Connect with us

Društvo

LJEKARI SU SAVJETOVALI DA RODIM JEDNO I DA OSTANEM ŽIVA: Banjalučanka na svijet donijela trojke

Marija, Marko i Luka su mi najveći poklon u životu, najveće blago za koje sam se borila i izborila iako su mi redom ljekari u Banjaluci na početku trudnoće savjetovali da bar jedno živo rodim i da sama ostanem živa, te da od dvoje djece, ispostaviće se oba sina, dignem ruke, kaže Marija Krupljanin iz Banjaluke

Ni ona a ni suprug nisu imali srca da prekinu život za dvoje djece, te je vjerovala kako će trudnoću izgurati do kraja.

“Ni suprug ni ja nismo imali srca da ubijemo dvoje dece, pa šta nam bog da! I dao nam je sve! I to zahvaljući tome što smo došli u Beograd kod prof. dr Željka Mikovića, uz čiju pomoć sam iznela trudnoću”, kaže za Kurir ova majka

Maja je sa suprugom Damirom Selimanovićem iz Instituta za neonatologiju u Beogradu izvela ćerkicu Mariju, s kojom će proslaviti i Novu godinu. I Marko će uskoro, a Luku, koji je na rođenju imao 940 grama, još će malo čekati.

“Luka je još na respiratoru, na intenzivnoj nezi, ali stabilno, i polako ga pripremaju da ga prevedu u poluintenzivnu. Marko, njegov jednojajčani blizanac, imao je 1.440 grama, a Marija, koja je imala samo svoj prostor u stomaku, bila je najveća – 1.700 grama, te je prva i izašla kući”, kaže za Kurir Maja, koja se 18. novembra porodila u GAK “Narodni front”.

Uspjela je Maja i mimo mnogih crnih prognoza da izgura trudnoću. Ali put dotle bio je posut suzama i velikom borbom.

“Tri godine smo pokušavali da imamo decu, pa kako se nije dalo otišli smo na vantelesnu oplodnju u Banjaluci, gde i živimo. Uspela je iz prvog, vraćena su mi dva embriona, te smo se nadali da ću roditi blizance. Ali jedan embrion se podijelio i nastali su jednojajčani blizanci. Nosila sam trojke! Radost, ali i problem”, priča Maja.

Doktori joj, a odlazi od jednog do drugog po cijeloj Banjaluci, govore da neće moći da iznese sva tri ploda.

“Imam trombofiliju, a i da nemam tako ozbiljnu bolest, takva trudnoća, kako su mi svi rekli, komplikovana je sama po sebi. Kod jednojajčanih blizanaca može da se razvije tzv. transfuzijski sindrom, da jedan blizanac, na primjer, živi na račun drugog ili da jedan ne dobija uopšte krv, a drugi dobija previše. Govorili su mi i da mogu da odumru oba ploda i onda bih izgubila sve troje, pa dobila sepsu i sama izgubila život”, navodi Maja.

Prof. dr Željko Miković kaže da slučaj kakav je Majin, kada jednojajčani blizanci dijele posteljicu, predstavlja zaista rizičnu trudnoću.

“Moguće su brojne komplikacije tipične za takvu vrstu trudnoće. Inače, to da dva ploda imaju zajedničku placentu moguće je samo u ljudskom rodu i znatno komplikuje trudnoću. Samo po sebi onemogućava i embrioredukciju, kojom bi se u ranoj trudnoći te trojke prevele u dvojke, gde bi svako imao svoju placentu. Jedina mogućnost zbog te zajedničke posteljice je embrioredukcija oba ploda, što Maja nije htela da učini, a što joj ni sam nisam predložio jer sam video kolika je njena želja da rodi sve troje. Videlo se na ultrazvuku da bebe imaju potencijal da se rode. Odlučili smo da se borimo i uspeli smo”, kaže za Kurir prof. Miković.

Bila je deveta nedelja trudnoće kada su joj savjetovali embrioredukciju – da odstrani dva ploda i ostavi samo jedan.

“Tražili su da ubijem blizance. Čak su mi govorili da će do 12. nedelje doći do prirodne redukcije i da će sami nestati. Plakala sam ko kiša! Šta bih drugo kad ti dođe doktor i kaže: “Ne postoji šansa da sve troje prežive. Ugrozićeš i sebe i sva tri ploda!” Šta će ti troje dece, rodi jedno, čula sam nebrojeno puta”, govori Maja.

“Nisam imala srca da to uradim, pa šta bude i sa bebama i sa mnom. Ne bih mogla da živim s tim da praktično ubijem dvoje djece. Suprug pogotovu, on je od prvoga dan slavio što su trojke. Kad sam prestala da plačem, koncentrisala sam se na to kako trudnoću da iznesem do kraja. Od tada smo razmišljali samo pozitivno, suprug je bio ogromna podrška”.

Kad su suze stale, krenula je Maja da češlja po internetu razne grupe na mrežama na kojima su žene dijelile svoja iskustva i da, kako kaže, potraži nekoga stručnijeg.

“Saznala sam za profesora Mikovića u “Narodnom frontu”, čak nisam ni znala da je direktor te bolnice. Odmah sam otišla u Beograd. Na prvom pregledu je dugo ćutao, a na kraju je samo rekao: “Super su ti ove bebice, sad treba da ih rodiš.” Nije bilo srećnije osobe od mene”, veli Maja, koja je tada bila u 12. nedelji trudnoće.

Iznajmili su stan u Beogradu i uslijedile su kontrole, pa i redovno ležanje po nekoliko dana u “Frontu”. Upravo u čekaonici “Fronta” ljetos sam i upoznala Maju. Učiteljica iz Banjaluke bila je najveselija u krcatom holu bolnice.

“Znam da ima još dosta da ležim, ali znam i da će sve biti u redu. Profesor je rekao da moramo da izguramo do 32. nedelje. I izguraćemo! ‘Je li tako, bebice moje?'”, smejala se tada dok je rukom držala stomak.

TEŽINA NA ROĐENJU

Marko 1.440 – prvi rođen Marija 1.700 – druga rođena Luka 940 – treći rođen

I izgurala je! Trudnoća je, kako kaže, tekla uredno. Na čak tri nedelje pre porođaja, jer se nije znalo koliko će dugo da izdrži, legla je u “Front” da čekaju taj dan. Uradila je sve neophodne analize, sve je bilo u redu. I gurala dan po dan. Svaki je bio dragocen, da bebe dobiju na težini, da se razviju.

“Bila sam ’31+3’, odnosno u 32. nedelji kada mi je tog 18. novembra pukao vodenjak i urađen hitan carski rez. Nakon sedam dana iz ‘Fronta’ prebačeni smo na Institut za neonatologiju. Luka je još na respiratoru, ali je ipak stabilno, dobio je 500 grama. Marija je super, izašla je sa 2.575 grama, a Marko već ima 2.025, a ja ću svakog dana od osam do 16 sati u dnevnu bolnicu Instituta, da budem uz sinove i kasnije Luku kad Marko izađe”, kaže Maja, pa ističe:

“Najlepši poklon i najlepša Nova godina u životu. Bilo nas je dvoje, sad nas je petoro. Ništa nam drugo u životu ne treba. Samo da smo živi i zdravi. Srećno svima 2024! Da se svi radujemo”.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Društvo

BIH GUBI RADNU SNAGU: Nezaposlenost pada zbog odlaska građana u evropske zemlje

BiH građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama.

Iako se broj nezaposlenih u BiH blago smanjuje, to je uglavnom rezultat iseljavanja, a ne otvaranja novih radnih mjesta. Bh. građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama. No, najviše zabrinjava što je riječ o mladim kadrovima.

Vješte zanatlije, trgovci, kuvari i konobari i dalje su među najtraženijim zanimanjima u BiH. No, do njih je sve teže doći, jer se većina za egzistenciju bori van države.

-Jako je teško pronaći ugostiteljske radnike, stariji radnici ne žele da rade u manjim ugostiteljskim objektima, oni traže ozbiljnije objekte, mladi ljudi i koji žele da se bave time, odlaze u susjedne zemlje da rade, a ne žele da rade kod nas – poručuje ugostitelj, Miljan Lale.

A u drugim zemljama čine značajnu radnu snagu.

-Pa je prošle godine preko 30 hiljada naših ljudi radilo u Hrvatskoj i Srbiji, čak 30% od ukupnog broja stranih radnika bilo je iz BiH, veoma loši pokazatelji za BiH i naše tržište rada – ističe Mario Nenadić, Udruženje poslodavaca FBiH.

Koje i dalje ostaje opterećeno visokom stopom nezaposlenosti, iako određenih promjena ima. Krajem januara registrovano je više od 316 hiljada nezaposlenih osoba, a mjesec dana kasnije 315 hiljada. Od toga, skoro 190 hiljada nezaposlenih žena. Na godišnjem nivou, broj nezaposlenih smanjen je za 8.660 osoba, odnosno 2,67%. Rezultat je to odlaska, a ne zapošljavanja kažu ekonomisti.

-Kao što je i prethodnih godina dobar dio smanjenja nezaposlenosti isključivo rezultat iseljavanja i odjava sa biroa iz evidencije, a ne stvarnog zapošljavanja novih. Naprotiv imamo smanjenje broja zaposlenih u posljednjim mjesecima i godinama iz različitih razloga – pojašnjava Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Dodatno zabrinjava što su bez posla, prema podacima Ankete o radnoj snazi, upravo oni radno najsposobniji.

-Najveći broj nezaposlenih nalazi se u dobnoj grupi od 25 do 49 godina, gdje je u 2025. godini evidentirano oko 110 hiljada osoba, što čini najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti. Slijede osobe starosti od 50 do 64 godine sa oko 35 hiljada, te mladi od 15 do 24 godine sa oko 28 hiljada nezaposlenih – navodi Lejla Aganović, Agencija za statistiku.

Novih radnih mjesta, po svemu sudeći, nema za sve. Analitičari upozoravaju da bi broj nezaposlenih mogao biti daleko veći, zbog problema koji se dešavaju u industrijskom sektoru.

Nastavi čitati

Aktuelno