Connect with us

Društvo

EU: Kriminalizacija klevete ugrožava evropski put BiH

Ukoliko izmjene i dopune Krivičnog zakonika Republike Srpske u kojima se kriminalizuje kleveta stupe na snagu, to će onemogućiti BiH da nastavi pridruživanje EU, proističe iz odgovora koji smo dobili od Delegacije EU.

Kako nam je u odgovoru koji smo dobili objašnjeno, vraćanje kriminalizacije klevete je u suprotnosti sa međunarodnim obavezama BiH u pogledu ljudskih prava i u suprotnosti je sa njenim evropskim putem.

Kako su objasnili, ovaj korak nije u skladu s 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, posebno ključnim prioritetom 11 o povoljnom okruženju za civilno društvo i ključnim prioritetom 12 o slobodi izražavanja.

“Tamo gdje su na snazi krivične odredbe o kleveti, postoji rizik njihove zloupotrebe protiv novinara, aktivista za ljudska prava i drugih aktera civilnog društva u obavljanju njihove legitimne uloge da istražuju i informišu javnost o pitanjima od javnog interesa, što je od suštinskog značaja za funkcionisanje bilo kojeg demokratskog društva”, naglasili su oni i napomenuli da je sloboda izražavanja temeljno pravo i osnovna evropska vrijednost.

Oni su podsjetili da je kandidatski status BiH dodijeljen uz razumijevanje da će BiH preduzeti niz hitnih koraka u cilju jačanja demokratije, funkcionalnosti državnih institucija, vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, garancija slobode medija i upravljanja migracijama u zemlji.

“Amandmani su pomak u potpuno suprotnom smjeru i predstavljaju žalosni i neosporan veliki korak unazad u zaštiti temeljnih prava te narušavaju efikasno funkcionisanje demokratije u RS. EU će nastaviti da prati dalji razvoj ovih izmjena, kao i drugih relevantnih pitanja, te će zaključke iznijeti u predstojećem Izvještaju o BiH koji se očekuje u oktobru 2023. godine”, istakli su oni.

Iz ovog se može zaključiti da RS ima vremena da do oktobra ukine ovaj zakon, bilo da ga neustavnim proglasi Vijeće za ocjenu vitalnog nacionalnog interesa Ustavnog suda RS ako bude pokrenuto pitanje vitalnog nacionalnog interesa u Vijeću naroda, bilo da dođe do ocjene ustavnosti ovog zakona na Ustavnom sudu RS, ili da on bude osporen od strane Ustavnog suda BiH.

Ljiljana Smiljanić, banjalučka novinarka u Klubu novinara Banjaluka i članica Upravnog odbora “Bh. novinara”, kaže za “Nezavisne” da je planirana apelacija Ustavnom sudu RS, a da će kao osnovni argument biti ustavna garancija slobode mišljenja i govora.

“Ponovo napominjemo da je cijelo poglavlje, koje se odnosi na krivična djela protiv ugleda i časti, preširoko formulisano i samim tim pogodno za zloupotrebe i ciljane obračune naročito ako uzmemo u obzir to kakvo nam je pravosuđe. Takođe, ne odustajemo ni od poziva vlastima da zakon ipak stave van snage, jer neće riješiti širenje lažnih vijesti i govora mržnje. Naprotiv, može da pogorša sve to”, naglasila je ona.

Smiljanićeva je istakla da novinari ne odustaju ni od upozorenja svim građanima na to kakvu opasnost ovakvo zakonsko rješenje predstavlja.

Napomene radi, proteklih dana i sedmica su međunarodni eksperti i relevantne međunarodne organizacije upozoravali na opasnost koju ovaj zakon donosi.

Eksperti Ujedinjenih nacija za ljudska prava su u utorak u saopštenju koje su objavili takođe upozorili da bi se ovaj zakon mogao negativno odraziti na slobodu izražavanja u BiH i doprinijeti klimi sve manjeg građanskog prostora u zemlji.

Upozorili su da kriminalizacija klevete negativno utiče na stanje ljudskih prava, posebno na slobodan i inkluzivan politički diskurs; pravo na traženje, primanje i prenošenje informacija i slobodu štampe.

“Usvajanje amandmana je u suprotnosti sa globalnim trendom dekriminalizacije klevete, uključujući i Evropu, gdje je nekoliko država članica EU i kandidata za članstvo ukinulo krivično djelo klevete ili je preduzelo korake ka njenom napuštanju”, naglasili su oni.

I Dunja Mijatović, komesarka za ljudska prava u Savjetu Evrope, nedavno je u intervjuu za “Nezavisne” upozorila na štetne posljedice usvajanja ovog zakona.

Nezavisne

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano, krajem dana u Krajini jači vjetar

U BiH se očekuje sunčano vrijeme uz promjenljivu oblačnost, a krajem dana u Krajini jači vjetar.

Ujutru će biti pretežno vedro i hladno, na sjeveru Hercegovine uz malu do umjerenu oblačnost. Oko rijeka i po kotlinama prolazna jutarnja magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana biće toplije i pretežno sunčano uz promjenljivu oblačnost. Krajem dana u Krajini će duvati jači vjetar, uz naoblačenje koje će se do narednog jutra širiti ka svim krajevima, pa ponegdje na jugu može pasti i po koja kap kiše. Duvaće slab do umjeren južni i jugozapadni vjetar.

Jutarnja temperatura vazduha od četiri do 10, na jugu do 12, a dnevna od 16 do 22 stepena Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

UMIČEVIĆ: Ministre ne viđam u trgovinama, samo Šeranić kupuje

Ljudi od ovih povećanja plata nemaju nikakve koristi, u svemu tome profitiraju samo trgovinski lanci, komentar je direktora fabrike “Bema” Marinka Umičevića na najnoviju odluku o povećanju najniže plate u Republici Srpskoj.

“Ovi ministri kao da ne idu u trgovine i ne vide cijene, sem Šeranića koga sretnem u kupovini. Ove druge ministre kao da cijene i ne zanimaju, ma sigurno i ne znaju koliko šta košta. Ja znam sve cijene, jer treba nahraniti zaposlene. Ma, kad vidim onaj letak ‘Društveno odgovorni’, dođe mi da namjerno kupim skuplje, jer mi sve ovo vrijeđa inteligenciju”, kaže Umičević za BL portal.

Prema njegovoj ocjeni, narod se više i ne raduje povećanju minimalne plate, jer, kako kaže, šta jednom zaposlenom vrijedi plata od 1. 000 maraka dok cijene „divljaju“. Ujedno podvlači da odavno malo ko od radnika u bilo kom sektoru radi za minimalac, jer zbog nedostaka kadra i odlaska radne snage poslodavci pokušavaju da ih zaustave koliko-toliko boljim platama.

„I tu platu treba zaraditi, nije to lako, a opet, šta da od nje kupiš?! Kad ti treba 100 maraka za jednu vrećicu u trgovini, to znači da nisu problem samo plate, niko ih ne spori. Suština je u cijenama koje za svakog normalnog čovjeka nisu više ni za preživljavanje. To ljude tjera odavde, radiš i opet ne možeš sebi priuštiti ono osnovno. Hrana je bezobrazno skupa”, tvrdi Umičević.

Istovremeno, najniža plata za fakultetski obrazovan kadar od početka iduće godine biće 1.450 konvertibilnih maraka, a to je, po mišljenju Umičevića, ponižavanje struke. Priznaje da u “Bemi” ima samo jednog visoko obrazovanog radnika i ujedno tvrdi da u ovoj fabrici obuće rijetko ko radi za minimalac.

“Naravno da Bema nijednu promjenu ne podnosi lako, ali nama je veći problem što posla dovoljno i nema. Zbog visokih cijena osnovnih stvari rijetko ko i kupi cipele, i to razumijemo. Nema narod za hljeba, pa neće mijenjati obuću svaki dan bez prijeke potrebe. Zbog toga država jednom treba da odgovori na moje pitanje – kako Italija i Njemačka imaju jeftiniju hranu nego mi u Banjaluci. Nek’ premijer uzme auto i ode da vidi cijene, ali da kopa malo dublje. Svi naši trgovački lanci imaju svoje firme po inostranstvu, pa onda dostave visoku cijenu i onda, kao, ovdje ispoštuju marže, zato treba to kopati dublje“, objašnjava Umičević za BL portal.

Šta se iza brda valja, pa je povećanje najniže plate najavljeno već u oktobru, ni Umičeviću nije jasno. Kako kaže, iako naviknuti na činjenicu da se godinama iznos minimalne plate mjesecima bezuspješno pokušava dogovoriti, pa na kraju Vlada Republike Srpske prelomi, juče smo, ipak, svjedočili potpuno drugačijem scenariju.

“Ma, ne bi me čudilo da opet za tri mjeseca povećaju iznos minimalca. Šta sad pokušavaju, kakve su igranke u pitanju, i ja se pitam”, dodaje Umičević.

BL Portal

Nastavi čitati

Društvo

PREDSTAVLJEN “ZMIJANJSKI VEZ” U KINI, izazvao posebnu pažnju

“Zmijanjski vez” je predstavljen u Kini u organizaciji Ambasade BiH i izazvao je posebnu pažnju.

Ambasada BiH je organizovala u Pekingu promociju kulturne baštine i turizma BiH. Tom prilikom je bila i izložba na kojoj su prikazane makete tradicionalnih narodnih nošnji, umjetnički motivi i najpoznatije turističke destinacije BiH.

Kako je saopšteno iz Amabasade BiH u Kini događaj je imao interaktivan karakter.

“Gosti su učestvovali u diskusijama i postavljali pitanja o kulturi, istoriji i nasljeđu ‘Zmijanjskog veza’, kao i o slikarskoj i filmskoj umjetnosti u BiH”, dodaje se u saopštenju.

Siniša Berjan, ambasador BiH u Kini, je istakao značaj kulturne razmjene kao mosta međusobnog razumijevanja i prijateljstva između naroda BiH i Kine.

Događaju su prisustvovali direktor Kinesko-moldavskog kulturnog centra i predstavnik Kineskog instituta za savremenu umjetnost koji su naglasili važnost međunarodne saradnje u oblasti kulture i umjetnosti.

Promocija je organizovana u saradnji sa molsavskom Ambasadom i Kineskim institutom za savremenu umjetnost.

“Zmijanjski vez” je 2014. godine uvršten na UNESKOV-u reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Nastavi čitati

Aktuelno