Connect with us

Svijet

EMBARGO NA UVOZ RUSKE NAFTE STUPIO NA SNAGU: Evo za koga ne važi zabrana

Embargo na uvoz ruske nafte stupio je 5. februara na snagu.

U junu prošle godine zemlje EU dogovorile su paket sankcija kojim se zabranjuje kupovina, uvoz i transfer sirove nafte i određenih naftnih derivata iz Rusije. Nakon šestomjesečnog prelaznog perioda embargo na sirovu naftu stupio je na snagu 5. decembra.

Prelazni period za uvođenje embarga na uvoz naftnih derivata trajao je dva mjeseca duže, što znači da je danas stupio na snagu. Sirova nafta koja se isporučuje cjevovodima i dalje podleže privremenom izuzeću. To podrazumijeva da zemlje članice koje zbog geografskog položaja zavise od ruske nafte mogu da nastave da je snabdijevaju cjevovodima. Primjeri takvih članica EU su Mađarska i Slovačka.

U suprotnom, oni ne mogu izvoziti ovu sirovu naftu ili naftne derivate u druge zemlje članice ili treće zemlje. Početkom decembra, zajedno sa embargom na uvoz većine ruske sirove nafte, stupio je na snagu limit cijena sirove nafte koju Moskva izvozi u treće zemlje. Članice EU postavile su ga na 60 dolara po barelu od 159 litara, slažući se sa grupom G7 i nekim drugim partnerima.

EU, grupa G7 i Australija su u petak zaključile i sporazum o uvođenju ograničenja cijena za naftne derivate koje Rusija izvozi u zemlje širom svijeta. Za derivate koji su skuplji od sirove nafte, gornja granica je određena na 100 dolara za barel od 159 litara, a za jeftinije 45 dolara. Ove dvije kapice su na snazi od danas.

Ograničenje cijena znači da je pružanje usluga kao što su tehnička pomoć, brokerske usluge, finansiranje ili finansijska pomoć u vezi sa trgovinom, posredovanjem ili transportom ruske sirove nafte u treće zemlje dozvoljeno samo za naftu kupljenu po cijeni od 60 USD po buretu ili manje. Za derivate, gornje vrijednosti su 100 i 45 dolara, respektivno.

Prema Briselu, Moskva snažno osjeća mjeru ograničenja na sirovu naftu. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je da to Rusiju košta oko 160 miliona evra dnevno.

(MONDO/RTVSLO)

Svijet

Izrael dogovorio vojni budžet za 2026! 34 MILIJARDE DOLARA ZA ODBRANU

Izraelski vojni budžet za 2026. godinu iznosiće 112 milijardi šekela (34 milijarde dolara), nakon što su ministar odbrane Izrael Kac i ministar finansija Becalel Smotrič postigli dogovor, prenose izraelski mediji.

Smotrič je tražio manji budžet za odbranu, kritikujući resor odbrane zbog neefikasnog upravljanja svojim rashodima kada je prošlog mjeseca saopštio nacrt državnog budžeta za 2026. godinu, nakon dvije godine rasta vojnih troškova, navodi Tajms of Izrael.

Kao odgovor, zvaničnici Ministarstva odbrane su saopštili da će Smotrič manjim budžetom odložiti ključne poslove tog resora.

Nakon pregovora između Kaca i Smotriča, kao i između zvaničnika oba ministarstva, strane su se složile za iznos oko 34 milijarde dolara, saopštio je kabinet izraelskog ministra odbrane.

Prema sporazumu, budžet je zasnovan na pretpostavci da će 2026. godine na dužnost biti pozvano prosječno samo 40.000 rezervista,  a na vrhuncu rata sa Hamasom, Izrael je aktivirao oko 300.000 rezervista, navodi  Tajms of Izrael.

Nastavi čitati

Svijet

DVIJE GODINE ISTRAGE! EU kaznila Ilona Maska sa 120 miliona evra

Evropska komisija je danas 5. decembra kaznila društvenu mrežu X u vlasništvu američkog milijardera Ilona Maska sa 120 miliona evra zbog nepoštovanja propisa Evropske unije u vezi sa digitalnim uslugama.

Odluka je uslijedila nakon dvogodišnje istrage koja je pokrenuta u okviru Zakona o digitalnim uslugama (DSA), koji zahtjeva od platformi da preuzmu veću odgovornost za zaštitu korisnika i uklanjanje štetnog ili nezakonitog sadržaja, prenosi Asošiejted pres.

Komisija je saopštila da je platformi X izrečena kazna zbog tri različita kršenja transparentnosti propisanih zakonom.

Regulatore su posebno zabrinuli “manipulativni dizajn” plavih znački za verifikaciju, koji su korisnike izložili potencijalnim prevarama i manipulacijama. Takođe, kako navode, X nije ispunio zahtjeve u vezi sa bazom podataka oglasa i pristupom istraživača javnim podacima.

Ova odluka bi mogla da izazove negativne reakcije u Sjedinjenim Američkim Državama, s obzirom na to da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa već kritikovala regulativne propise Brisela i prijetila odmazdom u slučaju da američke tehnološke kompanije budu kažnjene, navodi AP, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

KREMLJ ČEKA REAKCIJU AMERIČKIH KOLEGA: Kontakt Putina i Trampa biće organizovan brzo

Čim se pojave preduslovi za kontakte predsjednika Rusije i SAD, Vladimira Putina i Donalda Trampa, sve će biti organizovano prilično brzo, izjavio je pomoćnik ruskog predsjednika Јurij Ušakov.

– Čim se stvore preduslovi za kontakt predsjednika, bilo za telefonski razgovor ili direktan susret, sve će biti organizovano prilično brzo – naveo je Ušakov.

Kako je istakao, telefonski razgovor sa Trampom za sada nije u Putinovom rasporedu, ali će, ukoliko bude potrebe, biti lako organizovan.

Prema njegovim riječima, Kremlj trenutno čeka reakciju američkih kolega nakon razgovora koji su u utorak održali Putin i specijalni izaslanik američkog predsjednika, Stiven Vitkof.

Datum novog sastanka sa Vitkofom još nije utvrđen, dodao je Ušakov.

Putin boravi u poseti Indiji 4. i 5. decembra. Ruski lider je u četvrtak stigao u Nju Delhi. On i indijski premijer Narendra Modi su imali neformalne razgovore koji su, prema riječima Ušakova, trajali više od dva sata.

Nastavi čitati

Aktuelno