Connect with us

Društvo

EU pomaže BiH da transformiše energetiku, DOBILA 70 MILIONA EVRA

EU je kroz Paket energetske podrške u okviru projekta “Povezani kroz dobro” dodijelila 70 miliona evra bespovratnih sredstava BiH za ublažavanje posljedica energetske krize i unapređenje energetske efikasnosti.

Podrška uključuje 50 miliona evra za oko 190.000 ugroženih domaćinstava i 20 miliona evra za unapređenje energetske efikasnosti u oko 4.000 domaćinstava i oko 400 mikro, malih i srednjih preduzeća u oba entiteta i u Brčko distriktu.

“U sklopu Paketa energetske podrške, nadležne vlasti BiH prvi put dobijaju direktnu budžetsku podršku kako bi sredstava usmjerile ka građanima. Raspodjela sredstava je u toku, a nadležne vlasti su odgovorne da osiguraju da korisnici dobiju namijenjena sredstva do aprila 2024. godine. Način na koji BiH bude upravljala sredstvima iz Paketa energetske podrške će biti važan pokazatelj za direktnu podršku institucijama BiH u budućnosti”, kažu oni.

U okviru podrške ugroženim domaćinstvima, u Republici Srpskoj je isplaćena bespovratna EU pomoć za ublažavanje negativnih socio-ekonomskih uticaja energetske krize.

Oko 67.000 ugroženih domaćinstava je već dobilo sredstva koja je osigurala EU. U FBiH Federalno ministarstvo rada i socijalne politike objavilo je javni poziv 23. oktobra 2023, a isplate su počele prošlog mjeseca.

U okviru podrške za poboljšanje energetske efikasnosti, Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS je 18. decembra 2023. godine raspisao javni poziv za dodjelu sredstava namijenjenih sprovođenju mjera energetske efikasnosti u stambenim objektima i mikro, malim i srednjim preduzećima za 2023. godinu.

Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH objavio je 3. novembra 2023. godine javne pozive za dodjelu bespovratnih sredstava EU građanima – vlasnicima stambenih objekata, te mikro, malim i srednjim preduzećima, za projekte energetske efikasnosti, podsticanje energetske tranzicije i ublažavanje negativnih posljedica izazvanih energetskim krizama i poskupljenjima.

EU je novac podijelila BiH, uprkos činjenici da BiH nije ispunila svoj dio obećanja. Naime, iako se obavezala, BiH nije usvojila deklaraciju o energetskoj bezbjednosti, koja je prije godinu dana predložena u sklopu Berlinskog procesa.

U Delegaciji EU za “Nezavisne” upozoravaju da BiH mora potpisati ovu deklaraciju ako želi da dobije dalju podršku.

“Od bh. vlasti se očekuje da će podržati deklaraciju jer je to takođe jedna od mjera iz Akcionog plana za Paket energetske podrške koji je Savjet ministara BiH odobrio u decembru 2022. godine”, kažu oni i podsjećaju da će EU za energetsku podršku zemljama zapadnog Balkana dodijeliti čak milijardu evra.

“Od tog iznosa, pola milijarde evra namijenjeno je kao budžetska podrška za podršku domaćinstvima i malim i srednjim preduzećima zbog povećanja cijena energenata, po kojem osnovu je Bosna i Hercegovina dobila i 70 miliona evra iz IPA sredstava u 2023. godini. Plasman preostalih pola milijarde evra planiran je kroz Investicioni fond za zapadni Balkan (WBIF) za investicione projekte unapređenja energetske diversifikacije, proizvodnje obnovljive energije i interkonekcija gasa i električne energije”, kažu oni.

Podsjećaju da je u decembru prošle godine WBIF odobrio dvije investicije u obnovljivu energiju u BiH u ukupnom iznosu od oko 64 miliona evra i to za Vjetroelektranu Vlašić, za koju je izdvojeno 20,86 miliona evra i Vjetroelektranu Poklečani, za koju je izdvojeno 43,66 miliona evra.

U Delegaciji takođe podsjećaju da je BiH potpisala Sofijsku deklaraciju o Zelenoj agendi za zapadni Balkan, u skladu s Evropskim zelenim dogovorom, te se zajedno s drugim zemljama zapadnog Balkana obavezala da će raditi na karbonskoj neutralnosti do 2050. godine u skladu sa Pariskim sporazumom i obavezama preuzetim prema Ugovoru o Energetskoj zajednici.

“U cilju postizanja ciljeva Zelene agende, zemlje zapadnog Balkana usvojile su Akcioni plan za implementaciju Zelene agende. Nema sumnje da BiH treba ubrzati rad na dekarbonizaciji kako bi postala manje zavisna od uglja i gasa. Razlozi su brojni jer će energetska tranzicija osigurati sigurno snabdijevanje energijom, pomoći u borbi protiv klimatskih promjena, osigurati čist vazduh i osnažiti bh. privredu”, naglasili su oni.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno oblačno i hladno, temperatura do 11 stepeni

U Bosni i Hercegovini će preovladavati pretežno oblačno vrijeme uz slabe padavine i hladno.

Na jugu će biti sunačnih perioda, a mjestimično je u Hercegovini moguća i slaba kiša, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Na jugu i jugozapadu slaba do umjerena bura, a u ostalim područjima slab sjeverni vjetar. Јutarnja temperatura vazduha od minus dva do četiri, na jugu do osam stepeni, a dnevna od minus jedan do pet, na jugu od sedam do 11 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

BHRT PRED KOLAPSOM: Protesti u Sarajevu, radnici poručuju da je javni servis ugrožen

Zaposleni Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT) danas, 27.novembra, će održati protest ispred zgrade Parlamentarne skupštine BiH zbog, kako navode, dugogodišnjeg ignorisanja zakonskih obaveza, neprovođenja Zakona o javnom RTV sistemu BiH i sistemskog urušavanja jedinog javnog medijskog servisa na nivou države.

Istovremeno, i sa istog mjesta, BHT1 i BH radio 1 emitovaće višesatni specijalni program “Ne gasite BHRT“, u potpunosti posvećen krizi u javnom servisu, njenim uzrocima i posljedicama po građane Bosne i Hercegovine.

Kolegiji BHT1 i BH radija 1 prethodno su uputili zajedničko saopštenje najvažnijim institucijama države, predstavnicima međunarodne zajednice i građanima BiH, u kojem su upozorili da se BHRT nalazi u “posljednjoj fazi urušavanja“, jer se zakoni koje je Parlament sam donio ne provode.

“Već godinama tolerirate kršenje Zakona o javnom RTV sistemu/sustavu BiH od Radio-televizije Republike Srpske čija su dugovanja prema BHRT-u prešla cifru od 100 miliona KM. Taj dug danas predstavlja egzistencijalnu prijetnju za opstanak BHRT-a”, istaknuto je, između ostalog, u pismu.

Sloboda medija bitna za kvalitet demokratije
Zastupnik u Evropskom parlamentu i predsjedavajući Delegacije za odnose sa Bosnom i Hercegovinom Davor Ivo Stier je prošle sedmice u razgovoru sa grupom novinara iz BiH koji su boravili u Briselu, odgovorio i na pitanje o ulozi javnog servisa.

Kazao je da javni servis upravo treba biti to, jedna usluga svim ljudima u BiH da im mogu približiti informacije.

“Nema prave demokracije ukoliko ljudi nisu informirani, ukoliko ne mogu donijeti informirane odluke. Utoliko je naravno ključno da se borimo protiv dezinformacija, da imamo servise koje su profesionalni i koji rade prema svim pravilima struke, ali koji imaju onda i finansijske uvjete da mogu na taj način raditi. Nije naša uloga da kažemo na koji način ili što se mora učiniti u konkretnom slučaju, znaju dobro dužnosnici u BiH, ali da da istaknemo koliko je sloboda medija, ali i informiranost svih ljudi, svih građana bitna za kvalitetu demokracije”, zaključio je Stier.

Stabilizovati finansijsku situaciju
Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto izjavila je da podržava stabilan servis, dodajući da je sa ministrom komunikacija i transporta BiH Edinom Fortom pokušavala da dođu do određenih rješenja, ali “nismo na razini Vijeća ministara mogli naći tu suglasnost”.

“Vidjeli ste da nije bilo političke volje da se to nađe, ni kroz sredstva proračuna, na neki način, da to nisu institucije koje se direktno financiraju iz proračuna, odnosno da budu prepoznate kao proračunski korisnik. Ali mislim da treba učiniti sve da se dođe i do stabilizacije financijske situacije kad je u pitanju taj javni servis, jer ima dovoljno sredstava, samo je pitanje političke volje da se ta pitanja i problemi riješe”, navela je Krišto.

Nedostatak političke volje
Ministar komunikacija i transporta BiH Edin Forto je izjavio da “do sada nismo vidjeli političku volju da se iznađe rješenje za BHRT”.

“Ono što trenutno komuniciram sa sva tri javna emitera je pokušaj da se ujednači zahtjev prema RAK-u, kako bi se korigovala pretplata koja jako dugo nije bila korigovana i da bar na neki način premostimo ovu trenutnu situaciju u kojoj BHRT ne može plaćati ni račune u smislu vode, struje, grijanja i tako dalje. Mislim da je to velika sramota i politika koja blokira pomoć BHRT-u treba da se stidi”, – istaknuo je Forto.

Nema raspoloženja iz Republike Srpske
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je kazao da je u interesu svih onih ljudi koji poštuju, vole, cijene državu Bosnu i Hercegovinu, njene institucije, da se stanje u BHRT-u popravi.

“Ali svjedoci ste da tog raspoloženja iz Republike Srpske nema. RTRS je, po presudama sudova, dužan i oteo je pare javnom emiteru. Znamo da ima novca i u budžetu i od Plana rasta. Šta god budemo pregovarali o nekoj raspodjeli u sve dijelove BiH, prioritet broj jedan za našu stranu, za Trojku, bit će BHRT, da pokušamo barem ovako projektno, budžetski olakšati život. Ali je tužno i teško funkcionisati u organu u kome te vrste raspoloženja nema od predstavnika iz Republike Srpske, a dobro znate da bez konsenzusa tu zaista ne možemo uraditi ništa”, kazao je Konaković, prenosi Fena.

Nastavi čitati

Društvo

NEMA UGLJA: Termoelektrana u Ugljeviku ponovo STALA SA RADOM

Nakon što je Rudnik i termoelektrana „Gacko“ ispala sa elektroenergetske mreže zbog kvara izazvanog nevremenom, već jutros bez proizvodnje je ostao i „Ugljevik“, potvrđeno je za BN TV.

Termoelektrana Ugljevik jutros potpuno stala zbog nedostatka uglja, potvrdili su u sindikatu radnika.

Radnici iz rudnika navode da već danima kopaju u ekstremno teškim uslovima.

– Na depou uglja nema ni za pola radnog dana. Sve što iskopamo ide direktno u kotao. TE je praktično radila „na suvo“, i bilo je pitanje trenutka kada će stati – kaže jedan od radnika koji je insistirao na anonimnosti.

U međuvremenu, rudari još nisu ušli u novo eksploataciono polje „Ugljevik–Istok 2“, iako je Vlada RS firmi „Komsar“, u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova, već uplatila 180 miliona KM od ukupno 240 miliona planiranih za preuzimanje „Comsar energy RS“ i koncesije na tom polju.

Ovakav uzastopni pad dva ključna termoenergetska kapaciteta u samo 24 sata dodatno podiže zabrinutost u vezi sa stabilnošću elektroenergetskog sistema u Republici Srpskoj.

Podsjetimo da je prošao vladin rok dat radnicima da će ući u novo eksploataciono polje „Ugljevik–Istok 2“, koje je u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova.

Nastavi čitati

Aktuelno