Svijet
EU postigla dogovor o sankcijama Rusiji, SLOVAČKA POVLAČI VETO
Evropska unija je postigla dogovor o 18. paketu sankcija prema Rusiji, kojim je predviđen niz mjera usmjerenih protiv ruske naftne i energetske industrije, objavila je visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas.
Ona je napisala na platformi X da je EU upravo odobrila jedan od svojih najjačih paketa sankcija prema Rusiji do sada.
Kalas je navela da je cilj sankcija da zaustavljanje agresije na Ukrajinu postane jedini put za Rusiju.
We are standing firm.
The EU just approved one of its strongest sanctions package against Russia to date.
We’re cutting the Kremlin’s war budget further, going after 105 more shadow fleet ships, their enablers, and limiting Russian banks’ access to funding. (1/3)
— Kaja Kallas (@kajakallas) July 18, 2025
Evropska komisija je prošlog mjeseca predložila 18. paket sankcija protiv Rusije zbog njene invazije na Ukrajinu 2022. godine, usmjerene na energetske prihode Moskve, banke i vojnu industriju.
Predloženi paket je uključio promjenljivo ograničenje cijene ruske nafte od 15 odsto ispod prosečne tržišne cijene sirove nafte u prethodna tri mjeseca, rekle su ranije diplomate EU.
Prijedlogom se, takođe, zabranjuju transakcije sa ruskim gasovodima Sjeverni tok, a zabrana važi i za banke koje se bave zaobilaženjem sankcija.
Slovačka je nekoliko puta do sada stavila veto na paket kako bi pokušala da dobije ustupke u odvojenom planu za postepeno ukidanje ruske nafte i gasa, koji, za razliku od sankcija, ne zahtijeva jednoglasnu podršku zemalja EU.
Međutim, premijer te zemlje Robert Fico rekao je sinoć da će Slovačka danas prestati da blokira usvajanje 18. paketa sankcija Evropske unije protiv Rusije jer bi to, kako je naveo, bilo kontraproduktivno u ovom trenutku.
I Malta je ranije izrazila rezerve u vezi sa predloženim ograničenjem cijene ruske nafte, ali je vlada te zemlje, prema navodima evropskih diplomata, saopštila da će danas podržati nove sankcije.
Svijet
NOVI NUKLEARNI RASPORED U EVROPI: SAD razmatraju slanje atomskog naoružanja na istočno krilo NATO-a
Sjedinjene Američke Države razmatraju mogućnost raspoređivanja nuklearnog oružja u dodatnim evropskim državama članicama NATO saveza.
SAD razmatraju da li da rasporede nuklearno oružje u dodatnim evropskim državama iz NATO saveza, piše “Financial Times”.
Američki zvaničnici su nagovijestili da su otvoreni za dodatno raspoređivanje atomskog naoružanja izvan postojećih šest zemalja u kojima se nalaze nuklearni bombarderi, piše list pozivajući se na tri osobe upućene u razgovore.
Taj potez bi uključivao više zemalja koje će ugostiti američke letjelice sa dvostrukom sposobnošću, koje su u stanju da izvrše nuklearne napade, navodi list, uz upozorenje da sporazum o proširenju američkog nuklearnog raspoređivanja nije potvrđen.
Zemlje na istočnom krilu NATO saveza, uključujući Poljsku i pojedine baltičke države, zainteresovane su za potencijalno ugošćavanje baza sa nuklearnim bombarderima, piše list i dodaje da se unutar Alijanse vodi diskusija o ovom pitanju.
Šef političkog odjeljenja Pentagona Elbridž Kolbi ranije je javno rekao da će SAD nastaviti da koriste svoje nuklearno oružje za zaštitu članica NATO-a, iako evropski saveznici preuzimaju vođstvo nad konvencionalnim snagama.
Svijet
METEOROLOZI UPOZORILI NA SNAŽAN El NINJO: Prijeti rizik od ekstremnih vremenskih nepogoda
Svjetska meteorološka agencija /SMO/ prognozirala je umjeren ili vjerovatno jak vremenski fenomen “El Ninjo”, koji bi u narednim mjesecima mogao da poveća globalnu temperaturu i rizik od ekstremnih vremenskih nepogoda.
“El Ninjo” je periodično zagrijavanje površinske temperature mora u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana, koje obično traje između devet i 12 meseci, prema meteorološkoj agenciji UN.
SMO je saopštila da tople vode okeana podstiču razvoj El Ninja i predviđa natprosječnu temperaturu u većini dijelova svijeta od juna do avgusta.
U izvještaju se navodi da će El Ninjo vjerovatno trajati do novembra.
“Moramo da se pripremimo za potencijalno jak događaj `El Ninjo`, koji će pogoršati sušu i obilne padavine i povećati rizik od toplotnih talasa kako na kopnu tako i u okeanu”, izjavila je generalni sekretar SMO Seleste Saulo.
Ona je dodala da je prethodni “El Ninjo” doprinio da 2024. godina bude najtoplija u istoriji od kada se vrše mjerenja.
Poznato je da ovaj vremenski obrazac remeti regionalnu klimu i potencijalno dovodi do povećanja količine padavina u Južnoj Americi, južnom dijelu SAD, dijelovima Roga Afrike i centralne Azije, dok izaziva sušu u Australiji, centralnoj Americi, Indoneziji i dijelovima južne Azije.
Takođe može da ima efekat zagrijavanja na globalnu klimu i podsticanja uragana u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana, navodi SMO.
Svijet
GLOBALNO ZAGRIJAVANJE DONOSI NOVU OPASNOST: Stručnjaci upozoravaju na sve razornije vremenske nepogode
Klimatske promjene i globalno zagrijavanje mogli bi da dovedu do češće pojave krupnog grada, upozoravaju naučnici, navodeći da bi posljedice po infrastrukturu, vozila i usjeve mogle biti sve ozbiljnije.
Suše, poplave, topljenje glečera… Posljedice klimatskih promjena vidljive su iz godine u godinu, a stručnjaci sada upozoravaju na još jednu koja bi mogla da stvori još veće probleme. Naime, globalno zagrijavanje će vjerovatno dovesti do formiranja većih gradnih zrna koja mogu prouzrokovati štetu na vozilima i infrastrukturi.
Kako ističe Euronews, klimatske promjene izazvane ljudskom aktivnošću, prije svega sagorijevanjem fosilnih goriva, stvaraju nestabilniji vazduh i pogoduju formiranju grada i jakih oluja.
Prema studiji objavljenoj u naučnom časopisu Nature, broj slučajeva grada sa zrnima većim od velikog klikera povećaće se između 38 i 47 procenata do kraja vijeka. Istovremeno, broj oluja koje proizvode manji grad smanjiće se za četiri do osam procenata, javlja Večernji.
“Posljednjih godina viđamo rekordne količine grada. To me izuzetno zabrinjava jer zapravo ne gradimo našu sredinu tako da bude otporna na grad. Na primjer, takvi rizici uglavnom nisu uključeni u standarde projektovanja kuća u SAD, ili u većem dijelu svijeta”, rekao je koautor studije Džon Alen, profesor meteorologije na Centralnom univerzitetu u Mičigenu i dodao:
“U toplijoj atmosferi ima više vodene pare, a to povećava količinu raspoložive energije u atmosferi, pa postoje jače uzlazne struje. To dovodi do više grmljavina sa uzlaznim strujama dovoljno jakim da formiraju grad”, objašnjava Alen.
S druge strane, topliji vazduh može da otopi manje zrna grada, što bi moglo dovesti do manjeg broja gradonosnih oluja u tropskim predijelima.
U Evropi, gradne oluje su među najrazornijim vremenskim pojavama, uzrokujući ekonomske gubitke širom kontinenta. Andreas Prajn, klimatolog sa ETH Ciriha, kaže da manja zrna grada mogu prouzrokovati značajnu štetu usjevima, ali zrna grada veća od oko pet centimetara mogu oštetiti vozila, krovove, solarne panele itd.
-
Društvo1 dan agoRODITELJIMA KOJI ODBIJU VAKCINACIJU PRIJETI KAZNA DO 1.000 KM: Inspektorat Srpske kontroliše imunizaciju djece
-
Hronika2 dana agoAUTOMOBIL ZAVRŠIO U RIJECI: Teška nesreća u Banjaluci, ima povrijeđenih
-
Društvo2 dana agoLEGALIZACIJA BESPRAVLJA: Umjesto rušenja, za gradnju uz rijeke plaćaće se naknada?
-
Politika1 dan agoHERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE
-
Politika3 dana agoAMERIKA PONOVO STEŽE OBRUČ: Dodiku zaprijećeno novim sankcijama!
-
Politika2 dana agoPUKOTINE U ČOVIĆEVOM TABORU: Procurio audio sa sjednice najužeg rukovodstva HNS-a
-
Banjaluka2 dana agoGRAD DISAO KAO JEDAN: Završen deveti Moto-fest (FOTO)
-
Hronika2 dana agoALARMANTAN PORAST SLUČAJEVA: Sve više djece na meti predatora u Srpskoj
