Connect with us

Društvo

EU pomaže BiH da transformiše energetiku, DOBILA 70 MILIONA EVRA

EU je kroz Paket energetske podrške u okviru projekta “Povezani kroz dobro” dodijelila 70 miliona evra bespovratnih sredstava BiH za ublažavanje posljedica energetske krize i unapređenje energetske efikasnosti.

Podrška uključuje 50 miliona evra za oko 190.000 ugroženih domaćinstava i 20 miliona evra za unapređenje energetske efikasnosti u oko 4.000 domaćinstava i oko 400 mikro, malih i srednjih preduzeća u oba entiteta i u Brčko distriktu.

“U sklopu Paketa energetske podrške, nadležne vlasti BiH prvi put dobijaju direktnu budžetsku podršku kako bi sredstava usmjerile ka građanima. Raspodjela sredstava je u toku, a nadležne vlasti su odgovorne da osiguraju da korisnici dobiju namijenjena sredstva do aprila 2024. godine. Način na koji BiH bude upravljala sredstvima iz Paketa energetske podrške će biti važan pokazatelj za direktnu podršku institucijama BiH u budućnosti”, kažu oni.

U okviru podrške ugroženim domaćinstvima, u Republici Srpskoj je isplaćena bespovratna EU pomoć za ublažavanje negativnih socio-ekonomskih uticaja energetske krize.

Oko 67.000 ugroženih domaćinstava je već dobilo sredstva koja je osigurala EU. U FBiH Federalno ministarstvo rada i socijalne politike objavilo je javni poziv 23. oktobra 2023, a isplate su počele prošlog mjeseca.

U okviru podrške za poboljšanje energetske efikasnosti, Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS je 18. decembra 2023. godine raspisao javni poziv za dodjelu sredstava namijenjenih sprovođenju mjera energetske efikasnosti u stambenim objektima i mikro, malim i srednjim preduzećima za 2023. godinu.

Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH objavio je 3. novembra 2023. godine javne pozive za dodjelu bespovratnih sredstava EU građanima – vlasnicima stambenih objekata, te mikro, malim i srednjim preduzećima, za projekte energetske efikasnosti, podsticanje energetske tranzicije i ublažavanje negativnih posljedica izazvanih energetskim krizama i poskupljenjima.

EU je novac podijelila BiH, uprkos činjenici da BiH nije ispunila svoj dio obećanja. Naime, iako se obavezala, BiH nije usvojila deklaraciju o energetskoj bezbjednosti, koja je prije godinu dana predložena u sklopu Berlinskog procesa.

U Delegaciji EU za “Nezavisne” upozoravaju da BiH mora potpisati ovu deklaraciju ako želi da dobije dalju podršku.

“Od bh. vlasti se očekuje da će podržati deklaraciju jer je to takođe jedna od mjera iz Akcionog plana za Paket energetske podrške koji je Savjet ministara BiH odobrio u decembru 2022. godine”, kažu oni i podsjećaju da će EU za energetsku podršku zemljama zapadnog Balkana dodijeliti čak milijardu evra.

“Od tog iznosa, pola milijarde evra namijenjeno je kao budžetska podrška za podršku domaćinstvima i malim i srednjim preduzećima zbog povećanja cijena energenata, po kojem osnovu je Bosna i Hercegovina dobila i 70 miliona evra iz IPA sredstava u 2023. godini. Plasman preostalih pola milijarde evra planiran je kroz Investicioni fond za zapadni Balkan (WBIF) za investicione projekte unapređenja energetske diversifikacije, proizvodnje obnovljive energije i interkonekcija gasa i električne energije”, kažu oni.

Podsjećaju da je u decembru prošle godine WBIF odobrio dvije investicije u obnovljivu energiju u BiH u ukupnom iznosu od oko 64 miliona evra i to za Vjetroelektranu Vlašić, za koju je izdvojeno 20,86 miliona evra i Vjetroelektranu Poklečani, za koju je izdvojeno 43,66 miliona evra.

U Delegaciji takođe podsjećaju da je BiH potpisala Sofijsku deklaraciju o Zelenoj agendi za zapadni Balkan, u skladu s Evropskim zelenim dogovorom, te se zajedno s drugim zemljama zapadnog Balkana obavezala da će raditi na karbonskoj neutralnosti do 2050. godine u skladu sa Pariskim sporazumom i obavezama preuzetim prema Ugovoru o Energetskoj zajednici.

“U cilju postizanja ciljeva Zelene agende, zemlje zapadnog Balkana usvojile su Akcioni plan za implementaciju Zelene agende. Nema sumnje da BiH treba ubrzati rad na dekarbonizaciji kako bi postala manje zavisna od uglja i gasa. Razlozi su brojni jer će energetska tranzicija osigurati sigurno snabdijevanje energijom, pomoći u borbi protiv klimatskih promjena, osigurati čist vazduh i osnažiti bh. privredu”, naglasili su oni.

Related Topics:

Društvo

Cijena prasadi leti u nebo! Uzgajivači upozoravaju: “TEK SLIJEDI PRAVI RAST!”

Pred sezonu slava i praznika počele su rasti cijene prasadi u Republici Srpskoj, a trenutno prasići koštaju oko šest KM po kilogramu.

Prethodnih mjeseci, kako su potvrdili domaći uzgajivači svinja za “Nezavisne novine”, prasići su koštali od 3,5 do pet KM žive vage, u zavisnosti od regije, ali i potražnje.

Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS, potvrđuje da predstojeće slave i praznici nameću rast cijena.

“Već od ove sedmice je evidentan blagi rast cijena, koje će u kontinuitetu rasti do božićnih praznika. Cijena je dugo bila veoma povoljna za kupce, ali veoma nepovoljna za uzgajivače”, ističe Maljčić za “Nezavisne”.

Pojašnjava da oni na cijenu od 3,5 do pet KM nemaju ostatka, odnosno u teškom su gubitku.

“Upravo zbog toga, mora se nadoknaditi u mjesecima koji dolaze, a da bi se na godišnjem nivou nešto zaradilo”, dodaje on.

No, dokle će cijene prasića žive vage ići ka gore, zavisi od toga kolika će biti cijena uvoznog praseta, odnosno kakva će biti ponuda, jer sve, kako ističe Maljčić, i diktira tržište.

Prema riječima Stojana Marinkovića, predsjednika Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, trenutno prasići  do 25 kg koštaju šest KM, s tim da je blaga tendencija rasta cijene.

“Bukvalno, svaki dan negdje neko pomjera cijenu, no, nije to ništa značajno niti je došlo do drastičnog poskupljenja. Pratićemo dokle će ići cijena, ali treba znati da će rast cijena svakako diktirati tržište”, ističe Marinković za “Nezavisne”.

Napominje da nas najviše ugrožava prekomjerni uvoz mesa.

“Ljudi ne mogu da prodaju svoje tovne svinje, a samim tim što nisu mogli u prethodnom periodu prodati, oni ne mogu ni zanoviti novu proizvodnju, niti mogu useliti prasad, zbog čega je i došlo do drastičnog pada cijene prasadi”, naglašava Marinković.

Međutim, kako kaže, sada nešto malo ide nabolje, ali ne u vidu otkupa tovnih svinja, već zbog potrebe za manjom prasadi, a s obzirom na to da je pred nama sezona slava, kao i praznici.

Na pitanje da li možemo očekivati drastično povećanje cijena prasadi kao što je to bio slučaj prije nekoliko godina, Marinković kaže da je potrebno napomenuti da nijedan farmer nije prodavao po tako visokim cijenama, već preprodavci, a da je cijena na farmama tada bila najviše do 12 KM/kg.

Banjalučanin Marko S. navodi da on za Božić inače kupuje prase, kao i da najčešće uzima od domaćih farmera.

“Trenutna cijena je na zadovoljavajućem nivou i nadam se da neće biti nekog velikog poskupljenja do božićnih praznika. Navikao sam da kupujem prase za božićne praznike, a najčešće ga i kupujem od ljudi koji ih gaje, odnosno kod naših farmera”, rekao je Marko S.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Promjenljivo oblačno i toplije, uveče kiša

U jutro20. novembra oko rijeka i po kotlinama magla, koja će se lokalno na jugoistoku duže zadržati uz hladnije vrijeme.

Tokom dana promjenjivo oblačno uz sunčane periode i toplije. Popodne postepeno naoblačenje na sjeverozapadu, koje će uveče i u narednoj noći Krajini donijeti jaču kišu uz obilnije padavine. U Hercegovini se tokom čitavog dana nastavlja pretežno oblačno vrijeme sa povremenom kišom.

Minimalna temperatura od 3 do 7 stepeni, na jugu do 10, u višim predjelima od 0 stepeni. Maksimalna temperatura od 12 do 18, u višim predjelima i mjestima sa maglom od 5 stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

PEKARA ZA MNOGE POSTALA PRESKUPA! Kilogram bureka ide i do 28 KM, ne bi trebalo da je luksuz, A JESTE!

U Bosni i Hercegovini konstantno rastu cijene hrane.

Potrošači se, tako, suočavaju sa poskupljenjima kako osnovnih životnih namirnica, tako i ostalih proizvoda neophodnih svakom domaćinstvu.

Rastu i cijene u restoranima, ćevabdžinicama i pekarama, pa su i pite već postale luksuz za mnoge.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, kilogram sirnice u Srpskoj u septembru je u prosjeku koštao 14,7 KM, a u istom mjesecu lani 13,6 KM.

U septembru prije pet godine, prosječna cijena ove pite bila je 8,2 KM. Dakle, kilogram sirnice je u ovom periodu poskupio za čak 80 odsto?!

Cijena bureka su tek posebna priča…

Tako, kilogram ove pite ispod sača u Banjaluci ide i do 18 KM, a u Sarajevu i do nevjerovatne 22 KM.

U Banjaluci, burek ispod sača od sjeckane teletine težak nekih 300 grama, košta 8 KM, dok su Sarajevu kilogram ovog bureka ide i do 28 KM?!

Primjera radi, kilogram junetine košta oko 26 KM, a kilogram teletine oko 30 KM.

S druge strane, u burek od 250 grama, kako su nam potvrdili u jednoj pekari, ide tek 70 grama mesa?!

Naravno, pomenute pite se mogu naći i po nižim cijenama, ali su, i u toj varijanti, za mnoge preskupe.

– Životni standard većine je takav da je pita u pekari za mnoge preskupa. To ne bi trebalo da bude nikakav luksuz, a jeste. Kilogram bureka došao, maltene, kao kilogram svježe junetine?! To je van svake pameti – poručuju potrošači.

 

Nastavi čitati

Aktuelno