavine, naročito na jugu i jugoistoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren, zapadni i jugozapadni vjetar.

Jutarnja temperatura vazduha biće od od osam do 13, a dnevna od 14 do 20 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

KOMŠIJE SE VRATILE DA ŠOPINGUJU U BIH: Za tri mjeseca odobren povrat od 2,8 miliona KM PDV-a

Da su se komšije vratile da šopinguju u BiH, potvrđuje podatak da je za prva tri mjeseca ove godine strancima koji su pazarili robu kod nas odobren povrat od 2,8 miliona maraka PDV-a, dok je za cijelu prošlu godinu odobren povrat 11,7 miliona KM.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanja (UIO) BiH, do kraja marta ove godine na njihovu adresu stiglo je 63.819 zahtjeva za povrat PDV-a, za kupljenu robu u vrijednosti 19,5 miliona maraka.

“Za prva tri mjeseca prošle godine strani državljani podnijeli su 54.156 zahtjeva za povrat PDV-a u ukupnom iznosu od 16,2 milion KM”, kazali su iz UIO BiH i dodali da su u toku cijele prošle godine dobili 271.068 zahtjeva za povrat poreza na kupljenu robu u vrijednosti od 81,1 milion maraka.

Ističu da su u Bosni i Hercegovini najviše kupovali građani susjednih zemalja Srbije, Hrvatske i Crne Gore.

“Najčešće se radi o robi široke potrošnje, osnovnim životnim namirnicama, stvarima za domaćinstvo i tekstilnim proizvodima koje stranci kupuju u BiH i iznose van carinskog područja te imaju pravo da zatraže povrat PDV-a”, kazali su iz UIO BiH.

Kako su pojasnili, broj zahtjeva rastao je od 2015. godine, kao i iznos zahtijevanog povrata PDV-a.

“Tako je vrijednost kupljene robe od strane stranih državljana u toku 2019. godine iznosila više od 135 miliona KM, a iznos zahtijevanog povrata PDV-a bio je skoro 20 miliona KM”, kazali su iz Uprave za indirektno oprozivanje (UIO) BiH.

Dodali su da ovu statistiku prekida pandemija izazvana virusom korona te se u 2020. i 2021. godini iznos zahtijevanog povrata PDV-a od strane stranih državljana spustio ispod 10 miliona KM.

“U posljednje dvije godine dolazi do postupnog oporavka, iako će vjerovatno trebati još vremena da bismo se vratili na vrijednost kupovine robe stranih državljana kakva je bila prije pandemije izazvane virusom korona, koji je otežao putovanja i zaustavio poslovnu aktivnost u mnogim zemljama”, kazali su iz UIO BiH.

Pojasnili su da pravo na povrat PDV-a u BiH imaju fizička lica koja nemaju prebivalište u BiH te da ta lica imaju pravo na povrat PDV-a na dobra koja kupe u BiH i ta ista dobra iznesu u prtljagu sa sobom izvan carinskog područja BiH. Napomenuli su da se pravo na povrat PDV-a ne odnosi na iznesena mineralna ulja, petrolej, dizel gorivo i slično, alkohol, alkoholna pića i prerađevine od duvana.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, kazala je da je već poznato da pogranične opštine profitiraju od komšija koje često pazare u našim marketima.

“Prijatno sam iznenađena da je toliki iznos. Mislim da naše komšije na ovaj način veoma mnogo štede”, kazala je Marićeva i istakla da ovi brojevi govore da kupaca iz region ima.

“To su pokazatelji i da je ta roba široke potrošnje kod nas ipak za nijansu jeftinija nego u susjednim zemljama”, rekla je Marićeva i dodala da se naši građani ne odlučuju na takve poteze.

“Mislim da je kočnica kod bh. građana što ne rade iste stvari to da što se plašimo šta je na listi, a šta nije, šta možemo da prenesemo preko granice”, kazala je Marićeva i dodala da je bitno da se građani informišu te da bi dobro došlo da izvrše povrat PDV-a, pišu Nezavisne.

Carinska služba dužna da utvrditi da li su ispunjeni sljedeći uslovi:

– Da su podaci iz putne isprave istovjetni s podacima iz obrasca za povrat PDV-a;

– Da je roba data na uvid istovjetna sa robom navedenom u računu koji je označen u obrascu za povrat PDV-a, kao i da ta roba nije korištena;

– Da je ukupna vrijednost robe sa PDV-om iskazana na obrascu za povrat PDV-a veća od 100 KM;

– Da se roba iznosi prije isteka roka od tri mjeseca od dana kupovine u BiH;

– Da je originalni obrazac za povrat PDV-a uredno ovjeren.

Nastavi čitati

Društvo

U ovom gradu u BiH ste BOGATI tek ako imate 100 MILIONA MARAKA

Poznato je da u BiH postoje sredine koje su mnogo razvijenije od ostalih, te u kojima je skoncentrisana većina bogatstva.

Jedno od takvih mjesta je Široki Brijeg, jedan od najbogatijih gradova u BiH.

Prema podacima BiznisInfo.ba, u ovom gradu ima 129 kompanija čiji su godišnji prihodi u 2023. bili preko milion KM. No, zanimljivo je da je čak šest kompanija čiji su prihodi bili preko 100 miliona maraka.

Poređenja radi, u Tešnju, gradu koji se uzima kao primjer malog ali veoma razvijenog mjesta pa se po tome može porediti sa Širokim Brijegom, lani je bilo 146 kompanija s prihodima od preko milion KM, ali “samo” četiri s prihodima od preko 100 miliona.

Tešanj, dakle, ima više kompanija sa preko milion KM, a Široki Brijeg više onih sa preko 100 miliona.

BiznisInfo.ba donosi pregled 20 najvećih kompanija u Širokom Brijegu prema ukupnim prihodima u 2023. godini:

TT Kabeli – 337.043.079 KM

FEAL – 242.579.696 KM

Mepas – 183.908.225 KM

MCI – 163.805.377 KM

Lukas TP Nakić – 148.420.769 KM

Nameks – 127.127.958 KM

Bernina – 90.657.126 KM

Hering – 73.585.313 KM

Vibar – 49.476.936 KM

Zoom – 43.665.075 KM

Sjemenarna – 36.235.850 KM

Europapier – Hercegtisak – 28.133.598 KM

SMT – 23.808.495 KM

Centar motor -22.834.590 KM

Euro profil & Co – 22.233.969 KM

Iform – 20.028.461 KM

A3 – 19.063.249 KM

EZ Engineering – 18.919.964 KM

Met Consulting -18.527.185 KM

Brodomerkur – 18.415.382 KM

Nastavi čitati

Aktuelno